Istraživanje Sindikati u medijima - Medija centar Beograd
Istraživanje Sindikati u medijima - Medija centar Beograd Istraživanje Sindikati u medijima - Medija centar Beograd
PDP je odigralo, unutar kampanje „Izlaz 2000“ veoma značajnu ulogu, organizovanjemstotinak tribina i akcija i sa mrežom saradnika u 17 gradova, u obaranju autoritarnogMiloševićevog režima. Nakon promena iz 2000-te redukovana mreža saradnika bavila se presvega promocijom i zagovaranjem demokratskih i evropskih vrednosti, sindikata isocijalnog dijaloga, borbom protiv korupcije i partokratije, odnosno za konceptdecentralizovane, participativne demokratije. Potreba za ovim tipom umrežavanja sasrodnim organizacijama, zajedničkim kampanjama je danas jednako urgentna.Ograničen i selektivno otvoren pristup „velikim medijima“ može se u većoj meriiskoristiti samo „proizvodnjom događaja“ - dobrom medijskom promocijom i „naplatom“sopstvenih inicijativa i protestnih aktivnosti u svrhu povećanja sopstvene prepoznatljivosti ipoboljšanja imidža.Civilne, na društvo i građane pre nego na vlast usmerene strategije, moraju pre svegabiti, kroz građanske inicijative, političko lobiranje, zastupništvo i promovisaje zakonskihpromena, ali i akte protesta i građanske neposlušnosti, vezane za promociju i razvoj:evropskih vrednosti i socijalnog i političkog dijaloga; socijalnih i ekonomskih prava; rodne inacionalne ravnopravnosti; antikoruptivne, kao i strategija održivog razvoja, zapošljavanja ismanjenje siromaštva 39 .Predlog: Partneri sindikata mogu biti samo one NVO i udruženja koji imaju značajne resurse ipotencijale, razvijenu regionalnu merežnu saradnju i autonomnu poziciju i status, odnosno kritičnupoziciju u odnosu na vlast i aktere politike, ali i jasan otklon od jeftine, kvazi-kritičke političkezloupotrebe i manipulacije.Radi se o organizacijama sa tangetnim interesima i komplementarnim programima poput, recimo,Fonda za političku izuzetnost i Fonda za otvoreno društvo, Evropskog pokreta u Srbiji, Cesida, BOŠ-ai Građanskih inicijativa.No, prvi najbliži prsten čine domaće i međunarodne sindikalne i političke fondacije kojima jepromocija interesa sindikata, jedan od ključnih prioriteta.Pored njih rastući značaj za sindíkate imaju organi „četvrte grane vlasti“, poput Zaštitnika građana,Poverenika za informacije od javnog značaja, Saveta i Agencije za borbu protiv korupcije i razvijenasaradnja sa njima u cilju zaštite sindikalnih slobosda i prava.39 Odbrana i zastupanje posebnih interesa u sferi ekonomije je, razlog da jedan broj autora, poput Habermasa,koji privredu i industrijske odnose isključuje iz polja civilnog društva, posledično sindikate ne vidi kaoorganizaciju civilnog društva. Sindikati su, po njima, zajedno sa poslodavcima, „privilegovana grupa“ šireshvaćenog građanskog društva, inkorporirana, kao socijalni partner vlade, u mehanizme funkcionisanja državnevlasti. Privilegovan status u odnosu na organizacije civilnog društva, i ne retko zastupanje parcijalnih interesaaktuelno zaposlenih rezultat su, dakle, po ovim autorima, same mogućnosti da sindikati interese zaposlenihafirmišu i brane u zakonodavnom postupku (Molnar,2003:122).Ova stanovišta prvo redukuju civilno društvo na polje ekonomske pasivnosti, zanemarujući pri tom iznačajne javne interese i vrednosti koje promovišu sindikati. Džon Kin, na drugoj strani, kao primere civilnogangažovanja sindikata, pored odbrane socijalnih prava, navodi sindikalne kampanje za odbranu građanskih ipolitičkih prava, ali i samo suprostavljanje sindikata svakom obliku diskriminacije na radnom mestu (Kin, 2003:26). Temeljni razlog i kriterij za prihvatanje sindikata kao organizacija civilnog društva čine, sami principiautonomije organizovanja i sloboda ugovaranja odnosa sa poslodavcima koje sindikati imaju samo u uslovimapostojanja tržišta i pluralizma svojina (Pavlović, 2003: 98-100).140
