Istraživanje Sindikati u medijima - Medija centar Beograd
Istraživanje Sindikati u medijima - Medija centar Beograd Istraživanje Sindikati u medijima - Medija centar Beograd
znanja i o zakonodavnom postupku, kao i o neformalnim praksama i rutinskim postupcima uokviru Evropske unije (Stojiljković, A, 2011) .2. Pitanje prvo:Da li su sindikati zavodljiv i atraktivan partner - kolika je njihova „kupovna moć“Rekonstrukciji procesa odlučivanja logično sledi kritička analiza pozicije, resursa, prestiža imoći pojedinačnih aktera – u našem slučaju sindikata u Srbiji.U metodskim pristupima razvijanim unutar „političke ekonomije sindikata“konstatuje se da su sindikati uspešni ukoliko uvećaju realne zarade i poboljšaju uslove rada ito u uslovima očuvane ili čak uvećane ukupne zaposlenosti, odnosno ukoliko ostvare, unutarkoncesionog pregovaranja, bar jedan od ova dva strateška cilja. Ukoliko nema ni jednog nidrugog, a to je, sa retkim izuzecima, slučaj u dve decenije tranzicionog tumaranja u Srbiji,onda se - bez obzira na namere i pokušaje, ne može govoriti o uticajnim i kredibilnimsindikatima.Sindikalno članstvoStopa sindikalizovanosti - udeo članova sindikata u ukupnom broju zaposlenih - za neštoviše od jedne decenije, pala je sa polovine (1998) na manje od trećine (2010. godine). Uzistovremeni pad broja zaposlenih samo u poslednjoj deceniji za pola miliona ili faktičkučetvrtinu, lako je zaključiti kakve to razorne posledice ima po raspoložive resurse i moćsindikata.Problem je i u tome što je sindikalno članstvo sve starije – gro njih ima između 40 i 55godina. Sindikalni kolač je razdeljen tako da je Samostalnom sindikatu, krajem 2007. godine,pripadalo oko tri petine svih članova sindikata, odnosno približno četvrtina svih zaposlenih, aUGS „Nezavisnost“ daljih 20-25% sindikalnog članstva, odnosno svaki deseti zaposleni. Dvevodeće, reprezentativne sindikalne centrale okupljale su dakle oko četiri petine sindikalnoorganizovanih.Tri godine kasnije, u sindikate je, sredinom 2010. godine, učlanjeno oko 31%zaposlenih – znači, ni svaki treći radnik. Međutim, kada razdvojimo one koji su u stalnomradnom odnosu od onih koji su zaposleni na određeno vreme, onda nalazimo da je u članstvusindikata 33% od ukupnog broja stalno zaposlenih, dok je od ukupnog broja zaposlenih naodređeno vreme u članstvu nekog od sindikata, tek 8%.Kad posmatramo samo ispitanike koji su učlanjeni u neki od sindikata nalazimo da jeu Savezu samostalnih sindikata Srbije 50%, u UGS „Nezavisnost“ 14%, u Asocijacijislobodnih i nezavisnih sindikata – 6% i u ostalim sindikatima svih 30%, što rečito govori o132
produženoj, čak i produbljenoj, nestabilnosti i fragmentiranosti sindikalne scene,odnosno da je sve malobrojnije sindikalno članstvo podeljeno na sve više sindikata 38 .Poverenje u sindikatePosledično, poverenje u sindikate u Srbiji je blizu istorijski najnižeg nivoa - u sindikate uznačajnoj meri veruje tek 15% građana (prema podacima iz istraživanja „Kako građani Srbijevide tranziciju“, obavljenog 2010. godine – videti: Mihailović, Srecko, 2011). Na drugojstrani, tri puta je više onih koji u sindikate uglavnom ili uopšte nemaju poverenje. - Gotovodve petine onih koji se dvoume i veruju i ne veruju sindikatima predstavljaju svakako