Veljković: Neko ih je prevarioPoverenik Saveza samostalnih sindikata opštine Rača Tomislav Veljković, koji je vodioproteste zaposlenih „Zastave elektro", smatra da se radnici ne boje posla. On tvrdi da je teradnike neko pogrešno posavetovao - da mogu da uzmu otpremninu, odu na biro, a onda seponovo vrate na posao!- Nije u redu da se radnici olako odreknu svojih radnih mesta. Ali s obzirom na to da su oninekoliko puta prevareni i da nemaju garanciju da će posle probnog rada zadržati posao, netreba da čudi što su odlučili da uzmu otpremninu i odu. Ne smemo zaboraviti da su ti istiradnici radili skoro dve i po godine, vikendom i prekovremeno za samo 11.000 dinara -upozorava Veljković.On, ipak, tvrdi da su radnici u stanju da odgovore na zahteve koje bi pred njih postavio novivlasnik iz Južne Koreje, koji snabdeva pogone „Hjundaija" i „Kije" u Centralnoj Evropi.Gajić priznaje da je svima jasno da je došlo vreme surovog kapitalizma i da ne treba isključitimogućnost da su se ljudi prepali svega onoga što ono donosi!- Šta radnik može da očekuje kada na prvom sastanku direktor Lukas Džangvu Nam kaže daneće dozvoliti formiranje novog sindikata u njegovoj firmi i da će svako ko pokuša da uraditako nešto, momentalno dobiti otkaz - objašnjava Gajić.(http://www.pressonline.rs/sr/vesti/vesti_dana/story/112100/Press+istra%C5%BEuje%3A+Za%C5%A1to+Srbi+ne%C4%87e+da+rade.html)Ivan Zlatić, Radnici – varani pa klevetaniObjavljeno u Republici br. 476-477, maj 2010.Problemi u »Zastavi elektro« krenuli su krajem 2008. godine, kada je preduzeće zboglopovluka i loše uprave pod kontrolom Ranka Dejanovića izgubilo poslovno-tehničkusaradnju sa multinacionalnom kompanijom »Delphi«, praktično jedini posao koji su radilitokom prethodne dve godine. »Delphi« tih dana u raznim prilikama nije propuštao danapomene kako nikada nije imao problema sa zaposlenima, čak naprotiv. O tome jeRepublika podrobno pisala prošlog leta, a na bazi prepiske sa »Delphijem« koju je uočifamoznih protesta na pruzi kod Lapova objavio Štrajkački odbor »Zastave elektro«.Devetomesečni protesti protiv Dejanovića su, kao što je poznato, krajem septembra rezultirali»poklanjanjem« fabrike državi.Pre nego što će sa Dinkićem utanačiti primopredaju, Dejanović je, sećate se, najpre bioobjavio da fabriku »vraća« radnicima. Štrajkači su, razumljivo, to odbili, obrazlažući da im jegazda na dar ponudio praznu kasu, blokiran račun, izgubljeno tržište, dugove prema njimasamima za neisplaćene zarade, najmanje 168,5 miliona dinara duga Fondu za razvoj poosnovu kredita koji je Dejanoviću odobren da izmiri obaveze prema radnicima (što on nijeuradio), i niz drugih problema. Da su prihvatili »poklon« radnici bi došli u poziciju daraspetljaju brojne finansijske brljotine bivše uprave, pa je zaista teško poverovati da je Rankoozbiljno mislio da im prepusti firmu. Da li je napravio manevar samo da bi štrajkačimaiznudio javno priznanje da nisu u stanju da upravljaju fabrikom? Da li je izlaganje takvomriziku (jer šta bi da su prihvatili!?) bilo deo njegovog poravnanja sa Dinkićem? Rizik bi u tomslučaju bio obostran, makar podjednak, jer ni Dinkić, kao predsednik Upravnog odbora Fondaza razvoj, ne bi jeftino prošao u utvrđivanju odgovornosti za one nenamenski potrošenemilione.Kako god bilo, radnici »Zastave elektro« su se septembra 2009. godine našli otprilike tamoodakle su krenuli februara 2006. godine: zaduženi, u iščekivanju prodaje. Pride iscrpljeni154