Aktivno, nestranačko uključivanje u rad političkih aktera i institucija poput Vladinog tima zasmanjenje siromaštva i socijalnu koheziju ili Kancelarije za evropske integracije, kao i praksa javnogslušanja parlamentarnih odbora imaju, takođe, ne mali značaj.Mediji i sindikatiU modernim društvima važi pravilo da događaj koji nije postao vest u mas-medijima, se inije dogodio. Mediji mogu uvećati, ili umanjiti značaj, čak prećutati neka dešavanja. Nadrugoj strani, oni mogu iskonstruisati i nešto što se ili uopšte nije desilo, ili je imalo sasvimdrugačiju sadržinu.U medijskom društvu ili „medijalizovanoj politici“, komunikacija je postala premijakoja obezbeđuje moć ili strateška igra koja (u velikoj meri) odlučuje o uspehu ili neuspehupojedinaca, organizacija, društvenih grupa i čitavog društva (Sarcinelli, 2011: 69).Prezasićenost medijske scene, njena praktična nesavladivost i rezultirajućasinkopirana pažnja potencijalne političke klijentele vodi u ogorčenu borbu za prisustvo umedijima i za naklonost publike, odnosno vodi u medijalizaciju politike.Mediji pri tome ne prezentuju samo stvarnost, realnost, već je definišu i konstruišu.„Konstrukcionistički“ pristup u analizi efekata medija ističe da mediji stvaraju„informacione konstrukcione blokove“ koji strukturiraju poglede na svet, pa time odlučujućeutiču na to kako ljudi razumeju svet koji prevazilazi njihov neposredni životni prostor.U tome se prepoznaje i tzv. narkotička disfunkcija masovnih medija pod kontrolomdržave, ali i krupnih medijskih mogula koji, bombardujući publiku selekcionisanimsadržajima, stvaraju utisak lažne sigurnosti, kao i monopolizirajuća funkcija koja se sastojiu strukturisanju prikaza stvarnosti u kojem građanin nema mogućnosti da sagleda i procenialternative.Mediji zapravo, na osnovu svoje funkcije selekcije i filtriranja događaja imaju moćtematizovanjanja I naglašavanja značaja – agenda setting. Na drugoj strani, agendabuilding predstavlja nastojanje aktera politike da u javnost, pre svega medije, plasiraju zanjih najvažnije, kao i najpovoljnije teme .Moglo bi se zaključiti da mediji, na jednoj strani, predstavljaju za javnost platformuza poimanje sveta ekonomije i politike, da imaju funkciju ogledala javnog mnenja, a dana drugoj strani, predstavljaju ključnu platformu za predstavljanje javnih politika.Ponekad, u stanjima relativnog balansa političkih snaga, ili niskog kredibilitetapolitičkih aktera, mediji bez političkog mandata uzmu sebi za pravo da se samoproglase zaadvokata interesa građana i tako postanu svojevrsni politički faktor.141
- Page 90 and 91: 4. Žanrovi tekstova o sindikatimaT
- Page 92 and 93: tih projekata, bez obzira na to gde
- Page 94 and 95: - Sindikalni lideri imaju privilegi
- Page 96 and 97: „Niko ne gleda kako je radnicima
- Page 98 and 99: kombinacije i kalkulacije, a sve na
- Page 100 and 101: Zar da se posle svega vrate među o
- Page 102 and 103: mesečno zarađuje oko 1.500 evra.
