Istraživanje Sindikati u medijima - Medija centar Beograd

Istraživanje Sindikati u medijima - Medija centar Beograd Istraživanje Sindikati u medijima - Medija centar Beograd

13.07.2015 Views

praksa. Da do toga zaista dođe, sindikati se moraju prethodno izboriti za uspostavljanjeravnoteže moći u skladu sa sentencom da nema efektivnog ostvarivanja prava bezistovremenog posedovanja kontra-moći.LITERATURAArandarenko, Mihail. 2010. „Politička ekonomija nezaposlenosti", u : Arandarenko,Burda, Viploš, (2004), Makroekonomija, Ekonomski fakultet, BeogradHauard, Mark. 2008. Civilno društvo u postkomunističkim društvima. Beograd: GrađanskeinicijativeHejvud, Endru. 2004. Politika. Beograd: ClioKin, Džon. 2003. Civilno društvo. Beograd: Filip VišnjićMihailović, Srećko, Gradimir Ivanić i Zoran Stojiljković. 2003. Sindikalni barometar 23 (2004) i 4 (2007)Mihailović, Srećko. 2010. „Sindikati u javnomnjenskom obzorju“. Beograd: SLAMihailović, Srećko (ur.). 2010. Kako građani Srbije vide tranziciju. Istraživanje janvogmnenja tranzicije. Beograd: FES – CSSD – CeSID.Molnar, Aleksandar. 2003. „Civilno društvo“. u: Kritički pojmovnik civilnog društva.Beograd: Grupa 484Ofe, Klaus. 1999. Modernost i država. Beograd: Filip Višnjić.Pavlović, Vukašin. 2003. Demokratija i društvene promene. Beograd: Čigoja štampaSlavujević, Zoran. 2010. „Institucije političkog sistema - umesto simboličkog izraza pravagrađana da vladaju, sredstvo vladavine nad građanima“. u: Mihailović, Srećko (ur.). Kakograđani Srbije vide tranziciju. Istraživanje janvog mnenja tranzicije. Beograd: FES – CSSD –CeSID.Stojiljković, Ana. 2011. „Političko lobiranje u EU“. u : Političko grupisanje u Evropi.Beograd: KAS – EPUS.Stojiljković, Zoran. 2008. Konflikt i/ili dijalog. Beograd: SLA i FPNStojiljković, Zoran. 2010. „Socijalni dijalog i konsolidovanje demokratije“. Beograd: SLAZerfaß, Ansgar i Miroljub Radojković (prir.). 2011. Menadžment političke komunikacije.Osnove i koncept. Beograd: Fondacija Konrad Adenauer – Medijski program JugoistočnaEvropa150

P r i l o z i (1)Prokleti samoupravljači- profil radnika u tri teksta iz 2010. godine -Aleksandar Apostolovski, Šumadijska tranzicija iz parka „Jura”Objavljeno u Politici od 14. aprila 2010.Rača Kragujevačka – Godinu dana su ratovali protiv države, zahtevajući da ponovo rade.Blokirali su autoput, probijali kordone žandarmerije, demonstrirali su i u Beogradu,pregovarali s ministrima, preteći da će kolektivno da se isele u Ameriku. Spavali su mesecimapo holovima opštine Rača Kragujevačka, padali u nesvest, dobijali infuziju, razboljevali se,živeći na minimalcu. Kad su konačno pobedili i primorali vladu da im dovede novog vlasnikai to ozbiljnu kompaniju iz Južne Koreje, koja snabdeva pogone „Hjundaija” i „Kije” ucentralnoj Evropi, radnici „Zastave elektro” sada – odbijaju da rade. Proizvodna halajužnokorejske „Jura korporacije”, do prekjuče srpske „Zastava elektro”, sablasno je prazna.Umesto da zasuču rukave i ubede Južnokorejce da su došli na pravo mesto svih 284zaposlenih je odlučilo da napusti firmu i uzme otpremnine!U ovom šumadijskom tranzicionom vodvilju uočljiv je još jedan paradoks: premanezvaničnim planovima južnokorejske multinacionalne korporacije, kome je država ponosnouručila vlasnički list, uz obećanje iz kupoprodajnog ugovora o bar 1000 novih radnih mesta,proizvodnja bi trebala da počne 1. maja. Na međunarodni praznik rada, radnika u „Juri”možda neće biti.Predsednik samostalnog sindikata fabrike Slobodan Gajić kaže da je opšti konsenzus radnikada odu iz kompanije motivisan golgotom koju su prošli tokom prethodne privatizacije. I Gajićse prijavio za otpremninu.– Radnici se s pravom plaše da će ostati bez hleba i 300 evra po godini staža. Kada su fabrikukupili prethodni vlasnici, bili smo šikanirani i ponižavani, radeći za 11 hiljada dinaramesečno. Radnici su sada obavili razgovore s novim poslodavcem iz Južne Koreje. On nam jerekao da od nas traži da budemo požrtvovani i odani kompaniji. Ali, svi ćemo biti na probnomradu, pa ko zadovolji – ostaje. Država, međutim, treba da predloži poslodavcu – ko ne prođeprobni rad, neka bar uzme otpremninu. U proizvodnji gotovo da nema zaposlenog sa manjeod 22 godine staža. U proseku, to je suma od sedam, osam hiljada evra po čoveku. Dakle,zašto da rizikujemo? Bolje vrabac u ruci, nego golub na grani.Govoreći o detaljima pregovora s direktorom „Jura korporacije Srbija” Lukasom DžangvuNamom, ostali radnici koji nisu želeli da se predstave, napominju da se u Rači odvija pravaigra nerava oko otpremnina. Korejac, naime, zahteve za otpremninom shvata izdajomkompanije i ne može da pređe preko toga. Radnici, već prekaljeni u borbi sa vladom, hoće daizvuku najviše što mogu, verujući da će poslodavac shvatiti da ipak nije došao u Nemačku,nego u Srbiju.Iako za sada to niko zvanično ne potvrđuje, strategija radnika je sledeća: s obzirom na to danovi vlasnik što pre želi da obnovi proizvodnju, za sada s dve proizvodne trake u delumagacinskog prostora, a da pri tom nema ugovornu obavezu prema zaposlenima, iskusnišumadijski pregovarači žele da najpre uzmu otpremnine, odu na biro, a zatim se – ponovovrate u fabriku.To je prećutni dogovor između svih učesnika u ovom poslovnom dilu, s tim da, kaže namjedan od učesnika, Južnokorejac još ne može da poveruje u to. Čovek smatra da je to151

