Neravnopravni tretman i medijska izolacija zato u velikoj meri redukuje šanse zauspeh civilnih i političkih strategija.Kada je o pojedinim <strong>medijima</strong> reč, televizija čini najpopularniji i najmasovniji kanalza slanje poruka, bez obzira da li se radi o televizijama u javno – pravnom ili privatnom ,komercijalnom statusu.U ključne efekte medija, poput televizije koja se pasivno konzumira (push media),spadaju svakako marketizacija, estradizacija i personalizacija sa sve većom ulogom lidera„za koga se lepe kamere”, kao i trend profesionalizacije i angažovanja velikog brojastručnjaka za odnose sa javnošću i politički konsalting. Kritičari ovog trenda razložnosmatraju da posebno televizacija života vodi diktatu aktuelnosti i begu od ozbiljnih, strateškihpolitičkih pristupa.Predlog: Uspešna medijska strategija sindikata podrazumeva: (1) programiranu proizvodnju imedijsku obradu događaja; (2) akcione treninge za medijski nastup šireg gruga aktivista, a ne tek dvatri„dežurna” sindikalna lidera; kao i (3) negovanje i održavanje prijateljskog medijskog okruženja,uključiv i sindikatima sklone, i nepristrasne, analitičare.U poslednjih nekoliko decenija opada čitanost „ozbiljne“ štampe i slušanost radijatako da oni sve više postaju mediji čiji produbljeni pristup i političke sadržaje pratepredominantno politčke elite, kao i sami kreatori javnog mnenja i drugi mediji.Radi se možda o pretvrdom zaključku jer pad tiraža dnevnih novina i političkihnedeljnika u velikoj meri je kompenzovan praćenjem njihovih online izdanja.Na drugoj strani, rastući značaj ima internet kao novi, (inter)aktivni medij (pullmedia). Gorljivi zagovornici interneta i socijalnih mreža govore čak o renesansi trajne, ovogaputa „digitalne“ participacije.I zaista, kada se radi o, pre svega, obrazovanijem i mlađem delu političke publike,internet pruža mogućnosti ne samo koliko-toliko interaktivne komunikacije sa ponuđačimaizbornih platformi, nego i međusobnog umrežavanja i online i offline angažovanja.Sličnu mogućnost renesanse sindikalnih foruma i debatnih klubova i grupa, kao iodržavanja konsultativnih sindikalnih referenduma i online kongresa nosi „digitalizacija“interne komunikacije, odnosno upotreba intraneta.No, internet je tek dopunski, komplementarni kanal medijske komunikacije, jer preutiče na krug već formiranih pristalica nego što donosi nove.Prednost interneta nad tradicionalnim <strong>medijima</strong> je upravo u njegovoj brzini,interaktivnosti i mogućnosti umrežavanja, što se posebno koristi kod:- organizovanja kampanja i mobilisanja volontera,142
- prikupljanja novca, pre svega velikog broja malih priloga za kampanju,- segmentiranje pristalica iz uverenja putem blogova i intetrnet foruma , kao i u- funkciji informativnog resursa za prikupljanje (već „sažvakanih”) informacija zamedijske poslenike i političke analitičare i konsultante i drugu „obaveštenu publiku”.<strong>Sindikati</strong> svakako žele da u drugoj, odlučujućoj fazi tranzicije, odnosno procesurestruktuiranja i (delimične) privatizacije infrastrukturalnog i javnog sektora privrede irealizovanju strategije izlaska iz krize i razvoja i zapošljavanja, imaju ravnopravnu poziciju istatus. Da bi ga i ostvarili oni prvo moraju postići puni međusobni dijalog i akcionukoordinaciju a zatim formirati, kroz javne kampanje i zastupanje, i interesne koalicijesa penzionerima, poljoprivrednicima i samozaposlenima, profesionalnim udruženjima,studentskim organizacijama i drugim asocijacijama civilnog društva. Pregovaračke,dijaloške taktike, pristupi i strategije moraju biti kombinovani i nadopunjavani saspremnošću da se primene i umećem uspešnog organizovanja peticija, inicijativa,štrajkova, protesta i javnih demonstracija, realizuju i konfliktne strategije delovanja.Iskustvo pokazuje da poslodavci, pa i resorna ministarstva kao predstavnici države i vlade