nepune četvrtine tekstova (23%) 28 . Sindikalne vođe nisu uvek raspoložene da odgovaraju napitanja novinara, ali očekuju da se uvek informacije o njihovim aktivnostima objave. (Anu3)„Bilo bi pravo osveženje kada bi lideri umesto da se ’gađaju’ ciframa i procenama (npr. o broju ljudikoji će u narednih godinu dana ostati bez posla, broju ljudi koji radi u neformalnoj privredi, često sene razlikuje broj nezaposlenih prema NSZ i prema Anketi o radnoj snazi), izašli sa egzaktnimpodacima o uže definisanoj temi, koji bi bili mnogo uverljiviji i medijski zahvalnije za plasiranje.Ovako, kad sindikalni predstavnici daju više političke nego činjenično utemeljene izjave, uvek postojimogućnost da ih drugi sagovornici (iz Vlade ili privrednih udruženja) ’poklope’ svojim argumentimau novinskim tekstovima ili prilozima na radiju ili televiziji. Napomenuo bih da sam u stručnimslužbama sindikata sretao ljude koji mnogo bolje znaju pojedine oblasti od sindikalnih lidera (recimo,kolektivni ugovori), ali će ih u sindikatu retko preporučiti kao sagovornike (iz hijerarhijskih razloga,pretpostavljam).“Stevan Veljović, Ekonom:eastZaključujemo, dakle, da su tekstovi koji tematizuju ASNS fokusirani na sindikalnovođstvo i posebno na Ranku Savić. Ona je alfa i omega natpolovičnog broja tekstova o ovomsindikatu. U slučaju tekstova o Samostalnom sindikatu takođe vidimo centriranost naPredsednika sindikata, ali manje nego u slučaju ASNS. Nasuprot tekstovima o ova dvasindikata, u tekstovima koji se odnose na UGS Nezavisnost, duplo je manje tekstovafokusirano na Branislava Čanka - u odnosu na Samostalni sindikat i Ljubu Orbovića, i gotovodva i po puta manje u odnosu na ASNS i Ranku Savić.Shodno ovim podacima, nalazimo na znatno manju fokusiranost tekstova na granskesindikate i osnovnu organizovanost u slučaju ASNS (četvrtina tekstova) i Samostalni sindikat(trećina tekstova), nego u slučaju UGS Nezavisnost (natpolovičan broj tekstova fokusiran nagranske sindikate i sindikate po firmama).Kao da je u sve ove istraživačke podatke prethodno imao uvid Ivan Jovanović(novinar Radio <strong>Beograd</strong>a) kada je u našoj mini anketi novinara koji prate rad sindikata, rekao:„Naši sindikati su izrazito liderski kao i političke stranke i šteta je što osim predsednikacentrala nisu više radili na tome da i predsednici granskih sindikata budu prepoznatljivi u<strong>medijima</strong>. To donekle pokušava da uradi SSSS pre svega kroz građevinu, zdravstvo, prosvetu,metalce, pravosuđe što dobrim delom opet ima veze sa ljudima koji vode te grane. U drugojgrupi bi recimo mogla da uđe uprava i komunalci, ali su šefovi svih ostalih grana SSSSmedijski i bukvalno neprepoznatljivi. U UGS-u je to plač majke Božije. Sem predsednikacentrale i možda sa velikim znakom pitanja njihovih grana taksi vozača, prosvete i zdravljaostalih kao da nema na medijskoj sceni.Šefove centrala koje sam nabrojao i šefove grana koje sam pomenuo mogu dasmatram i sindikalcima koji su otvoreni prema <strong>medijima</strong>. To je tako u smislu da uglavnom28 Ovde, kao svojevrsni cinizam, treba dodati jednu izjavu našeg sagovornika iz mini-ankete: „Sindikalne vođenisu uvek raspoložene da odgovaraju na pitanja novinara, ali uvek očekuju da se objave informacije o njihovimaktivnostima“. (Anu3)84
uspem da ih pronađem kada god su mi potrebne njihove izjave ili nekog od ljudi iz najužegrukovodstva tih centrala ili grana. Definitivno bi veća otvorenost sindikata prema <strong>medijima</strong>značajno popravila izveštavanje medija o radu sindikata. Da budem iskren idealno bi bilo damogu uvek da dobijem izjave koje su mi potrebne iz sindikata, ali sam svestan da je topraktično nemoguće.Ono što je medijski prisutno samo kada su štrajkovi i konkrenti problemi u pitanju toje delovanje sindikata po unutrašnjosti Srbije. Van kriznih situacija, taj segment radasindikata nije prisutan u <strong>medijima</strong> i tu smo možda kao novinari delimično krivi što se timdelom sindikalne pozornice ne bavimo dovoljno.U otvaranju sindikata prema <strong>medijima</strong> izuzetno je važno <strong>medijima</strong> ponuditi konkretneprimere i podatke vezane za probleme povodom