- Sindikalni lideri imaju privilegije, i to nije pojava poznata samo u Srbiji. Od poslodavacačesto dobijaju službene automobile, bolje radno mesto, zaposle im ženu, rođaka, sina - kažeza „Novosti“ prof. dr Darko Marinković, sa Megatrend univerziteta. - Jedna od najopasnijihboljki je udruživanje sa poslodavcem, jer tada prestaju da rade u korist svog članstva, većzastupaju interese rukovodstva firme. Kada su pod kontrolom poslodavca, države ili političkihpartija, postaju takozvani žuti sindikati.Suština sindikata je, prema rečima našeg sagovornika, da budu demokratski organizovani, presvega kada je reč o izboru lidera i kontroli finansija. Pravila igre, smatra, morala bi da budutakva da jedan čovek može da vlada tokom najviše dva uzastopna mandata.- Potpuno je suprotno demokratskim principima da neko bude pet puta zaredom na čelusindikata. Na primer, Branislav Čanak, lider UGS „Nezavisnost“, na toj funkciji je već 20godina - dodaje prof. Marinković. - Drugi problem je loša kontrola finansija.Da se sindikalne pare često troše nenamenski smatra i Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca.On kaže da nema valjane kontrole pražnjenja „kase uzajamne pomoći“, koja se puni izsindikalnih članarina.- Da vođenje sindikata nije unosan posao, pa ne bi ih bilo toliko. Znam za mnoge zloupotrebe.Čak i da je novac iz „kase uzajamne pomoći“ pozajmljivan „pod kamatu“ - kaže Rajić.A za ono što rade, smatra Rajić, sindikalne vođe gotovo da nemaju odgovornost. Kao primernavodi štrajkove.- Godišnje u Srbiji bude organizovano na desetine nezakonitih štrajkova, a do sada nijedansindikalni lider nije odgovarao zbog štete koja je tako načinjena - zaključuje Rajić.Neretko, preduzeća imaju i po nekoliko sindikata. Tako u najvećem gradskom prevozniku usrpskoj prestonici, postoji 14 sindikata i dva u osnivanju, dok je jedan nedavno ugašen.Samostalni sindikat GSP, Nezavisni sindikat, Sindikat RAJ, Sindikat vozača, <strong>Beograd</strong>skiujedinjeni sindikat, Ujedinjeni granski sindikat, Sindikat radnika obezbeđenja... Ovo su samoneka od udruženja u firmi u koja se, inače, radnici GSP učlanjuju zbog pozajmica, putovanja,hrane, registracije vozila...- Od svih sindikata samo su dva reprezentativna - kaže Slavica Stevanović, iz GSP. -Predstavnike u Upravnom odboru imaju Samostalni sindikat, koji broji 2.700, i Sloga raj saoko 1.300 članova. Ostali su malobrojni, pa „najmanji“ ima samo pet članova, a imamo i dvasa po sedam članova. Verovatno su prilikom osnivanja imali više pristalica, ali su „spali nadva slova“. Bez obzira na broj učlanjenih radnika opstanak sindikata se ne dovodi u pitanje,jer su im naklonjeni Zakon o radu i Kolektivni ugovor.Svaki sindikat ima predsednika koji sto odsto radnog vremena provodi „boreći se“ za pravaradnika. <strong>Sindikati</strong> imaju i predstavnika u gradu, kao i u svakom pogonu. Oni pola radnogvremena provode u sindikalnim aktivnostima. Najveći gradski prevoznik broji sedam pogona,puta broj sindikata, računica pokazuje veći broj ljudi nego što ih ima na terenskimradionicama u toku celog dana.Još je gore u JP „Železnice Srbije“, gde su registrovane čak 23 sindikalne organizacije -Sindikat železničara Srbije, Sindikat izvršnih službi srpskih železnica, Sindikat radnikaželezničke infrastrukture Srbije, Nezavisni sindikat železničara Srbije, Nezavisni sindikatmašinovođa Srbije...Poseban fenomen u ovom javnom preduzeću su i tri sindikata koja nemaju nijednog člana, aliimaju rukovodstvo!Tekst je prenet na sajtu B92, bilo je 32 komentara, a ovde prenosimo jedan od njihIva Stanković, 6. mart 2011:Kako je ovo napisano, pomislih da sindikate treba ukinuti. Da li je ovaj tekst naručio nekitajkun ili ko. Ja sam jedan od tih sindikalaca i reći ću da sam uvređen, jer nemam nijednu odprivilegija koje ste naveli, čak imam probleme što hoću da pomognem zaposlenima, nazvan94
