ez ikakvih inicijativa odozdo, ili barem širih javnih rasprava sa članstvom, odlučuje, ili barnajavljuje odluku, o radikalnoj promeni delovanja. Pri tome, ono nedvosmisleno razotkrivavlastitu nekompetentnost: kao da se efikasna politička organizacija, koja pre svega usavremenom svetu podrazumeva razgranatu mrežu profesionalnih kadrova, može osnovati parmeseci pre izbora – objašnjava za naš list profesor Lazić.On takođe upozorava i da bi već i sama najava uplovljavanja sindikata u političke vode mogladovesti do uništavnja i ono malo vere da sindikati, kao socijalni partneri u socijalnoodgovornoj državi, jedini mogu pomoći zaposlenima.– Eventualan neposredan politički angažman sindikata bio bi , zato što bi sigurno bio krajnjeneuspešan, samo još jedan samoporažavajući čin, u seriji njihovih promašenih angažmana odpočetka devedesetih godina prošlog veka – ocenjuje profesor Lazić.Radnička klasa u Srbiji, a ostalo je jako malo od nje u pravom smislu reči, jemarginalizovana, odnos države i javnosti prema sindikatu je negativan a sindikati surazjedinjen. To jeste slika koju je danas – kada je armija nezaposlenih milionska i kada jeimati bilo kakvo radno mesto postalo privilegija – teško izmeniti i popraviti ma koliko“visoka” bila politika o kojoj pojedini sindikalni lideri govore i ma šta ko obećavao.– Poslednjih se godina, ne samo u relativnom, nego i u apsolutnom smislu pogoršavaekonomski položaj velike većine pripadnika srednjih slojeva. Iz takvog stanja stvari mogućasu dva puta: u autoritarne poretke (o čemu svedoči naglašena tendencija jačanja u Evropidesnog ekstremizma i stranaka koje ga zastupaju), ili, pak, u obnovu socijalne, a to znači iredistributivne države. Stranke koje bi zastupale takvu obnovu za sada su još uvek udefanzivi, ali upravo svetska ekonomska kriza otvara mogućnost nižim i srednjim slojevimada uoče da je njihov interes da podrže stranke (obnovljene) leve političke orijentacije. Tek utakvom eventualnom evropskom (ili još bolje – svetskom) političkom okruženju mislim da sei kod nas mogu profilisati i ojačati stranke koje bi zastupale interese nižih i srednjih slojevadruštva – zaključuje profesor Lazić.Antrfile:Vojvođani traže jasnu vizijuNakon što je dobio par „šamara” od članstva zbog izletanja s najavom da će SSSS prerasti upolitičku partiju, Ljubisav Orbović je pokušao da spusti loptu objašnjavajući da je to samoideja o kojoj će se tek raspravljati. Uz to, on je naveo da će „baza” imati priliku da iznesusvoje mišljenje, istovremeno naširoko i nadugačko navodeći šta ga je sve – od štrajkova,neisplaćenih plata, do malih zarada – nateralo da tako “opasno zapreti”. Pokrajinski savezsamostalnih sindikata Vojvodine odmah je, međutim, zaključio da se pre bilo kakve odlukemora imati jasna vizija i model za bilo kakvu promenu statusa sindikata. I ne samo to, nego jeupozoreno da se mora biti krajnje oprezan i da se nikako ne sme zaboraviti dosadašnjeiskustvo sindikata s političkim partijama, a ukazano je i na heterogenost političkeopredeljenosti članstva.Vojvođanski sindikalci su takođe decidirano naveli i da je preduslov za bilo kakav koraksindikata ka ulasku u politički život neophodno da bude dovoljno jak i da vrati poverenječlanstva u sebe i najviše sindikalno rukovodstvo. Na kraju, Vojvođani opominju da, i poredtoga što saradnja sindikata sa političkim partijama može doneti dosta dobrih rezultata iprednosti, ona isto tako može imati i negativnih posledica – ukoliko se ovom pitanju suvišeolako priđe.Biljana Stijelja, Strah od otkaza čuva disciplinuVečernje Novosti, 15. 8. 2011.Vreme u kojem su radnici (samo)upravljali preduzećima, živeli lagodno i pored kredita,184