kaoposlodavca, pristaju na ozbiljan razgovor i dogovor tek pod pretnjom organizovanjemštrajkova i protesta sindikata.7. Pitanje šesto:Ima li dijalog sa poslodavcima ikakvog smislaU Srbiji je, 2001. godine, formiran Socijalno-ekonomski savet kao institucionalni okvir zatripartitno pregovaranje. Tako je, bar posredno, prihvaćen model pluralnog, „društvenog“neokorporativizma kojim se stvara mreža institucija za formalan, konsultativni proces idijalog. No, on je, pre svega zbog tendencije vlade da ga pretvori u telo naknadne verifikacijeveć donetih rešenja ali i nerešenih pitanja reprezentativnosti i ravnopravnog statusa učesnikaostao, sve do početka 2005. godine, tek institucionalni kroki. Bez realnog uporišta upostojanju tripartitnih organa i na nivou lokalnih zajednica, bez učešća socijalnih partnera uradu parlamentarnih odbora i sa iskustvom tek povremenog, pretnjom štrajkom pretežnoiznuđenog vođenja „granskog socijalnog dijaloga“ sa resornim ministarstvima institucionalnidijalog je lišen realnih šansi i efekata. Nakon donošenja Zakona o Socijalno ekonomskimsavetima, kao i Zakona o mirnom rešavanju konflikata (2004) i formiranja, pored SES-a iSaveta za zapošljavanje ništa se u ovom pogledu nije bitnije promenilo.143
- Page 1 and 2:
Centar za razvoj sindikalizmaSrećk
- Page 3 and 4:
Srećko MihailovićSažetak istraž
- Page 5 and 6:
mogućnosti. Bilo bi ipak previše
- Page 7 and 8:
Tri predloga za konkretne akcije (z
- Page 9:
Cilj istraživanjaIstraživanja i a
- Page 13 and 14:
(1) poremećena radna prava i naru
- Page 15 and 16:
organizacijama? Šta iz sindikalnog
- Page 17 and 18:
Karakter ne/poverenja u sindikate (
- Page 19 and 20:
Kategorizacija ne/poverenja u sindi
- Page 22 and 23:
eprezentativnost tih nalaza za sind
- Page 24 and 25:
Vojislav MihailovićObaveštenost o
- Page 26 and 27:
se pak javljaju onda kada ima razlo
- Page 28 and 29:
Među zaposlenim radnicima nalazimo
- Page 30 and 31:
uopšte i u slučaju konkretnog sid
- Page 32 and 33:
Grafikon br. 2 - Poverenje u Samost
- Page 34 and 35:
Grafikon br. 5 - Poverenje članova
- Page 36 and 37:
ovog sindikata. Na drugoj strani, o
- Page 38 and 39:
Poverenje u pojedinačne sindikate
- Page 40 and 41:
Tabela 8. Poverenje u sindikate - E
- Page 42 and 43:
obaveštenih). Od Demokrata nisu da
- Page 44 and 45:
Grafikon br. 12 - Poverenje u Savez
- Page 46 and 47:
UGS Nezavisnost: Ck = 0,22; p
- Page 48 and 49:
kreće od 15% onih koji su manje od
- Page 50 and 51:
UGS Nezavisnost: Ck = 0,18; p
- Page 52 and 53:
neoliberalnim karatkerom stranke G1
- Page 54 and 55:
ispitanici koji su sigurni da neće
- Page 56 and 57:
UGS Nezavisnost: Ck = 0,28; p
- Page 58 and 59:
iskazuju i ispitanici spremni za u
- Page 60 and 61:
Grafikon br. 14. Poznavanje rada si
- Page 62 and 63:
potiču podaci o nepoverenju u poje
- Page 64 and 65:
obavešteni i osrednje obavešteni,
- Page 66 and 67:
P r i l o z iGrafikon 18. Poverenje
- Page 68 and 69:
Srećko MihailovićKoliko i kako me
- Page 70 and 71:
(videti tabelu 1 i grafikon 1). Te
- Page 72 and 73:
Rang lista sindikata po broju objav
- Page 74 and 75:
Blic relativno podjednako daje pros
- Page 76 and 77:
Grafikon 4. Novine po broju tekstov
- Page 78 and 79:
Danas je na četvrtom mestu sa 12%
- Page 80 and 81:
Međutim, samo jedna televizija je
- Page 82 and 83:
Teme tekstova o Samostalnom sindika
- Page 84 and 85:
nepune četvrtine tekstova (23%) 28
- Page 86 and 87:
Ocenjujemo da ovakva orijentacija t
- Page 88 and 89:
ASNS, preko 7% u slučaju tekstova
- Page 90 and 91:
4. Žanrovi tekstova o sindikatimaT
- Page 92 and 93: tih projekata, bez obzira na to gde
- Page 94 and 95: - Sindikalni lideri imaju privilegi
- Page 96 and 97: „Niko ne gleda kako je radnicima
- Page 98 and 99: kombinacije i kalkulacije, a sve na
- Page 100 and 101: Zar da se posle svega vrate među o
- Page 102 and 103: mesečno zarađuje oko 1.500 evra.