devetomesečnim protestima, nemaštinom, strahom, poniženjima. Uprkos činjenici da je samonjihova borba sačuvala fabriku od propasti, nateravši ministra i gazdu da se nagode, Dinkić ihje po preuzimanju uprave odstranio iz svakog odlučivanja o daljoj sudbini, njihovoj, i»Zastave elektro«.I baš tamo gde bi minimalno revnostan državni funkcioner i elementarno pragmatičanpolitičar pokušao da ljudima koji su propatili zbog korupcije njegovih potčinjenih, u novojprivatizaciji obezbedi barem onaj nivo prava koji su prethodno imali, Dinkić je »Zastavuelektro« stavio na restrukturiranje, stvorivši uslove za rešenje koje će obesmisliti rezultateradničke borbe. Restrukturiranje je obavljeno na dobro poznat način – sva imovina fabrike jeu direktnoj pogodbi prodata južnokorejskoj korporaciji »Jura« za tri miliona evra, a na»Zastavi elektro« su ostale obaveze i radnici. Aranžman, uzgred budi rečeno, kudikamopovoljniji od onog koji je Ranko nudio »samoupravljačima«, naročito kad se zaračuna da će»Jura« za svako radno mesto od države dobiti po 4.500 evra. Planira se, navodno,angažovanje 200 od 284 bivših radnika »Zastave elektro«, i još 800 novih, pa vi sad samimnožite i sabirajte. Prilikom intervjua za posao sa radnicima »Zastave elektro«, direktor»Jure« Lukas Džangvu Nam je napomenuo da sindikalno organizovanje neće biti tolerisano,da od svojih zaposlenih očekuje lojalnost firmi, prekovremeni rad itsl. Onima koji ne prođu natestiranju kod »Jure« država će isplatiti otpremnine; oni koje »Jura« angažuje gube pravo naotpremninu. Nakon što ostane bez imovine i bez zaposlenih, »Zastava elektro« će po svojprilici završiti u likvidaciji.Iako se Dinkić svojski potrudio da konačno rešenje za »Zastavu elektro« veže uz svoje ime,niko ga još uvek nije pitao kakva je to sad »privatizacija« posle koje radnici moraju ponovoda se zapošljavaju, posle koje više ne važi kolektivni ugovor i prestaje da postoji sindikat? Iliobrnuto: kakve veze ima isplata otpremnine otpuštenim radnicima u preduzeću X s njihovimpotonjim (ne)zapošljavanjem u preduzeću Y?Medijska reakcijaUmesto ovih tako složenih finesa, naša se štampa po rutini ostrvila na slabije.U Politici od 14. aprila, u tekstu »Šumadijska tranzicija iz parka Jura«, AleksandarApostolovski se zgražava što, prema rezultatima njegove ankete, niko od radnika »Zastaveelektro« ne planira da pređe u južnokorejsku korporaciju: »Korejac, naime, zahteve zaotpremninom shvata izdajom kompanije i ne može da pređe preko toga«. Sve kao u staragrdna vremena kad se Politika zanimala za sve sem za istinu – da li bi A. Apostolovski i sebiodrekao pravo da ne prihvati posao u nekoj dalekoistočnoj novinskoj kompaniji ukoliko mune odgovaraju ponuđeni uslovi, i da ga zbog toga niko ne nabeđuje da je neradnik, lupež,izdajnik?Nadalje, međutim, novinarska vrednica nam iz neimenovanih izvora otkriva da i nadnemoralom ima nemorala. Paz’te samo šta su gedže naumile: »Iako za sada to niko zvaničnone potvrđuje, strategija radnika je sledeća: s obzirom na to da novi vlasnik što pre želi daobnovi proizvodnju, za sada s dve proizvodne trake u delu magacinskog prostora, a da pri tomnema ugovornu obavezu prema zaposlenima, iskusni šumadijski pregovarači žele da najpreuzmu