Sindikalni flert pred izbore“Svaka bitka svakog sindikata, bilo kog trenutka, neminovno prelazi u sferu politike”Drugi talas ekonomske krize koji se najavljuje najviše će osetiti radnici. Do sada je oko750.000 ljudi ostalo bez posla, a sindikati procenjuju da će se ta brojka do kraja godineuvećati za još od 150.000 do 200.000 radnika. Imamo najmanje plate u regionu, a najvećunezaposlenost. Dinar je za nepune tri godine doživeo najveći pad u odnosu na evro od svihevropskih valuta – pet puta više nego albanska valuta lek, sedam puta više nego turska lira.Srbija je država sa najviše penzionera u odnosu na broj stanovnika, zemlja s najstarijomstrukturom stanovništva u Evropi.Sindikalci upozoravaju da će novi talas ekonomske krize izazvati ogromne nemire, iakopremijer Mirko Cvetković tvrdi da će najavljeni drugi talas krize Srbija dočekati na nogama.Sindikalni predstavnici najavljivali su poslednjih meseci i aktivno uključivanje u politiku , uzobrazloženje da je to jedini način da zaštite prava radnika o kojima niko ne vodi računa.Različita mišljenjaI dok predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Ranka Savić kaže da “nije bilodruge nego da ovaj sindikat podrži neku političku opciju na predstojećim izborima , jer je tojedini način da neko iz vlasti čuje šta se zaista događa sa radnicima” , te da će podržati “onupolitičku partiju koja je ispunila predizborna obećanja , i čiji je program u interesu radnika igrađana Srbije”, nešto drugačije mišljenje ima Branislav Čanak, koji kaže da sindikat„Nezavisnost”, na čijem je čelu, ne sarađuje sa strankama.“Na drugoj strani nema partija koje su osnovane da rade za radnike i za njihove sindikate.Njihove preokupacije su suprotne od naših, i taj jaz čini nas bolno usamljenim. Svaka bitkasvakog sindikata, bilo kog trenutka, neminovno prelazi u sferu politike i ako tamo nematesaveznika sve što ste uradili pada u vodu. Tako je svuda u civilizovanom svetu, tako je već150 godina, tako je nastala socijalna demokratija. To se zove levica, ne zato što se tako zove,već zato što tako radi”, navodi Čanak.Ljudi ne traže milostinju, već posaoLider Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović smatra da je jedini način da seprava radnika shvate ozbiljno angažovanost sindikata u politici .“Ovako nemamo nikakvih rezultata. Upravo razmatramo način na koji način ćemo političkidelovati. Možda ćemo samo podržati neku političku opciju, a ne isključuje se mogućnost ni daformiramo stranku. Situacija u zemlji je katastrofalna, o radnicima više niko ne brine. Ranijesu štrajkovali veliki sistemi, firme, zbog zaostajanja zarada. Nezadovoljstvo je sada ogromnoi među ljudima koji nemaju nikakav posao. Zvanično na birou rada ima oko 750.000nezaposlenih, a da ne govorimo kakvo je realno stanje, jer mnogi koji nemaju posao uopštenisu prijavljeni na biro”, kaže Orbović za “Akter”.Prema njegovim rečima, teško da će sindikati moći da se udruže i zajednički deluju. Iako jepredsednica ASNS-a Ranka Savić najavljivala da će svoju ideju da sindikati podrže nekupolitičku partiju u zamenu za mesto u vladi i parlamentu , pokušati da ostvari udruživanjem saostalim sindikatima, Orbović smatra da to nije dobro rešenje.“Ne želimo da ucenjujemo. Nije nam prihvatljiva ideja da partijama damo glasove da bismodobili fotelje. Ipak još uvek razmatramo, a konačnu odluku donećemo do kraja oktobra”,ističe Orbović.Udruživanje sindikata i njihovi flertovi i veze sa politikom normalni su i u svetu . Prvaradnička partija britanska Laburistička stranka nastala je iz sindikata , a na sličan načinnastajale su i socijaldemokratske partije u skandinavskim zemljama i Nemačkoj. Svi velikisindikati u Srbiji povremeno su pravili neke dogovore sa vlašću, od toga su uspeli da sesačuvaju samo neki manji sindikati u javnim preduzećima.188