praksa. Da do toga zaista dođe, sindikati se moraju prethodno izboriti za uspostavljanjeravnoteže moći u skladu sa sentencom da nema efektivnog ostvarivanja prava bezistovremenog posedovanja kontra-moći.LITERATURAArandarenko, Mihail. 2010. „Politička ekonomija nezaposlenosti", u : Arandarenko,Burda, Viploš, (2004), Makroekonomija, Ekonomski fakultet, <strong>Beograd</strong>Hauard, Mark. 2008. Civilno društvo u postkomunističkim društvima. <strong>Beograd</strong>: GrađanskeinicijativeHejvud, Endru. 2004. Politika. <strong>Beograd</strong>: ClioKin, Džon. 2003. Civilno društvo. <strong>Beograd</strong>: Filip VišnjićMihailović, Srećko, Gradimir Ivanić i Zoran Stojiljković. 2003. Sindikalni barometar 23 (2004) i 4 (2007)Mihailović, Srećko. 2010. „<strong>Sindikati</strong> u javnomnjenskom obzorju“. <strong>Beograd</strong>: SLAMihailović, Srećko (ur.). 2010. Kako građani Srbije vide tranziciju. <strong>Istraživanje</strong> janvogmnenja tranzicije. <strong>Beograd</strong>: FES – CSSD – CeSID.Molnar, Aleksandar. 2003. „Civilno društvo“. u: Kritički pojmovnik civilnog društva.<strong>Beograd</strong>: Grupa 484Ofe, Klaus. 1999. Modernost i država. <strong>Beograd</strong>: Filip Višnjić.Pavlović, Vukašin. 2003. Demokratija i društvene promene. <strong>Beograd</strong>: Čigoja štampaSlavujević, Zoran. 2010. „Institucije političkog sistema - umesto simboličkog izraza pravagrađana da vladaju, sredstvo vladavine nad građanima“. u: Mihailović, Srećko (ur.). Kakograđani Srbije vide tranziciju. <strong>Istraživanje</strong> janvog mnenja tranzicije. <strong>Beograd</strong>: FES – CSSD –CeSID.Stojiljković, Ana. 2011. „Političko lobiranje u EU“. u : Političko grupisanje u Evropi.<strong>Beograd</strong>: KAS – EPUS.Stojiljković, Zoran. 2008. Konflikt i/ili dijalog. <strong>Beograd</strong>: SLA i FPNStojiljković, Zoran. 2010. „Socijalni dijalog i konsolidovanje demokratije“. <strong>Beograd</strong>: SLAZerfaß, Ansgar i Miroljub Radojković (prir.). 2011. Menadžment političke komunikacije.Osnove i koncept. <strong>Beograd</strong>: Fondacija Konrad Adenauer – Medijski program JugoistočnaEvropa150

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!