pdf,821KB - Tehnološko-metalurški fakultet - Univerzitet u Beogradu

pdf,821KB - Tehnološko-metalurški fakultet - Univerzitet u Beogradu pdf,821KB - Tehnološko-metalurški fakultet - Univerzitet u Beogradu

13.07.2015 Views

36 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 25.03.2010.Hidrogelovi će biti sintetisani polimerizacijom preko slobodnih radikala u atmosferiazota na 25 ºC. Pri sintezi će biti variran sastav, stepen umreženja hidrogelova, kao i sadržajlipaze, kako bi se ispitao uticaj polaznih reaktanata i načina imobilizacije na svojstva imobilisanogenzima. Imobilizacija lipaze biće izvedena na dva načina: bubrenjem prethodno sintetisanihhidrogelova u rastvoru enzima i „in situ“ polimerizacijom, odnosno dodatkom lipaze u reakcionusmešu pre početka reakcije polimerizacije i umrežavanja. Takođe će se ispitati uticaj spoljnihfaktora, pH, temperature imobilizacije i uslova izvođenja „in situ“ polimerizacije, na imobilizacijuenzima. Efikasnosti primenjenih metoda imobilizacije biće upoređene na osnovu mase vezanogenzima po jedinici mase nosača kao i specifične aktivnosti dobijenih biokatalizatora u standardnojreakciji hidrolize maslinovog ulja. Dobijeni imobilizati će biti okarakterisani na model reakcijihidrolize maslinovog ulja (sadržaj proteina u imobilizatu, pH i temperaturni profil aktivnosti,termalna stabilnost u vodenom rastvoru) na osnovu čega će se odabrati najefikasniji biokatalizatorza izvođenje reakcije sinteze u nevodenim sistemima.Nekoliko imobilizata najboljih svojstava će se ispitati u reakciji sinteze mirisnog estra, n-amil-izobutirata, u skoro anhidrovanom n-heksanu. Nakon optimizacije nekoliko procesnihparametara (temperatura, sadržaj vode, količina biokatalizatora, molarni odnos kiselina/alkohol),ispitaće se mogućnost reciklacije biokatalizatora pod optimalnim uslovima. Kako sadržaj vode uovom sistemu predstavlja jedan od krucijalnih faktora koji utiču na položaj ravnoteže i na prinosestra, velika pažnja u radu će se posvetiti optimizaciji ovog parametra.U radu će takođe biti ispitana i mogućnost primene sintetisanih hidrogelova zakontrolisano otpuštanje terapeutskih proteina čija je peroralna primena ograničena usled enzimskeinaktivacije u gastrointestinalnom traktu i slabe permeabilnosti ovih supstanci. Kao modelsupstanca koristiće se lipaza iz Candida rugosa, a koncentracija otpuštene lipaze biće praćena UVspektrofotometrijski. Pratiće se i kinetika otpuštanja proteina u simuliranim uslovimagastrointestinalnog trakta, a nakon toga biće određena aktivnost lipaze u filtratu. Na osnovudobijenih rezultata biće izračunati kinetički parametri i predložen matematički model procesaotpuštanja pomoću kojeg se može predvideti kako će sastav hidrogelova uticati na količinuapsorbovanog i oslobođenog proteina.3. Naučni cilj istraživanjaNaučni cilj istraživanja ove doktorske disertacije je sinteza nosača, hidrogela saitakonskom kiselinom, koji bi se primenjivao za imobilizaciju lipaze iz Candida rugosa. Osnovnicilj je da se ispita uticaj sastava hidrogelova sa aspekta odnosa monomera i količine umreživača,kao i načina imobilizacije lipaze u hidrogelove, na specifičnu aktivnost i stabilnost biokatalizatora.Dalje, cilj je i ispitivanje mogućnosti modifikacije dobijenog hidrogela kako bi mogao da se koristikao nosač za kontrolisano otpuštanje terapeutskih proteina u simuliranim uslovimagastrointestinalnog trakta.4. Metode istraživanjaHidrogelovi, sintetisani bez i u prisustvu lipaze, biće karakterisani bubrenjem u puferimarazličitih pH vrednosti, FT-IR (Fourierova Transformaciona Infracrvena) spektroskopijom (TMFBeograd, Katedra za OH), SEM analizom (Skenirajuća Elektronska Mikroskopija) (TMF Beograd,Katedra za NHT), DSC analizom (Diferencijalna Skenirajuća Kalorimetrija) (Duga, Beograd) ispektrofotometrijski na UV/Vis Spektrofotometru (TMF Beograd, Katedra za BIB). Takođe će bitiispitana i mehanička svojstva sintetisanih hidrogelova na mehaničkom spektrometru Rheometrics605 (TMF Beograd, Katedra za ONH). Odrediće se kinetički parametri hidrogelova sintetisanihbez prisustva lipaze i hidrogelova sa „in situ“ imobilisanom lipazom, kao i aktivnosti slobodnog iimobilisanog enzima standardnom metodom na emulziji maslinovog ulja po Sigma proceduri.Masa imobilisanog enzima odrediće se indirektno kao razlika početne količine lipaze u rastvorupre imobilizacije i količine lipaze u filtratu i ispircima, nakon izdvajanja imobilizata. Sadržajproteina određivaće se standardnom metodom po Lowry-u.

НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 25.03.2010. 375. Aktuelnost problematike u svetuZahvaljujući izuzetno dobrim svojstvima, mogućnost primene hidrogelova u mnogimoblastima se i dalje ispituje, o čemu govori veliki broj objavljenih naučnih radova. Najnovijaistraživanja na polju hidrogelova obećavaju da će se dobiti hidrogelovi još boljih svojstava za vrlospecifične primene. Na osnovu dosadašnjih rezultata u ovoj oblasti može se izdvojiti nekolikopravaca u kojima će se kretati naredna istraživanja.Sinteza i primena hidrogelova kao nosača za imobilizaciju enzima je poslednjih godinatema intenzivnog izučavanja u oblasti polimerne hemije. Primenom odgovarajućih hidrogelova zaimobilizaciju enzima, može se povećati stabilnost enzima kao katalizatora hemijskih reakcija uindustrijskim procesima, smanjiti cena i omogućiti višekratna upotreba enzima u šaržnim ikontinualnim procesima. Struktura i hemijski sastav hidrogela utiču na mikrookruženjeimobilisanog enzima, što se ogleda u promeni njegove aktivnosti, hidrolitičke i esterifikacionesposobnosti sa promenom sastava hidrogelova, tako da je poznavanje uslova sinteze važno zadobijenje efikasnih sistema za imobilizaciju.S druge strane, jedan od najvećih izazova istraživačima predstavlja mogućnost primenehidrogelova za kontrolisano otpuštanje terapeutskih proteina jer se na taj način može sprečitiinaktivacija enzima do mesta primene i poboljšati njegova permeabilnost. Zahvaljujući „proteinfriendly“okruženju, usled velikog sadržaja vode, kao i relativno jednostavne proizvodnjehidrogelova, kontrolisano otpuštanje terapeutskih proteina privlači sve veću pažnju.6. Očekivani rezultatiIako u literaturi postoji veliki broj radova o imobilizaciji lipaza u prirodne hidrogelovekao što su alginati, hitozani i drugi, imobilizacija lipaze iz Candida rugosa u sintetske hidrogelovena bazi itakonske kiseline nije ispitana. Rezultati u okviru ove disertacije će doprineti proširenjuznanja iz oblasti primene sintetskih hidrogelova kao nosača za imobilizaciju enzima, kao i primeniimobilisanih lipaza kao biokatalizatora u reakcijama esterifikacije. Takođe, rezultati ove disertacijeće doprineti razvoju nosača za peroralnu primenu terapeutskih proteina.Rezultati istraživanja bi trebalo da budu objavljeni u renomiranim međunarodnimčasopisima.B. BIOGRAFSKI PODACI O KANDIDATUNikola Milašinović je rođen u Jagodini, 1.8.1980. godine. Osnovnu i srednju školu jezavršio u Jagodini. Tehnološko-metalurški fakultet Univerziteta u Beogradu upisao je 2000.godine. Diplomirao je na katedri za Organsku hemijsku tehnologiju 2005. godine sa prosečnomocenom 9,41, odbranivši diplomski rad na temu „Praćenje kinetike bubrenja i kontrakcijezapremine hidrogelova N-izopropilakrilamida i kopolimera N-izopropilakrilamida sa malimsadržajem itakonske kiseline“ sa ocenom 10, a pod mentorstvom dr Jovanke Filipović. U okviruprograma studentske razmene, tokom 2004. godine, boravio je šest nedelja na TehnološkomUniverzitetu (Politechnika Szczecińska) u Šćećinu, Poljska. Dobitnik je pet diploma „Panta S.Tutundžić“ za izuzetan uspeh na osnovnim studijama. Takođe, dobitnik je nagrade Srpskoghemijskog društva za ukupan uspeh postignut tokom osnovnih studija. Novembra 2005. godineupisao je doktorske studije na Tehnološko-metalurškom fakultetu Univerziteta u Beogradu, smer„Hemija i inženjerstvo polimera“ i položio sve predviđene ispite, kao i Završni ispit sa srednjomocenom 10,00.Stipendista je Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije od 1. februara2006. godine na projektu „Sinteza i karakterizacija polimera i polimernih (nano)kompozitadefinisane molekulske i nadmolekulske strukture“ (evidencioni broj 142023).Nikola Milašinović je do sada objavio jedan rad u istaknutom međunarodnom časopisu(M22), jedan rad u časopisu nacionalnog značaja (M51) i 6 naučnih saopštenja na skupovimanacionalnog značaja (M63 i M64).