Ministar i sindikatiMinistar rada i socijalne politike Rasim Ljajić smatra da vlada ima strategiju koju može dasprovede, ali sindikati moraju da obećaju da neće štrajkovati.“Najveći problem ove zemlje je nezaposlenost. To je veći problem od svih političkih. Uzpolitički dogovor neophodan je i sporazum sa socijalnim partnerima. Vlada treba da predočisvoje obaveze do kraja godine, poslodavci da iznesu plan za očuvanje radnih mesta, asindikati da obećaju da neće protestovati i štrajkovati. Pokušaćemo u narednim danima dapostignemo takav socijalni dogovor. I što je najvažnije, da podignemo stepen zaposlenosti, jerljudi u Srbiji ne traže milostinju, već posao”, kaže Ljajić.U ASNS-u, međutim, tvrde da kada god se ovaj sindikat obraćao ministru za rad i socijalnupolitiku nije uspeo da uradi nijednu stvar koja bi poboljšala prava radnika . Članovi ovogsindikata smatraju da Ljajić ništa kao ministar nije uradio da se radnicima poboljša položaj ,samo su doneseni zakoni da im bude još gore i strahuju da će, ako se produži rad na određenovreme sa godinu na tri, na kraju svi raditi na određeno vreme i mali broj ljudi u Srbiji bićestalno zaposlen.Miljenko Dereta, izvršni direktor Građanskih inicijativa, kaže da sindikati imaju krizuindentiteta i da inicijativa da aktivnije uđe u politiku može imati dobar ishod .“Umesto da pregovaraju sa poslodavcima i zakonodavcima sindikati kod nas pregovaraju savlastima. Usitnjeni su i nemaju sindikalni pokret, a to ih čini neefikasnim i nerelavantnim.Oni ne žele da se izjasne kao levi pokret, a zna se da ne mogu da brane kapital. <strong>Sindikati</strong> nemogu izbegavati da se bave politikom. Zna se da su u Nemačkoj podržavali SDP, u VelikojBritaniji Laburističku stranku, a u Americi demokrate”, objašnjava on. /.../ŠtrajkoviPre nekoliko meseci radna verzija Nacrta zakona o štrajku izazvala je opštu polemiku, čak jeujedinila sindikate i poslodavce. U predlogu zakona između ostalog piše da radnici ubudućeneće moći da šrajkuju tako što će blokirati ulice i saobraćajnice, već će svoje nezadovoljstvomoći da iskazuju samo u prostoru gde rade. Tokom štrajka neće biti plaćeni, a da apsurd budeveći radnici najčešće i štrajkuju jer ne primaju ili im kasne zarade. Iako je najavljivano da ćese u parlamentu naći po hitnoj proceduri, do današnjeg dana vlada ga nije prosledilaparlamentu na usvajanje. Predsednik UGS “Nezavisnost” Branislav Čanak smatra da takavzakon štiti isključivo interese vlasti, jer ga nisu tražili ni radnici ni poslodavci .“Taj zakon je agresivan i prost, jer ni radnici ni poslodavci ga nisu tražili i ne vide svoj uinteres u njemu. I što baš Srbiji treba ovakav zakon, zašto vlast žuri da donese nešto što je sene tiče, ona nije poslodavac? Ako vlast predviđa u budućnosti mnogo štrajkova, pa stogamoraju da budu i zakonski uređeni, onda teško nama”, kaže Čanak.Kako saznajemo, radna grupa je završila posao, ali Vlada Srbije neće se izjašnjavati o zakonudok se ne poklope mišljenja predstavnika vlade, sindikata i poslodavaca.Jelena