kojih se sindikati obraćaju <strong>medijima</strong>. Istotreba da važi kada se mediji obrate sindikatima u trenutku kada sami planiraju priču za kojuim je potreban stav/izjava sindikata. Ovo je već posao koji bi morale da rade dobro obučenestručne službe u centralama koje su zadužene za odnose sa <strong>medijima</strong> ili analizu svih podatakaiz oblasti prava, socijalne politike i ekonomije koji su važni za rad sindikata. Kod analitikepostoje obrisi dobrog puta u oba velika sindikata. Primeri: U SSSS-u je to nekada maestralnoradio Saud Šećeragić za pravna pitanja, danas je dosta dobar sagovornik dr Rajko Kosanovićza ekonomske teme. U UGS-u dr Zoran Ristć za socijalno-ekonomska pitanja, Zlata Zec zapravne teme.SSSS ima službu za saradnju sa <strong>medijima</strong>. Nije mi poznato da ta služba postoji u UGSu.Ovakva služba je dosta korisna i mogla bi po uzoru na dobre svetske trendove i sama dazastupa sindikalne centrale/granske sindikate u <strong>medijima</strong>.“Gledano u celini, minimalne su razlike između sindikata u broju tekstova centriranihna sindikalne funkcionere (ne ubrajajući tu i lidere sindikata), nisu velike ni razlike u slučajutekstova o sindikatima po firmama (24% u slučaju Samostalnog sindikata, a po 17% u slučajuUGS Nezavisnost i ASNS). Na drugoj strani, velike su razlike u broju tekstova centriranih nalidere (to smo već videli) i posebno, broja tekstova centriranih na granske sindikate. Takvih jetekstova četiri puta manje u slučaju Samostalnog sindikata i četiri i po puta u Slučaju ASNS,nego u slučaju UGS Nezavisnost.Retko kada se prilozi bave pravima zaposlenih i načinima na koji sindikalno organizovanje, čak i upostojećim uslovima, može da im pomogne. Retko se pominje i konstruktivan doprinos povećanjuproduktivnosti u nekom preduzeću, pravičnom rešavanju pitanja viška zaposlenih i sl. Za to što ovajdrugi oblik izveštavanja nedostaje, postoje dva glavna razloga. Prvi je nezainteresovanost medija zateme koje su više edukativnog karaktera ili traže više analitički pristup i lakše im je da statovesindikata prikažu u formi vesti. Drugi je što sami sindikati, uprkos generalno dobroj saradnji sa<strong>medijima</strong>, nisu sposobni da te teme nametnu. Jedan od mogućih razloga tome je što sindikati nemajurazvijene službe za odnose sa <strong>medijima</strong> koje su u stanju da ponude <strong>medijima</strong> neki novi ugaoizveštavanja o problemima zaposlenih i građana. Ono što bi se, po mom mišljenju, najviše moglozameriti novinarima je što, i kad pokažu interesovanje za tzv. sindikalne teme, ne razumeju ih i kaosvoj problem, tj. problem koji postoji i u njihovoj profesiji, koja se odlikuje slabom sindikalnomorganizovanošću.Generalno gledano, sindikati spadaju u najzahvalnije sagovornike, što se tiče dostupnosti i otvorenostiprema <strong>medijima</strong>. To ocena bi mogla da važi za sve sindikate. U principu nije problem dobiti izjavubilo od lidera sindikata ili prvog čoveka sindikata u pojedinom preduzeću, bilo uz pomoć koleganovinara ili uz posredovanje sindikata. Činjenica je da sami sindikati u svom delovanju nemaju boljegsaveznika od medija, ali i da ne koriste svi tu mogućnost u istoj meri.Stevan Veljović, Ekonom:east85
- Page 1 and 2:
Centar za razvoj sindikalizmaSrećk
- Page 3 and 4:
Srećko MihailovićSažetak istraž
- Page 5 and 6:
mogućnosti. Bilo bi ipak previše
- Page 7 and 8:
Tri predloga za konkretne akcije (z
- Page 9:
Cilj istraživanjaIstraživanja i a
- Page 13 and 14:
(1) poremećena radna prava i naru
- Page 15 and 16:
organizacijama? Šta iz sindikalnog
- Page 17 and 18:
Karakter ne/poverenja u sindikate (
- Page 19 and 20:
Kategorizacija ne/poverenja u sindi
- Page 22 and 23:
eprezentativnost tih nalaza za sind
- Page 24 and 25:
Vojislav MihailovićObaveštenost o
- Page 26 and 27:
se pak javljaju onda kada ima razlo
- Page 28 and 29:
Među zaposlenim radnicima nalazimo
- Page 30 and 31:
uopšte i u slučaju konkretnog sid
- Page 32 and 33:
Grafikon br. 2 - Poverenje u Samost
- Page 34 and 35: Grafikon br. 5 - Poverenje članova
- Page 36 and 37: ovog sindikata. Na drugoj strani, o
- Page 38 and 39: Poverenje u pojedinačne sindikate