šefa oslovljavali sa "ti", doručkovali za radnim stolom, a uz sve to stizali i da trošeslobodne dane po odmaralištima na Jadranu, danas se može videti samo u domaćimfilmovima. U "novoj eri" zaposleni se oblače po "dres kodu", komuniciraju mejlom iunutar "ofisa", a slobodno vreme - ne tako retko - troše na "tim bildinge".Menadžeri evropskog kalibra rekli bi da su ovakva poslovna politika i rečnik pun terminakao što su revizije, evaluacije, projekcije, prezentacije... neminovnost i u našoj zemlji.Prosečan srpski radnik bi, s druge strane, ove manire pripisao pomodarstvu. Svoju tezudokazao bi time što se, i pored krutih pravila, ne možemo pohvaliti dobrim učinkom.Raste samo nezadovoljstvo.- Još malo pa će početi da nam stavljaju i lanac oko noge - crnohumorno konstatujeDragan Zarubica, potpredsednik Saveza samostalnog sindikata Srbije. - Ipak, sindikatimase radnici zbog takvih stvari ne žale. Oni ćute, ne iz razloga što nemaju zamerke, već izstraha da će izgubiti posao. Zbog takve opšte klime u stanju su da istrpe mnogo toga i dapodnose razne torture.Ipak, organizacija posla mora da postoji - rekli bi i ekonomisti i sociolozi. Samo jepitanje mere.- Teško je da uopšte i govorimo o "dres kodu" u situaciji kada moramo da počnemo dasređujemo stvari od samog početka - ocenjuje Radmila Bukumirić-Katić, pomoćnikministra za rad u Ministarstvu rada i socijalne politike. - U vreme kada su plate niske astandard loš, nemamo ni pravo da zahtevamo određenu poslovnu profesionalnost poputoblačenja ili nekih poslovnih manira.Prema rečima pomoćnice ministra rada, da bismo se uhvatili ukoštac sa Zapadomneophodno je štošta da nadoknadimo. Umesto toga, i dalje se hranimo zabludama.- Varamo se kada tvrdimo da su naši radnici kvalifikovani. Zapravo, mi uopšte nemamorazvijenu instituciju rada jer smo se za sve ovo vreme borili samo da ostanemo na poslu,a ne i da radimo. U poslednjih 15 godina nije se ulagalo ni u obrazovanje zaposlenih ni utehnologiju. Mašine su stare po 30 godina, a najlošija situacija je u tekstilnoj igrađevinskoj industriji. Te posledice i dalje osećamo - ocenjuje Radmila Bukumirić-Katić.Upravo se zato među radništvom mogu čuti pitanja koliko su, zapravo, u našimokolnostima primenjivi recepti koji su već ovladali Zapadom. I koliko je uopšte poželjnoinsistirati na njima.- I Srbija, poput drugih koji su prošli kroz tranziciju, ima sklonost da prepisuje zakonekoji su se pokazali kao dobra rešenja na Zapadu - priča prof. dr Darko Marinković,sociolog sa Univerziteta "Megatrend". - Ali zanemarujemo činjenicu da su to dobrarešenja za zemlje koje su razvijene i socijalno pravedne. Mi još nemamo ni moralne, niljudske, ni političke, ni stručne kapacitete za njihovu primenu, pa većina takvih propisaostaje mrtvo slovo na papiru.Prema oceni ovog sociologa, korporativna kultura je svuda preovladala, a ljudski resursise u svim razvijenim društvima tretiraju kao pokretačka snaga i preduzeća i društva.- Gotovo da postoji matematička srazmera između nivoa ulaganja u ljudske resurse irazvoja kompanije. I to se ne odnosi samo na ulaganje u obrazovanje, znanja i veštine,već na stvaranje dobrih uslova rada i pozitivnu međuljudsku atmosferu - objašnjava drMarinković. - Sve se više ulaže u stvaranje uslova za pozitivnu utakmicu u kojoj vladajufer pravila. One kompanije koje su u tome manje uspešne plaćaju ceh na samom tržištu.Antrfile:Truli pakt s poslodavcimaKompanije koje posluju na Zapadu daleko su od nas u razvoju - ocenjuje sociologMarinković. - Tamo već decenijama vlada klima u kojoj nikome ne pada na pamet davam zakine na plati ili ne uplati doprinose. Za razliku od takvih zemalja, kod nas država185
- Page 1 and 2:
Centar za razvoj sindikalizmaSrećk
- Page 3 and 4:
Srećko MihailovićSažetak istraž
- Page 5 and 6:
mogućnosti. Bilo bi ipak previše
- Page 7 and 8:
Tri predloga za konkretne akcije (z
- Page 9:
Cilj istraživanjaIstraživanja i a
- Page 13 and 14:
(1) poremećena radna prava i naru
- Page 15 and 16:
organizacijama? Šta iz sindikalnog
- Page 17 and 18:
Karakter ne/poverenja u sindikate (
- Page 19 and 20:
Kategorizacija ne/poverenja u sindi
- Page 22 and 23:
eprezentativnost tih nalaza za sind
- Page 24 and 25:
Vojislav MihailovićObaveštenost o
- Page 26 and 27:
se pak javljaju onda kada ima razlo
- Page 28 and 29:
Među zaposlenim radnicima nalazimo
- Page 30 and 31:
uopšte i u slučaju konkretnog sid
- Page 32 and 33:
Grafikon br. 2 - Poverenje u Samost
- Page 34 and 35:
Grafikon br. 5 - Poverenje članova
- Page 36 and 37:
ovog sindikata. Na drugoj strani, o
- Page 38 and 39:
Poverenje u pojedinačne sindikate
- Page 40 and 41:
Tabela 8. Poverenje u sindikate - E
- Page 42 and 43:
obaveštenih). Od Demokrata nisu da
- Page 44 and 45:
Grafikon br. 12 - Poverenje u Savez
- Page 46 and 47:
UGS Nezavisnost: Ck = 0,22; p
- Page 48 and 49:
kreće od 15% onih koji su manje od
- Page 50 and 51:
UGS Nezavisnost: Ck = 0,18; p
- Page 52 and 53:
neoliberalnim karatkerom stranke G1
- Page 54 and 55:
ispitanici koji su sigurni da neće
- Page 56 and 57:
UGS Nezavisnost: Ck = 0,28; p
- Page 58 and 59:
iskazuju i ispitanici spremni za u
- Page 60 and 61:
Grafikon br. 14. Poznavanje rada si
- Page 62 and 63:
potiču podaci o nepoverenju u poje
- Page 64 and 65:
obavešteni i osrednje obavešteni,
- Page 66 and 67:
P r i l o z iGrafikon 18. Poverenje
- Page 68 and 69:
Srećko MihailovićKoliko i kako me
- Page 70 and 71:
(videti tabelu 1 i grafikon 1). Te
- Page 72 and 73:
Rang lista sindikata po broju objav
- Page 74 and 75:
Blic relativno podjednako daje pros
- Page 76 and 77:
Grafikon 4. Novine po broju tekstov
- Page 78 and 79:
Danas je na četvrtom mestu sa 12%
- Page 80 and 81:
Međutim, samo jedna televizija je
- Page 82 and 83:
Teme tekstova o Samostalnom sindika
- Page 84 and 85:
nepune četvrtine tekstova (23%) 28
- Page 86 and 87:
Ocenjujemo da ovakva orijentacija t
- Page 88 and 89:
ASNS, preko 7% u slučaju tekstova
- Page 90 and 91:
4. Žanrovi tekstova o sindikatimaT
- Page 92 and 93:
tih projekata, bez obzira na to gde
- Page 94 and 95:
- Sindikalni lideri imaju privilegi
- Page 96 and 97:
„Niko ne gleda kako je radnicima
- Page 98 and 99:
kombinacije i kalkulacije, a sve na
- Page 100 and 101:
Zar da se posle svega vrate među o
- Page 102 and 103:
mesečno zarađuje oko 1.500 evra.
- Page 104 and 105:
da to neće biti dovoljno čitano/g
- Page 106 and 107:
Zaključak, koji se iz ovog može i
- Page 108 and 109:
Dobar primer koliko je jaka služba
- Page 110 and 111:
i čitalaca, između ostalog i o te
- Page 112 and 113:
Do danas ih je umrlo trinaestoro. N
- Page 114 and 115:
Dušan TorbicaSubotica - Kako sindi
- Page 116 and 117:
Informisanje na ovaj način je pož
- Page 118 and 119:
- Svi zakoni iz oblasti obrazovanja
- Page 120 and 121:
organizacijama na nivou preduzeća,
- Page 122 and 123:
Informisanje putem oglasne tableNa
- Page 124 and 125:
administriranju“ mnogi koji bi i
- Page 126 and 127:
manipulacije. Iza tih manipulacija
- Page 128 and 129:
odlučuju da li će te interese tem
- Page 130 and 131:
političkom tržištu gde se susre
- Page 132 and 133:
znanja i o zakonodavnom postupku, k
- Page 134 and 135: konstantno oko dve petine svih gra
- Page 136 and 137: ukupnog disciplinujućeg delovanja
- Page 138 and 139: 5. Pitanje četvrto:Kakve su šanse
- Page 140 and 141: PDP je odigralo, unutar kampanje
- Page 142 and 143: Neravnopravni tretman i medijska iz
- Page 144 and 145: Ključne odluke, poput usvajanja bu
- Page 146 and 147: demohrišćanske stranke; (2) pozic
- Page 148 and 149: Istovremeno, na drugoj strani, bezu
- Page 150 and 151: praksa. Da do toga zaista dođe, si
- Page 152 and 153: nemoralno, da se kosi s njegovom po
- Page 154 and 155: Veljković: Neko ih je prevarioPove
- Page 156 and 157: »Zastave elektro« zapravo očekuj
- Page 158 and 159: (t3) Mediji i frekvencije tekstova
- Page 160 and 161: (t9) Sindikat metalaca SrbijeNovine
- Page 162 and 163: (t16) Novine i broj tekstova o “o
- Page 164 and 165: (t22) Radnici i novine u kojima su
- Page 166 and 167: (t28) Socioekonomski indikatori i n
- Page 168 and 169: (t38) Žanr tekstova o UGS Nezavisn
- Page 170 and 171: „Nema bliskosti sa vlašću, nego
- Page 172 and 173: predsednika DS-a da se ta stranka o
- Page 174 and 175: Problem je taj što svi regionalni
- Page 176 and 177: objašnjava da sindikalnog organizo
- Page 178 and 179: - Priznata nam je reprezentativnost
- Page 180 and 181: - Naša radnička klasa je ista kao
- Page 182 and 183: smotru radničkog sporta, prema tvr
- Page 186 and 187: ima truli pakt s poslodavcima, pa s
- Page 188 and 189: Sindikalni flert pred izbore“Svak
- Page 190 and 191: pravima. Pokazalo se da klasični o
- Page 192 and 193: Asocijacija slobodnih i nezavisnih
- Page 194 and 195: P r i l o z i (4)Metodološke napom