Cerovina, Sindikalni lideri „merkaju” parlamentPolitika, 10.10.2011.Samostalnom sindikatu je dosta „donkihotovske borbe” sa vlašću i poslodavcima. Pokazalo seda dijalog i ulični protesti ne daju neke posebne rezultate i potreban je neki dodatni oblikborbe, ali mnogo žešći. Ovako Ljubisav Orbović, predsednik Saveza samostalnih sindikataSrbije, obrazlaže zašto u ovom sindikatu razmišljaju o eventualnom prerastanju u partiju iučešću na narednim izborima. Uostalom, kako kaže, politički su se aktivirali i penzioneri krozsvoju stranku koja je deo vladajuće koalicije, a i poslodavci najavljuju nešto slično.„U Skupštini se ruke dižu po automatizmu i tako usvajaju mnogi zakoni koji nisu u interesuradnika. U proteklih desetak godina se smišljeno, polako, tendenciozno zakida na radničkim189
- Page 1 and 2:
Centar za razvoj sindikalizmaSrećk
- Page 3 and 4:
Srećko MihailovićSažetak istraž
- Page 5 and 6:
mogućnosti. Bilo bi ipak previše
- Page 7 and 8:
Tri predloga za konkretne akcije (z
- Page 9:
Cilj istraživanjaIstraživanja i a
- Page 13 and 14:
(1) poremećena radna prava i naru
- Page 15 and 16:
organizacijama? Šta iz sindikalnog
- Page 17 and 18:
Karakter ne/poverenja u sindikate (
- Page 19 and 20:
Kategorizacija ne/poverenja u sindi
- Page 22 and 23:
eprezentativnost tih nalaza za sind
- Page 24 and 25:
Vojislav MihailovićObaveštenost o
- Page 26 and 27:
se pak javljaju onda kada ima razlo
- Page 28 and 29:
Među zaposlenim radnicima nalazimo
- Page 30 and 31:
uopšte i u slučaju konkretnog sid
- Page 32 and 33:
Grafikon br. 2 - Poverenje u Samost
- Page 34 and 35:
Grafikon br. 5 - Poverenje članova
- Page 36 and 37:
ovog sindikata. Na drugoj strani, o
- Page 38 and 39:
Poverenje u pojedinačne sindikate
- Page 40 and 41:
Tabela 8. Poverenje u sindikate - E
- Page 42 and 43:
obaveštenih). Od Demokrata nisu da
- Page 44 and 45:
Grafikon br. 12 - Poverenje u Savez
- Page 46 and 47:
UGS Nezavisnost: Ck = 0,22; p
- Page 48 and 49:
kreće od 15% onih koji su manje od
- Page 50 and 51:
UGS Nezavisnost: Ck = 0,18; p
- Page 52 and 53:
neoliberalnim karatkerom stranke G1
- Page 54 and 55:
ispitanici koji su sigurni da neće
- Page 56 and 57:
UGS Nezavisnost: Ck = 0,28; p
- Page 58 and 59:
iskazuju i ispitanici spremni za u
- Page 60 and 61:
Grafikon br. 14. Poznavanje rada si
- Page 62 and 63:
potiču podaci o nepoverenju u poje
- Page 64 and 65:
obavešteni i osrednje obavešteni,
- Page 66 and 67:
P r i l o z iGrafikon 18. Poverenje
- Page 68 and 69:
Srećko MihailovićKoliko i kako me
- Page 70 and 71:
(videti tabelu 1 i grafikon 1). Te
- Page 72 and 73:
Rang lista sindikata po broju objav
- Page 74 and 75:
Blic relativno podjednako daje pros
- Page 76 and 77:
Grafikon 4. Novine po broju tekstov
- Page 78 and 79:
Danas je na četvrtom mestu sa 12%
- Page 80 and 81:
Međutim, samo jedna televizija je
- Page 82 and 83:
Teme tekstova o Samostalnom sindika
- Page 84 and 85:
nepune četvrtine tekstova (23%) 28
- Page 86 and 87:
Ocenjujemo da ovakva orijentacija t
- Page 88 and 89:
ASNS, preko 7% u slučaju tekstova
- Page 90 and 91:
4. Žanrovi tekstova o sindikatimaT
- Page 92 and 93:
tih projekata, bez obzira na to gde
- Page 94 and 95:
- Sindikalni lideri imaju privilegi
- Page 96 and 97:
„Niko ne gleda kako je radnicima
- Page 98 and 99:
kombinacije i kalkulacije, a sve na
- Page 100 and 101:
Zar da se posle svega vrate među o
- Page 102 and 103:
mesečno zarađuje oko 1.500 evra.