- Page 40 and 41: Tabela 8. Poverenje u sindikate - E
- Page 42 and 43: obaveštenih). Od Demokrata nisu da
- Page 44 and 45: Grafikon br. 12 - Poverenje u Savez
- Page 46 and 47: UGS Nezavisnost: Ck = 0,22; p
- Page 48 and 49: kreće od 15% onih koji su manje od
- Page 50 and 51: UGS Nezavisnost: Ck = 0,18; p
- Page 52 and 53: neoliberalnim karatkerom stranke G1
- Page 54 and 55: ispitanici koji su sigurni da neće
- Page 56 and 57: UGS Nezavisnost: Ck = 0,28; p
- Page 58 and 59: iskazuju i ispitanici spremni za u
- Page 60 and 61: Grafikon br. 14. Poznavanje rada si
- Page 62 and 63: potiču podaci o nepoverenju u poje
- Page 64 and 65: obavešteni i osrednje obavešteni,
- Page 66 and 67: P r i l o z iGrafikon 18. Poverenje
- Page 68 and 69: Srećko MihailovićKoliko i kako me
- Page 70 and 71: (videti tabelu 1 i grafikon 1). Te
- Page 72 and 73: Rang lista sindikata po broju objav
- Page 74 and 75: Blic relativno podjednako daje pros
- Page 76 and 77: Grafikon 4. Novine po broju tekstov
- Page 78 and 79: Danas je na četvrtom mestu sa 12%
- Page 80 and 81: Međutim, samo jedna televizija je
- Page 82 and 83: Teme tekstova o Samostalnom sindika
- Page 86 and 87: Ocenjujemo da ovakva orijentacija t
- Page 88 and 89: ASNS, preko 7% u slučaju tekstova
- Page 90 and 91: 4. Žanrovi tekstova o sindikatimaT
- Page 92 and 93: tih projekata, bez obzira na to gde
- Page 94 and 95: - Sindikalni lideri imaju privilegi
- Page 96 and 97: „Niko ne gleda kako je radnicima
- Page 98 and 99: kombinacije i kalkulacije, a sve na
- Page 100 and 101: Zar da se posle svega vrate među o
- Page 102 and 103: mesečno zarađuje oko 1.500 evra.
- Page 104 and 105: da to neće biti dovoljno čitano/g
- Page 106 and 107: Zaključak, koji se iz ovog može i
- Page 108 and 109: Dobar primer koliko je jaka služba
- Page 110 and 111: i čitalaca, između ostalog i o te
- Page 112 and 113: Do danas ih je umrlo trinaestoro. N
- Page 114 and 115: Dušan TorbicaSubotica - Kako sindi
- Page 116 and 117: Informisanje na ovaj način je pož
- Page 118 and 119: - Svi zakoni iz oblasti obrazovanja
- Page 120 and 121: organizacijama na nivou preduzeća,
- Page 122 and 123: Informisanje putem oglasne tableNa
- Page 124 and 125: administriranju“ mnogi koji bi i
- Page 126 and 127: manipulacije. Iza tih manipulacija
- Page 128 and 129: odlučuju da li će te interese tem
- Page 130 and 131: političkom tržištu gde se susre
- Page 132 and 133: znanja i o zakonodavnom postupku, k
- Page 134 and 135:
konstantno oko dve petine svih gra
- Page 136 and 137:
ukupnog disciplinujućeg delovanja
- Page 138 and 139:
5. Pitanje četvrto:Kakve su šanse
- Page 140 and 141:
PDP je odigralo, unutar kampanje
- Page 142 and 143:
Neravnopravni tretman i medijska iz
- Page 144 and 145:
Ključne odluke, poput usvajanja bu
- Page 146 and 147:
demohrišćanske stranke; (2) pozic
- Page 148 and 149:
Istovremeno, na drugoj strani, bezu
- Page 150 and 151:
praksa. Da do toga zaista dođe, si
- Page 152 and 153:
nemoralno, da se kosi s njegovom po
- Page 154 and 155:
Veljković: Neko ih je prevarioPove
- Page 156 and 157:
»Zastave elektro« zapravo očekuj
- Page 158 and 159:
(t3) Mediji i frekvencije tekstova
- Page 160 and 161:
(t9) Sindikat metalaca SrbijeNovine
- Page 162 and 163:
(t16) Novine i broj tekstova o “o
- Page 164 and 165:
(t22) Radnici i novine u kojima su
- Page 166 and 167:
(t28) Socioekonomski indikatori i n
- Page 168 and 169:
(t38) Žanr tekstova o UGS Nezavisn
- Page 170 and 171:
„Nema bliskosti sa vlašću, nego
- Page 172 and 173:
predsednika DS-a da se ta stranka o
- Page 174 and 175:
Problem je taj što svi regionalni
- Page 176 and 177:
objašnjava da sindikalnog organizo
- Page 178 and 179:
- Priznata nam je reprezentativnost
- Page 180 and 181:
- Naša radnička klasa je ista kao
- Page 182 and 183:
smotru radničkog sporta, prema tvr
- Page 184 and 185:
ez ikakvih inicijativa odozdo, ili
- Page 186 and 187:
ima truli pakt s poslodavcima, pa s
- Page 188 and 189:
Sindikalni flert pred izbore“Svak
- Page 190 and 191:
pravima. Pokazalo se da klasični o
- Page 192 and 193:
Asocijacija slobodnih i nezavisnih
- Page 194 and 195:
P r i l o z i (4)Metodološke napom