36 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 25.03.2010.Hidrogelovi će biti sintetisani polimerizacijom preko slobodnih radikala u atmosferiazota na 25 ºC. Pri sintezi će biti variran sastav, stepen umreženja hidrogelova, kao i sadržajlipaze, kako bi se ispitao uticaj polaznih reaktanata i načina imobilizacije na svojstva imobilisanogenzima. Imobilizacija lipaze biće izvedena na dva načina: bubrenjem prethodno sintetisanihhidrogelova u rastvoru enzima i „in situ“ polimerizacijom, odnosno dodatkom lipaze u reakcionusmešu pre početka reakcije polimerizacije i umrežavanja. Takođe će se ispitati uticaj spoljnihfaktora, pH, temperature imobilizacije i uslova izvođenja „in situ“ polimerizacije, na imobilizacijuenzima. Efikasnosti primenjenih metoda imobilizacije biće upoređene na osnovu mase vezanogenzima po jedinici mase nosača kao i specifične aktivnosti dobijenih biokatalizatora u standardnojreakciji hidrolize maslinovog ulja. Dobijeni imobilizati će biti okarakterisani na model reakcijihidrolize maslinovog ulja (sadržaj proteina u imobilizatu, pH i temperaturni profil aktivnosti,termalna stabilnost u vodenom rastvoru) na osnovu čega će se odabrati najefikasniji biokatalizatorza izvođenje reakcije sinteze u nevodenim sistemima.Nekoliko imobilizata najboljih svojstava će se ispitati u reakciji sinteze mirisnog estra, n-amil-izobutirata, u skoro anhidrovanom n-heksanu. Nakon optimizacije nekoliko procesnihparametara (temperatura, sadržaj vode, količina biokatalizatora, molarni odnos kiselina/alkohol),ispitaće se mogućnost reciklacije biokatalizatora pod optimalnim uslovima. Kako sadržaj vode uovom sistemu predstavlja jedan od krucijalnih faktora koji utiču na položaj ravnoteže i na prinosestra, velika pažnja u radu će se posvetiti optimizaciji ovog parametra.U radu će takođe biti ispitana i mogućnost primene sintetisanih hidrogelova zakontrolisano otpuštanje terapeutskih proteina čija je peroralna primena ograničena usled enzimskeinaktivacije u gastrointestinalnom traktu i slabe permeabilnosti ovih supstanci. Kao modelsupstanca koristiće se lipaza iz Candida rugosa, a koncentracija otpuštene lipaze biće praćena UVspektrofotometrijski. Pratiće se i kinetika otpuštanja proteina u simuliranim uslovimagastrointestinalnog trakta, a nakon toga biće određena aktivnost lipaze u filtratu. Na osnovudobijenih rezultata biće izračunati kinetički parametri i predložen matematički model procesaotpuštanja pomoću kojeg se može predvideti kako će sastav hidrogelova uticati na količinuapsorbovanog i oslobođenog proteina.3. Naučni cilj istraživanjaNaučni cilj istraživanja ove doktorske disertacije je sinteza nosača, hidrogela saitakonskom kiselinom, koji bi se primenjivao za imobilizaciju lipaze iz Candida rugosa. Osnovnicilj je da se ispita uticaj sastava hidrogelova sa aspekta odnosa monomera i količine umreživača,kao i načina imobilizacije lipaze u hidrogelove, na specifičnu aktivnost i stabilnost biokatalizatora.Dalje, cilj je i ispitivanje mogućnosti modifikacije dobijenog hidrogela kako bi mogao da se koristikao nosač za kontrolisano otpuštanje terapeutskih proteina u simuliranim uslovimagastrointestinalnog trakta.4. Metode istraživanjaHidrogelovi, sintetisani bez i u prisustvu lipaze, biće karakterisani bubrenjem u puferimarazličitih pH vrednosti, FT-IR (Fourierova Transformaciona Infracrvena) spektroskopijom (TMFBeograd, Katedra za OH), SEM analizom (Skenirajuća Elektronska Mikroskopija) (TMF Beograd,Katedra za NHT), DSC analizom (Diferencijalna Skenirajuća Kalorimetrija) (Duga, Beograd) ispektrofotometrijski na UV/Vis Spektrofotometru (TMF Beograd, Katedra za BIB). Takođe će bitiispitana i mehanička svojstva sintetisanih hidrogelova na mehaničkom spektrometru Rheometrics605 (TMF Beograd, Katedra za ONH). Odrediće se kinetički parametri hidrogelova sintetisanihbez prisustva lipaze i hidrogelova sa „in situ“ imobilisanom lipazom, kao i aktivnosti slobodnog iimobilisanog enzima standardnom metodom na emulziji maslinovog ulja po Sigma proceduri.Masa imobilisanog enzima odrediće se indirektno kao razlika početne količine lipaze u rastvorupre imobilizacije i količine lipaze u filtratu i ispircima, nakon izdvajanja imobilizata. Sadržajproteina određivaće se standardnom metodom po Lowry-u.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!