otpremnine, odu na biro, a zatim se – ponovo vrate u fabriku. To je prećutni dogovorizmeđu svih učesnika u ovom poslovnom dilu, s tim da, kaže nam jedan odučesnika, Južnokorejac još ne može da poveruje u to. Čovek smatra da je to nemoralno, dase kosi s njegovom poslovnom praksom i životnom filozofijom«.Još jednom, radnici otpremnine ne dobijaju od »Jure«, već od »Zastave elektro«, odnosno odnjenog vlasnika, Republike Srbije. Ukoliko neki među njima zaista planiraju da primeneopisanu strategiju takav bi potez eventualno mogao biti nemoralan prema Mlađanu Dinkiću,što je silogizam, ali prema gospodinu Namu nikako.I kao vrhunac, na stranicama donedavne ratnohuškačke kupusare Apostolovski od radnika155
- Page 1 and 2:
Centar za razvoj sindikalizmaSrećk
- Page 3 and 4:
Srećko MihailovićSažetak istraž
- Page 5 and 6:
mogućnosti. Bilo bi ipak previše
- Page 7 and 8:
Tri predloga za konkretne akcije (z
- Page 9:
Cilj istraživanjaIstraživanja i a
- Page 13 and 14:
(1) poremećena radna prava i naru
- Page 15 and 16:
organizacijama? Šta iz sindikalnog
- Page 17 and 18:
Karakter ne/poverenja u sindikate (
- Page 19 and 20:
Kategorizacija ne/poverenja u sindi
- Page 22 and 23:
eprezentativnost tih nalaza za sind
- Page 24 and 25:
Vojislav MihailovićObaveštenost o
- Page 26 and 27:
se pak javljaju onda kada ima razlo
- Page 28 and 29:
Među zaposlenim radnicima nalazimo
- Page 30 and 31:
uopšte i u slučaju konkretnog sid
- Page 32 and 33:
Grafikon br. 2 - Poverenje u Samost
- Page 34 and 35:
Grafikon br. 5 - Poverenje članova
- Page 36 and 37:
ovog sindikata. Na drugoj strani, o
- Page 38 and 39:
Poverenje u pojedinačne sindikate
- Page 40 and 41:
Tabela 8. Poverenje u sindikate - E
- Page 42 and 43:
obaveštenih). Od Demokrata nisu da
- Page 44 and 45:
Grafikon br. 12 - Poverenje u Savez
- Page 46 and 47:
UGS Nezavisnost: Ck = 0,22; p
- Page 48 and 49:
kreće od 15% onih koji su manje od
- Page 50 and 51:
UGS Nezavisnost: Ck = 0,18; p
- Page 52 and 53:
neoliberalnim karatkerom stranke G1
- Page 54 and 55:
ispitanici koji su sigurni da neće
- Page 56 and 57:
UGS Nezavisnost: Ck = 0,28; p
- Page 58 and 59:
iskazuju i ispitanici spremni za u
- Page 60 and 61:
Grafikon br. 14. Poznavanje rada si
- Page 62 and 63:
potiču podaci o nepoverenju u poje
- Page 64 and 65:
obavešteni i osrednje obavešteni,
- Page 66 and 67:
P r i l o z iGrafikon 18. Poverenje
- Page 68 and 69:
Srećko MihailovićKoliko i kako me
- Page 70 and 71:
(videti tabelu 1 i grafikon 1). Te
- Page 72 and 73:
Rang lista sindikata po broju objav
- Page 74 and 75:
Blic relativno podjednako daje pros
- Page 76 and 77:
Grafikon 4. Novine po broju tekstov
- Page 78 and 79:
Danas je na četvrtom mestu sa 12%
- Page 80 and 81:
Međutim, samo jedna televizija je
- Page 82 and 83:
Teme tekstova o Samostalnom sindika
- Page 84 and 85:
nepune četvrtine tekstova (23%) 28
- Page 86 and 87:
Ocenjujemo da ovakva orijentacija t
- Page 88 and 89:
ASNS, preko 7% u slučaju tekstova
- Page 90 and 91:
4. Žanrovi tekstova o sindikatimaT
- Page 92 and 93:
tih projekata, bez obzira na to gde
- Page 94 and 95:
- Sindikalni lideri imaju privilegi
- Page 96 and 97:
„Niko ne gleda kako je radnicima
- Page 98 and 99:
kombinacije i kalkulacije, a sve na
- Page 100 and 101:
Zar da se posle svega vrate među o
- Page 102 and 103:
mesečno zarađuje oko 1.500 evra.