barpotencijalnu osnovu za reforme u sindikatima i rezultirajući rast njihovog kredibiliteta.Grafikon : Poverenje u sindikateZa nizak rejting sindikata postoje četiri grupe razloga. Nesporno prvi po značaju jesteobjektivno stanje, odnosno odsustvo pozitivnih razvojnih efekata. Ako sindikati nisu uspelida zaustave, naravno u saradnji sa drugim demokratskim akterima, sunovrat privrede uokruženju rata i izolacije, ali ni da spreče da troškove tranzicionih promena plate samo ljudisa dna socijalne piramide, što za posledicu ima da je DBP na nivou od tri četvrtine onoga izdaleke 1988. godine, a udeo onih koji izjavljuju da žive nepodnošljivo ili teško podnošljivo38 Podatak o čak 30% sindikalnog članstva u „ostalim sindikatima“ čini se preteran. Iskustvo autora izistraživanja sa kolegom Srećkom Mihailovićem je da ispitanici, članovi sindikata često ne znaju kom sindikatu,odnosno sindikalnoj centrali pripada njihov sindikat. Nesporno, postoji i znatan broj povereništava koja nisuudružena u šire oblike organizovanja, ili pripadaju samostalnim gradskim, regionalnim ili strukovnimorganizacijama, posebno prisutnim u obrazovanju, zdravstvu i upravi. Od „sindikalnih centrala“, poredpomenute tri, izvestan značaj imaju i Konfederacija slobodnih nezavisnih sindikata (koja po sopstvenimpodacima ima preko 120000 članova) i Ujedinjeni sindikati Srbije „Sloga“ (sa oficijelnim, sopstvenim podatkomo 80000 članova).133
- Page 82 and 83: Teme tekstova o Samostalnom sindika
- Page 84 and 85: nepune četvrtine tekstova (23%) 28
- Page 86 and 87: Ocenjujemo da ovakva orijentacija t
- Page 88 and 89: ASNS, preko 7% u slučaju tekstova
- Page 90 and 91: 4. Žanrovi tekstova o sindikatimaT
- Page 92 and 93: tih projekata, bez obzira na to gde
- Page 94 and 95: - Sindikalni lideri imaju privilegi
- Page 96 and 97: „Niko ne gleda kako je radnicima
- Page 98 and 99: kombinacije i kalkulacije, a sve na
- Page 100 and 101: Zar da se posle svega vrate među o
- Page 102 and 103: mesečno zarađuje oko 1.500 evra.
- Page 104 and 105: da to neće biti dovoljno čitano/g
- Page 106 and 107: Zaključak, koji se iz ovog može i
- Page 108 and 109: Dobar primer koliko je jaka služba
- Page 110 and 111: i čitalaca, između ostalog i o te
- Page 112 and 113: Do danas ih je umrlo trinaestoro. N
- Page 114 and 115: Dušan TorbicaSubotica - Kako sindi
- Page 116 and 117: Informisanje na ovaj način je pož
- Page 118 and 119: - Svi zakoni iz oblasti obrazovanja
- Page 120 and 121: organizacijama na nivou preduzeća,
- Page 122 and 123: Informisanje putem oglasne tableNa
- Page 124 and 125: administriranju“ mnogi koji bi i
- Page 126 and 127: manipulacije. Iza tih manipulacija
- Page 128 and 129: odlučuju da li će te interese tem
- Page 130 and 131: političkom tržištu gde se susre
- Page 134 and 135: konstantno oko dve petine svih gra
- Page 136 and 137: ukupnog disciplinujućeg delovanja
- Page 138 and 139: 5. Pitanje četvrto:Kakve su šanse
- Page 140 and 141: PDP je odigralo, unutar kampanje
- Page 142 and 143: Neravnopravni tretman i medijska iz
- Page 144 and 145: Ključne odluke, poput usvajanja bu
- Page 146 and 147: demohrišćanske stranke; (2) pozic
- Page 148 and 149: Istovremeno, na drugoj strani, bezu
- Page 150 and 151: praksa. Da do toga zaista dođe, si