sam čak i prostački pogrdnim imenima od strane predstavnika poslodavca. Nikakav novac izaradu nemam, slobodne dana u skladu sa Zakonom i kolektivnim ugovorom ne koristim i nedaju mi se isl. Za posao sindikata koristim i lična sredstva rada, svoj mobilni, svoj kompjuterkući, često svoj štampač. Najveći broj tih loših sindikalaca, kako ih nazivate je u nezavidnojsituaciji, i poslodavci ih ne tretiraju i ne poštuju njihova prava, a oni se protiv istih ne moguizboriti. Mogli su novinari malo da istraže po unitrašnjosti kako se postupa sa sindikatima.Pojedini poslodavci ne dozvoljavaju da se uđe na njihovu kapiju ako ste iz sindikata. Pitajtepredsednike sindikalnih organizacija po opštinskim upravama gde se ne isplaćuju niminimalne zarade kao ih tretiraju poslodavci, a naročito po privatnim firmama. Pitajte kako sesa njima postupa kod Miškovića, Kostića i sl. To, o čemu pišete ima u nekim republičkimjavnim preduzećima, ali trebate biti pošteni pa istražiti kako treba i napisati onako kako je. Ikritićki se osvrnuti i na dobre i loše prakse. Ovako ste strpali sve u jedan koš, kao da steplaćeni od najgoreg poslodavca, jer njih ne okriviste nizašta, kao oni jadni i baš im krivo.Stvarno nije u redu da se ovako pie o jednom problemu koji postoji, ali nije onakav kako ga viprikazujete.Sasvim je drugačiji. A novinaru svaka čast, neobjektivnost ili plaćenički članak sene praštaju, a ugled se i onima koji objavljuju ruši.Žana Bulajić „Vruća jesen, mlaki sindikalci” – NIN, 9.9.2010.Sindikalnim vođama je često mnogo važnije kako da dobiju sitne privilegije, povlašćenpoložaj kod predstavnika Vlade i poslodavaca nego da se bore za radničke intereseSlika prva: stotine hiljada ljudi danima je u blokadi držalo celu Atinu, na protestima sindikatazbog zamrzavanja plata u javnom sektoru. Slika druga: sindikalni protest u centru <strong>Beograd</strong>a,organizovan zbog sve teže ekonomske situacije u kojoj se radnici nalaze okupio je za 1. majjedva nekoliko stotina ljudi, dok ih se mnogo više odlučilo za proslavu praznika rada, uzroštilj, na beogradskom izletištu Košutnjak.Radnici u Srbiji su „digli ruke od sindikata“. Da bi se izborili za svoja prava, plate,neisplaćene doprinose sami se organizuju, blokiraju pruge i ulice, prete i samospaljuju se.Poverenje radnika u sindikate opada iz godine u godinu.Većinu radnika koji nisu u sindikatima, ali i skoro petinu članova sindikata ne zanima ni šta teorganizacije rade. Poverenje u lidere sindikata još je manje u odnosu na same organizacije.Čak polovina zaposlenih nema nikakav stav o socijalnom dijalogu ni deset godina poslenjegovog uspostavljanja jer jednostavno nisu obavešteni o tome. Druga polovina smatra da nikod poslodavaca ni Vlade ne postoji društvena volja da u tome učestvuju i da samo kupujuvreme i manevarski prostor.Darko Marinković, profesor industrijskih odnosa na Megatrend univerzitetu, objašnjava zaNIN da u Srbiji postoji neprijateljsko okruženje za sindikate. Politika dominira u svimoblastima ljudskog života i upravlja ljudskim sudbinama.