- Page 104 and 105: da to neće biti dovoljno čitano/g
- Page 106 and 107: Zaključak, koji se iz ovog može i
- Page 108 and 109: Dobar primer koliko je jaka služba
- Page 110 and 111: i čitalaca, između ostalog i o te
- Page 112 and 113: Do danas ih je umrlo trinaestoro. N
- Page 114 and 115: Dušan TorbicaSubotica - Kako sindi
- Page 116 and 117: Informisanje na ovaj način je pož
- Page 118 and 119: - Svi zakoni iz oblasti obrazovanja
- Page 120 and 121: organizacijama na nivou preduzeća,
- Page 122 and 123: Informisanje putem oglasne tableNa
- Page 124 and 125: administriranju“ mnogi koji bi i
- Page 126 and 127: manipulacije. Iza tih manipulacija
- Page 128 and 129: odlučuju da li će te interese tem
- Page 130 and 131: političkom tržištu gde se susre
- Page 132 and 133: znanja i o zakonodavnom postupku, k
- Page 134 and 135: konstantno oko dve petine svih gra
- Page 136 and 137: ukupnog disciplinujućeg delovanja
- Page 138 and 139: 5. Pitanje četvrto:Kakve su šanse
- Page 140 and 141: PDP je odigralo, unutar kampanje
- Page 142 and 143: Neravnopravni tretman i medijska iz
- Page 144 and 145: Ključne odluke, poput usvajanja bu
- Page 146 and 147: demohrišćanske stranke; (2) pozic
- Page 148 and 149: Istovremeno, na drugoj strani, bezu
- Page 150 and 151: praksa. Da do toga zaista dođe, si
- Page 152 and 153: nemoralno, da se kosi s njegovom po
- Page 156 and 157: »Zastave elektro« zapravo očekuj
- Page 158 and 159: (t3) Mediji i frekvencije tekstova
- Page 160 and 161: (t9) Sindikat metalaca SrbijeNovine
- Page 162 and 163: (t16) Novine i broj tekstova o “o
- Page 164 and 165: (t22) Radnici i novine u kojima su
- Page 166 and 167: (t28) Socioekonomski indikatori i n
- Page 168 and 169: (t38) Žanr tekstova o UGS Nezavisn
- Page 170 and 171: „Nema bliskosti sa vlašću, nego
- Page 172 and 173: predsednika DS-a da se ta stranka o
- Page 174 and 175: Problem je taj što svi regionalni
- Page 176 and 177: objašnjava da sindikalnog organizo
- Page 178 and 179: - Priznata nam je reprezentativnost
- Page 180 and 181: - Naša radnička klasa je ista kao
- Page 182 and 183: smotru radničkog sporta, prema tvr
- Page 184 and 185: ez ikakvih inicijativa odozdo, ili
- Page 186 and 187: ima truli pakt s poslodavcima, pa s
- Page 188 and 189: Sindikalni flert pred izbore“Svak
- Page 190 and 191: pravima. Pokazalo se da klasični o
- Page 192 and 193: Asocijacija slobodnih i nezavisnih
- Page 194 and 195: P r i l o z i (4)Metodološke napom