- Page 152 and 153: nemoralno, da se kosi s njegovom po
- Page 154 and 155: Veljković: Neko ih je prevarioPove
- Page 156 and 157: »Zastave elektro« zapravo očekuj
- Page 158 and 159: (t3) Mediji i frekvencije tekstova
- Page 160 and 161: (t9) Sindikat metalaca SrbijeNovine
- Page 162 and 163: (t16) Novine i broj tekstova o “o
- Page 164 and 165: (t22) Radnici i novine u kojima su
- Page 166 and 167: (t28) Socioekonomski indikatori i n
- Page 168 and 169: (t38) Žanr tekstova o UGS Nezavisn
- Page 170 and 171: „Nema bliskosti sa vlašću, nego
- Page 172 and 173: predsednika DS-a da se ta stranka o
- Page 174 and 175: Problem je taj što svi regionalni
- Page 176 and 177: objašnjava da sindikalnog organizo
- Page 178 and 179: - Priznata nam je reprezentativnost
- Page 180 and 181: - Naša radnička klasa je ista kao
znanja i o zakonodavnom postupku, kao i o neformalnim praksama i rutinskim postupcima uokviru Evropske unije (Stojiljković, A, 2011) .2. Pitanje prvo:Da li su sindikati zavodljiv i atraktivan partner - kolika je njihova „kupovna moć“Rekonstrukciji procesa odlučivanja logično sledi kritička analiza pozicije, resursa, prestiža imoći pojedinačnih aktera – u našem slučaju sindikata u Srbiji.U metodskim pristupima razvijanim unutar „političke ekonomije sindikata“konstatuje se da su sindikati uspešni ukoliko uvećaju realne zarade i poboljšaju uslove rada ito u uslovima očuvane ili čak uvećane ukupne zaposlenosti, odnosno ukoliko ostvare, unutarkoncesionog pregovaranja, bar jedan od ova dva strateška cilja. Ukoliko nema ni jednog nidrugog, a to je, sa retkim izuzecima, slučaj u dve decenije tranzicionog tumaranja u Srbiji,onda se - bez obzira na namere i pokušaje, ne može govoriti o uticajnim i kredibilnimsindikatima.Sindikalno članstvoStopa sindikalizovanosti - udeo članova sindikata u ukupnom broju zaposlenih - za neštoviše od jedne decenije, pala je sa polovine (1998) na manje od trećine (2010. godine). Uzistovremeni pad broja zaposlenih samo u poslednjoj deceniji za pola miliona ili faktičkučetvrtinu, lako je zaključiti kakve to razorne posledice ima po raspoložive resurse i moćsindikata.Problem je i u tome što je sindikalno članstvo sve starije – gro njih ima između 40 i 55godina. Sindikalni kolač je razdeljen tako da je Samostalnom sindikatu, krajem 2007. godine,pripadalo oko tri petine svih članova sindikata, odnosno približno četvrtina svih zaposlenih, aUGS „Nezavisnost“ daljih 20-25% sindikalnog članstva, odnosno svaki deseti zaposleni. Dvevodeće, reprezentativne sindikalne centrale okupljale su dakle oko četiri petine sindikalnoorganizovanih.Tri godine kasnije, u sindikate je, sredinom 2010. godine, učlanjeno oko 31%zaposlenih – znači, ni svaki treći radnik. Međutim, kada razdvojimo one koji su u stalnomradnom odnosu od onih koji su zaposleni na određeno vreme, onda nalazimo da je u članstvusindikata 33% od ukupnog broja stalno zaposlenih, dok je od ukupnog broja zaposlenih naodređeno vreme u članstvu nekog od sindikata, tek 8%.Kad posmatramo samo ispitanike koji su učlanjeni u neki od sindikata nalazimo da jeu Savezu samostalnih sindikata Srbije 50%, u UGS „Nezavisnost“ 14%, u Asocijacijislobodnih i nezavisnih sindikata – 6% i u ostalim sindikatima svih 30%, što rečito govori o132