„Poverenje radnika u sindikate svake godine je sve manje. Oni nemaju ni društveni ugled niuticaj. Recimo, jedan od poslednjih primera su prosvetni radnici koji prvo najave štrajk, pa sepredomisle. Ne možete najaviti štrajk pa odustati dan uoči njegovog početka. Očigledno je dasindikati prete praznom puškom. Naravno, kada govorimo o korupciji u društvu neizbežno jeda govorimo o korupciji u sindikatima“, navodi Marinković.Kada je Zoran Bulatović, predsednik Udruženja tekstilnih radnika u Novom Pazaru pregodinu dana sebi odsekao prst kako bi vlast ozbiljno shvatila namere njega i njegovih kolegaiz Tekstilnog kombinata „Raška“, javnost je bila šokirana potezom očajnog radnika. Godinudana kasnije, problem još nije rešen, a firma je pred trećom licitacijom. Bulatović i njegovekolege borbu za svoja prava vode sami. Ne veruju sindikatima, a on za NIN objašnjava da jebar polovina sindikata izdala radnike i da se više bore za svoje privilegije.95
- Page 1 and 2:
Centar za razvoj sindikalizmaSrećk
- Page 3 and 4:
Srećko MihailovićSažetak istraž
- Page 5 and 6:
mogućnosti. Bilo bi ipak previše
- Page 7 and 8:
Tri predloga za konkretne akcije (z
- Page 9:
Cilj istraživanjaIstraživanja i a
- Page 13 and 14:
(1) poremećena radna prava i naru
- Page 15 and 16:
organizacijama? Šta iz sindikalnog
- Page 17 and 18:
Karakter ne/poverenja u sindikate (
- Page 19 and 20:
Kategorizacija ne/poverenja u sindi
- Page 22 and 23:
eprezentativnost tih nalaza za sind
- Page 24 and 25:
Vojislav MihailovićObaveštenost o
- Page 26 and 27:
se pak javljaju onda kada ima razlo
- Page 28 and 29:
Među zaposlenim radnicima nalazimo
- Page 30 and 31:
uopšte i u slučaju konkretnog sid
- Page 32 and 33:
Grafikon br. 2 - Poverenje u Samost
- Page 34 and 35:
Grafikon br. 5 - Poverenje članova
- Page 36 and 37:
ovog sindikata. Na drugoj strani, o
- Page 38 and 39:
Poverenje u pojedinačne sindikate
- Page 40 and 41:
Tabela 8. Poverenje u sindikate - E
- Page 42 and 43:
obaveštenih). Od Demokrata nisu da
- Page 44 and 45: Grafikon br. 12 - Poverenje u Savez
- Page 46 and 47: UGS Nezavisnost: Ck = 0,22; p
- Page 48 and 49: kreće od 15% onih koji su manje od
- Page 50 and 51: UGS Nezavisnost: Ck = 0,18; p
- Page 52 and 53: neoliberalnim karatkerom stranke G1
- Page 54 and 55: ispitanici koji su sigurni da neće
- Page 56 and 57: UGS Nezavisnost: Ck = 0,28; p
- Page 58 and 59: iskazuju i ispitanici spremni za u
- Page 60 and 61: Grafikon br. 14. Poznavanje rada si
- Page 62 and 63: potiču podaci o nepoverenju u poje
- Page 64 and 65: obavešteni i osrednje obavešteni,
- Page 66 and 67: P r i l o z iGrafikon 18. Poverenje
- Page 68 and 69: Srećko MihailovićKoliko i kako me
- Page 70 and 71: (videti tabelu 1 i grafikon 1). Te
- Page 72 and 73: Rang lista sindikata po broju objav
- Page 74 and 75: Blic relativno podjednako daje pros
- Page 76 and 77: Grafikon 4. Novine po broju tekstov
- Page 78 and 79: Danas je na četvrtom mestu sa 12%
- Page 80 and 81: Međutim, samo jedna televizija je
- Page 82 and 83: Teme tekstova o Samostalnom sindika
- Page 84 and 85: nepune četvrtine tekstova (23%) 28
- Page 86 and 87: Ocenjujemo da ovakva orijentacija t
- Page 88 and 89: ASNS, preko 7% u slučaju tekstova
- Page 90 and 91: 4. Žanrovi tekstova o sindikatimaT
- Page 92 and 93: tih projekata, bez obzira na to gde
- Page 96 and 97: „Niko ne gleda kako je radnicima
- Page 98 and 99: kombinacije i kalkulacije, a sve na
- Page 100 and 101: Zar da se posle svega vrate među o
- Page 102 and 103: mesečno zarađuje oko 1.500 evra.