- Page 104 and 105: da to neće biti dovoljno čitano/g
- Page 106 and 107: Zaključak, koji se iz ovog može i
- Page 108 and 109: Dobar primer koliko je jaka služba
- Page 110 and 111: i čitalaca, između ostalog i o te
- Page 112 and 113: Do danas ih je umrlo trinaestoro. N
- Page 114 and 115: Dušan TorbicaSubotica - Kako sindi
- Page 116 and 117: Informisanje na ovaj način je pož
- Page 118 and 119: - Svi zakoni iz oblasti obrazovanja
- Page 120 and 121: organizacijama na nivou preduzeća,
- Page 122 and 123: Informisanje putem oglasne tableNa
- Page 124 and 125: administriranju“ mnogi koji bi i
- Page 126 and 127: manipulacije. Iza tih manipulacija
- Page 128 and 129: odlučuju da li će te interese tem
- Page 130 and 131: političkom tržištu gde se susre
- Page 132 and 133: znanja i o zakonodavnom postupku, k
- Page 134 and 135: konstantno oko dve petine svih gra
- Page 136 and 137: ukupnog disciplinujućeg delovanja
- Page 138 and 139: 5. Pitanje četvrto:Kakve su šanse
- Page 142 and 143: Neravnopravni tretman i medijska iz
- Page 144 and 145: Ključne odluke, poput usvajanja bu
- Page 146 and 147: demohrišćanske stranke; (2) pozic
- Page 148 and 149: Istovremeno, na drugoj strani, bezu
- Page 150 and 151: praksa. Da do toga zaista dođe, si
- Page 152 and 153: nemoralno, da se kosi s njegovom po
- Page 154 and 155: Veljković: Neko ih je prevarioPove
- Page 156 and 157: »Zastave elektro« zapravo očekuj
- Page 158 and 159: (t3) Mediji i frekvencije tekstova
- Page 160 and 161: (t9) Sindikat metalaca SrbijeNovine
- Page 162 and 163: (t16) Novine i broj tekstova o “o
- Page 164 and 165: (t22) Radnici i novine u kojima su
- Page 166 and 167: (t28) Socioekonomski indikatori i n
- Page 168 and 169: (t38) Žanr tekstova o UGS Nezavisn
- Page 170 and 171: „Nema bliskosti sa vlašću, nego
- Page 172 and 173: predsednika DS-a da se ta stranka o
- Page 174 and 175: Problem je taj što svi regionalni
- Page 176 and 177: objašnjava da sindikalnog organizo
- Page 178 and 179: - Priznata nam je reprezentativnost
- Page 180 and 181: - Naša radnička klasa je ista kao
- Page 182 and 183: smotru radničkog sporta, prema tvr
- Page 184 and 185: ez ikakvih inicijativa odozdo, ili
- Page 186 and 187: ima truli pakt s poslodavcima, pa s
- Page 188 and 189: Sindikalni flert pred izbore“Svak
Aktivno, nestranačko uključivanje u rad političkih aktera i institucija poput Vladinog tima zasmanjenje siromaštva i socijalnu koheziju ili Kancelarije za evropske integracije, kao i praksa javnogslušanja parlamentarnih odbora imaju, takođe, ne mali značaj.Mediji i sindikatiU modernim društvima važi pravilo da događaj koji nije postao vest u mas-<strong>medijima</strong>, se inije dogodio. Mediji mogu uvećati, ili umanjiti značaj, čak prećutati neka dešavanja. Nadrugoj strani, oni mogu iskonstruisati i nešto što se ili uopšte nije desilo, ili je imalo sasvimdrugačiju sadržinu.U medijskom društvu ili „medijalizovanoj politici“, komunikacija je postala premijakoja obezbeđuje moć ili strateška igra koja (u velikoj meri) odlučuje o uspehu ili neuspehupojedinaca, organizacija, društvenih grupa i čitavog društva (Sarcinelli, 2011: 69).Prezasićenost medijske scene, njena praktična nesavladivost i rezultirajućasinkopirana pažnja potencijalne političke klijentele vodi u ogorčenu borbu za prisustvo u<strong>medijima</strong> i za naklonost publike, odnosno vodi u medijalizaciju politike.Mediji pri tome ne prezentuju samo stvarnost, realnost, već je definišu i konstruišu.„Konstrukcionistički“ pristup u analizi efekata medija ističe da mediji stvaraju„informacione konstrukcione blokove“ koji strukturiraju poglede na svet, pa time odlučujućeutiču na to kako ljudi razumeju svet koji prevazilazi njihov neposredni životni prostor.U tome se prepoznaje i tzv. narkotička disfunkcija masovnih medija pod kontrolomdržave, ali i krupnih medijskih mogula koji, bombardujući publiku selekcionisanimsadržajima, stvaraju utisak lažne sigurnosti, kao i monopolizirajuća funkcija koja se sastojiu strukturisanju prikaza stvarnosti u kojem građanin nema mogućnosti da sagleda i procenialternative.Mediji zapravo, na osnovu svoje funkcije selekcije i filtriranja događaja imaju moćtematizovanjanja I naglašavanja značaja – agenda setting. Na drugoj strani, agendabuilding predstavlja nastojanje aktera politike da u javnost, pre svega medije, plasiraju zanjih najvažnije, kao i najpovoljnije teme .Moglo bi se zaključiti da mediji, na jednoj strani, predstavljaju za javnost platformuza poimanje sveta ekonomije i politike, da imaju funkciju ogledala javnog mnenja, a dana drugoj strani, predstavljaju ključnu platformu za predstavljanje javnih politika.Ponekad, u stanjima relativnog balansa političkih snaga, ili niskog kredibilitetapolitičkih aktera, mediji bez političkog mandata uzmu sebi za pravo da se samoproglase zaadvokata interesa građana i tako postanu svojevrsni politički faktor.141