- Page 104 and 105:
da to neće biti dovoljno čitano/g
- Page 106 and 107:
Zaključak, koji se iz ovog može i
- Page 108 and 109:
Dobar primer koliko je jaka služba
- Page 110 and 111:
i čitalaca, između ostalog i o te
- Page 112 and 113:
Do danas ih je umrlo trinaestoro. N
- Page 114 and 115:
Dušan TorbicaSubotica - Kako sindi
- Page 116 and 117:
Informisanje na ovaj način je pož
- Page 118 and 119:
- Svi zakoni iz oblasti obrazovanja
- Page 120 and 121:
organizacijama na nivou preduzeća,
- Page 122 and 123:
Informisanje putem oglasne tableNa
- Page 124 and 125:
administriranju“ mnogi koji bi i
- Page 126 and 127:
manipulacije. Iza tih manipulacija
- Page 128 and 129:
odlučuju da li će te interese tem
- Page 130 and 131:
političkom tržištu gde se susre
- Page 132 and 133:
znanja i o zakonodavnom postupku, k
- Page 134 and 135:
konstantno oko dve petine svih gra
- Page 136 and 137:
ukupnog disciplinujućeg delovanja
- Page 138 and 139: 5. Pitanje četvrto:Kakve su šanse
- Page 140 and 141: PDP je odigralo, unutar kampanje
- Page 142 and 143: Neravnopravni tretman i medijska iz
- Page 144 and 145: Ključne odluke, poput usvajanja bu
- Page 146 and 147: demohrišćanske stranke; (2) pozic
- Page 148 and 149: Istovremeno, na drugoj strani, bezu
- Page 150 and 151: praksa. Da do toga zaista dođe, si
- Page 152 and 153: nemoralno, da se kosi s njegovom po
- Page 154 and 155: Veljković: Neko ih je prevarioPove
- Page 156 and 157: »Zastave elektro« zapravo očekuj
- Page 158 and 159: (t3) Mediji i frekvencije tekstova
- Page 160 and 161: (t9) Sindikat metalaca SrbijeNovine
- Page 162 and 163: (t16) Novine i broj tekstova o “o
- Page 164 and 165: (t22) Radnici i novine u kojima su
- Page 166 and 167: (t28) Socioekonomski indikatori i n
- Page 168 and 169: (t38) Žanr tekstova o UGS Nezavisn
- Page 170 and 171: „Nema bliskosti sa vlašću, nego
- Page 172 and 173: predsednika DS-a da se ta stranka o
- Page 174 and 175: Problem je taj što svi regionalni
- Page 176 and 177: objašnjava da sindikalnog organizo
- Page 178 and 179: - Priznata nam je reprezentativnost
- Page 180 and 181: - Naša radnička klasa je ista kao
- Page 182 and 183: smotru radničkog sporta, prema tvr
- Page 184 and 185: ez ikakvih inicijativa odozdo, ili
- Page 186 and 187: ima truli pakt s poslodavcima, pa s
- Page 190 and 191: pravima. Pokazalo se da klasični o
- Page 192 and 193: Asocijacija slobodnih i nezavisnih
- Page 194 and 195: P r i l o z i (4)Metodološke napom