- Page 104 and 105: da to neće biti dovoljno čitano/g
- Page 106 and 107: Zaključak, koji se iz ovog može i
- Page 108 and 109: Dobar primer koliko je jaka služba
- Page 110 and 111: i čitalaca, između ostalog i o te
- Page 112 and 113: Do danas ih je umrlo trinaestoro. N
- Page 114 and 115: Dušan TorbicaSubotica - Kako sindi
- Page 116 and 117: Informisanje na ovaj način je pož
- Page 118 and 119: - Svi zakoni iz oblasti obrazovanja
- Page 120 and 121: organizacijama na nivou preduzeća,
- Page 122 and 123: Informisanje putem oglasne tableNa
- Page 124 and 125: administriranju“ mnogi koji bi i
- Page 126 and 127: manipulacije. Iza tih manipulacija
- Page 128 and 129: odlučuju da li će te interese tem
- Page 130 and 131: političkom tržištu gde se susre
- Page 132 and 133: znanja i o zakonodavnom postupku, k
- Page 134 and 135: konstantno oko dve petine svih gra
- Page 136 and 137: ukupnog disciplinujućeg delovanja
- Page 138 and 139: 5. Pitanje četvrto:Kakve su šanse
- Page 140 and 141: PDP je odigralo, unutar kampanje
- Page 142 and 143: Neravnopravni tretman i medijska iz
- Page 144 and 145:
Ključne odluke, poput usvajanja bu
- Page 146 and 147:
demohrišćanske stranke; (2) pozic
- Page 148 and 149:
Istovremeno, na drugoj strani, bezu
- Page 150 and 151:
praksa. Da do toga zaista dođe, si
- Page 152 and 153:
nemoralno, da se kosi s njegovom po
- Page 154 and 155:
Veljković: Neko ih je prevarioPove
- Page 156 and 157:
»Zastave elektro« zapravo očekuj
- Page 158 and 159:
(t3) Mediji i frekvencije tekstova
- Page 160 and 161:
(t9) Sindikat metalaca SrbijeNovine
- Page 162 and 163:
(t16) Novine i broj tekstova o “o
- Page 164 and 165:
(t22) Radnici i novine u kojima su
- Page 166 and 167:
(t28) Socioekonomski indikatori i n
- Page 168 and 169:
(t38) Žanr tekstova o UGS Nezavisn
- Page 170 and 171:
„Nema bliskosti sa vlašću, nego
- Page 172 and 173:
predsednika DS-a da se ta stranka o
- Page 174 and 175:
Problem je taj što svi regionalni
- Page 176 and 177:
objašnjava da sindikalnog organizo
- Page 178 and 179:
- Priznata nam je reprezentativnost
- Page 180 and 181:
- Naša radnička klasa je ista kao
- Page 182 and 183:
smotru radničkog sporta, prema tvr
- Page 184 and 185:
ez ikakvih inicijativa odozdo, ili
- Page 186 and 187:
ima truli pakt s poslodavcima, pa s
- Page 188 and 189:
Sindikalni flert pred izbore“Svak
- Page 190 and 191:
pravima. Pokazalo se da klasični o
- Page 192 and 193:
Asocijacija slobodnih i nezavisnih
- Page 194 and 195:
P r i l o z i (4)Metodološke napom