- Page 104 and 105: da to neće biti dovoljno čitano/g
- Page 106 and 107: Zaključak, koji se iz ovog može i
- Page 108 and 109: Dobar primer koliko je jaka služba
- Page 110 and 111: i čitalaca, između ostalog i o te
- Page 112 and 113: Do danas ih je umrlo trinaestoro. N
- Page 114 and 115: Dušan TorbicaSubotica - Kako sindi
- Page 116 and 117: Informisanje na ovaj način je pož
- Page 118 and 119: - Svi zakoni iz oblasti obrazovanja
- Page 120 and 121: organizacijama na nivou preduzeća,
- Page 122 and 123: Informisanje putem oglasne tableNa
- Page 124 and 125: administriranju“ mnogi koji bi i
- Page 126 and 127: manipulacije. Iza tih manipulacija
- Page 128 and 129: odlučuju da li će te interese tem
- Page 130 and 131: političkom tržištu gde se susre
- Page 132 and 133: znanja i o zakonodavnom postupku, k
- Page 134 and 135: konstantno oko dve petine svih gra
- Page 136 and 137: ukupnog disciplinujućeg delovanja
- Page 138 and 139: 5. Pitanje četvrto:Kakve su šanse
- Page 140 and 141: PDP je odigralo, unutar kampanje
- Page 144 and 145: Ključne odluke, poput usvajanja bu
- Page 146 and 147: demohrišćanske stranke; (2) pozic
- Page 148 and 149: Istovremeno, na drugoj strani, bezu
- Page 150 and 151: praksa. Da do toga zaista dođe, si
- Page 152 and 153: nemoralno, da se kosi s njegovom po
- Page 154 and 155: Veljković: Neko ih je prevarioPove
- Page 156 and 157: »Zastave elektro« zapravo očekuj
- Page 158 and 159: (t3) Mediji i frekvencije tekstova
- Page 160 and 161: (t9) Sindikat metalaca SrbijeNovine
- Page 162 and 163: (t16) Novine i broj tekstova o “o
- Page 164 and 165: (t22) Radnici i novine u kojima su
- Page 166 and 167: (t28) Socioekonomski indikatori i n
- Page 168 and 169: (t38) Žanr tekstova o UGS Nezavisn
- Page 170 and 171: „Nema bliskosti sa vlašću, nego
- Page 172 and 173: predsednika DS-a da se ta stranka o
- Page 174 and 175: Problem je taj što svi regionalni
- Page 176 and 177: objašnjava da sindikalnog organizo
- Page 178 and 179: - Priznata nam je reprezentativnost
- Page 180 and 181: - Naša radnička klasa je ista kao
- Page 182 and 183: smotru radničkog sporta, prema tvr
- Page 184 and 185: ez ikakvih inicijativa odozdo, ili
- Page 186 and 187: ima truli pakt s poslodavcima, pa s
- Page 188 and 189: Sindikalni flert pred izbore“Svak
- Page 190 and 191: pravima. Pokazalo se da klasični o
- Page 192 and 193:
Asocijacija slobodnih i nezavisnih
- Page 194 and 195:
P r i l o z i (4)Metodološke napom