mesečno zarađuje oko 1.500 evra. Platu od 80.000 dinara, priznao je javno, ima i čelnikSindikata obrazovanja Srbije Branislav Pavlović.No, sindikalni lideri i funkcioneri ne dobijaju samo plate iz sindikalne kase u koju ulažu svi,pa i oni radnici koji mesecima rade za minimalac kao i oni koji mesecima ne dobijaju platukad je jednom dobiju, već im često pripadaju i mesečne apanaže za članstvo u savetima iupravnim odborima. Preciznih podataka o tome koliko zarađuje čelnik SSSS-a LjubisavOrbović nema, ali po onome što je sam priznao početkom ove godine, plata mu je 109.000dinara, što je više od pet minimalnih zarada u Srbiji, od članstva u Socijalno-ekonomskomsavetu dobija još 33.000 dinara, što je malo manje od prosečne zarade u Srbiji. Tvrdi da mu sečlanstvo u Savetu za evropske integracije ne plaća. Sve u svemu, nezvanično, on je u martuzarađivao 142.000 dinara. To je u rangu predsednika države Srbije, a šta su radnici za tunjegovu platu u proteklim godinama dobili ne treba ni podsećati. Dovoljno je reći da je zavreme njegovog mandata bez posla ostalo između 200.000 i 400.000 radnika, u zavisnosti odtoga čiji se podaci uzimaju, kao i da on sam poručuje da će do kraja ove godine ista sudbinazadesiti još 150.000 zaposlenih.Antrfile:Na računu 3,8 milijarde dinaraPo obrađenim podacima APR-a za oko 7.000 sindikalnih organizacija, u 2010. godini nanjihov račune slilo se gotovo šest milijardi dinara. Kada su odbili sve troškove, ostao im je381 milion dinara viška. Trećinu manje nego prethodne godine ali suma opet nijezanemarljiva. Ukupna sredstva srpskih sindikata poslednjeg dana 2010. godine iznosila su 3,8milijarde dinara. Predsednica ASNS-a Ranka Savić tvrdila je da su toliki prihodi logični jersvaki član izdvaja jedan odsto plate za članarinu. To je, kaže ona, recimo, 380 dinara mesečnoako je prosečna zarada 38.000 dinara, dodajući da taj novac oni ne troše samo za sebe većčlanstvu pomažu na različite načine.6. Šta sindikalni novinari kažu o uticaju medijaDeset novinara koji pišu o sindikatima u našoj mini-anketi 31 , ocenjuju sa 3,2 (ocene u rasponuod 1=nikakav uticaj, do 5=veoma veliki uticaj) uticaj medijskog izveštavanja na odnos31 Naravno, ovo nije istraživanje svih novinara koji prate sindikate, niti smo nameravali da radimo takvoistraživanje. Hteli smo da dođemo do nekih indicija o tome kako novinari sindikalni shvataju posao koji rade. Napočetku smo napravili uzorak novina i novinara, međutim pokazalo se da smo u mnogim redakcijama dobiliodgovor da nema više sektorske podele i da više nema novinara koji posebno prate sindikate (ipak. Kada smopitali: da li, kada imate veoma važan „sindikalni događaj“, znate unapred koga ćete poslati, dobili smo potvrdanodgovor. No, tako je kako je. Iznenadilo je što je jedan broj sindikalnih novinara odbio razgovor, sa izgovoromili bez njega. Neki su govorili da nemaju vremena, a kod nekih je bilo primetno da ne žele da se bilo komezameraju, niti svojim urednicima niti sindikalnim liderima... U svakom slučaju veoma smo zadovoljniodgovorima 11 intervjuisanih novinara. Neki od njih su zaista unapred „znali“ rezultate našeg istraživanja. Onitako dobro poznaju ovu problematiku da su izneli stavove koje smo mi samo kvantitativno potvrdili!Ima novinara koji prate sindikate a koji kao da imaju obavezu da „pljuju“ po sindikatima, obično su onivezani za tabloide. Ima, ponekad, i svojevrsnog cinizma i tamo gde se ne očekuju. Navešću jedan primer upravotakvog odnosa: Politika, 3.4. 2011, na strani A10 piše: „LJUBISAV ORBOVIĆ, PREDSEDNIK SSSS, ODBIOINTERVJU ZBOG IMOVINSKE KARTE (Autor: NN). Članovi Saveza samostalnih sindikata Srbije ostaćeuskraćeni za stavove svog predsednika Ljubisava Orbovića, koji je odbio da odgovori na pitanja „Politike“.Orboviću smo postavili ista pitanja kao i predsednicima druga dva sindikata, ali je on smatrao „krajnjeneumesnim, tendencioznim i vrlo ružnim da za 1. maj tražimo od njega da daje podatke o svojoj imovini“.Iznerviran time, odbio je da odgovorio i na ostala pitanja”. – Nema sumnje da je Politika imala preko 300 danada Ljubu Orbovića pita za imovinsku kartu, a oni su se toga setili uoči 1. maja i još se ljute što je dotični odbiointervju. – Naravno, mogu se navesti brojni tekstovi sa netačnim podacima, pa i zlonamernim interpretacijama102
građana prema sindikatima, a nešto manje, tj. tačno „trojka” (osrednji uticaj) – kada je upitanju uticaj medijskog izveštavanja na odnos samih radnika prema sindikatima.Ocena uticaja medija na poverenje građana u sindikate iznosi 3,5 – dok jeuticaj medija na poverenje radnika u sindikate ocenjen sa 2,8. Uticaj medija na povećanjeugleda sindikata ocenjen je sa 3,3.Impresivniji su, međutim, kvalitativni odgovori novinara na pitanje o medijskomuticaju na odnos prema sindikatima. Ovde navodimo nekoliko odgovora; dakle, da li medijiutiču?- Utiču. Tako što se stvara slika o sindikatu kao organizaciji. Ali se ne tretira prava ulogasindikata, već se uglavnom bave senzacionalističkim vestima. Najviše se izveštava oštrajkovima, koji uglavnom okupe više ljudi na ulicama, zaustave saobraćaj itd. Mediji utičunegativno tako što srozavaju sindikat i njegovu pravu ulogu. (Ano2) 32- Kvalitet odnosa medija prema sindikatima u prvom redu zavisi od odnosa sindikata prema<strong>medijima</strong> koji je u poslednje vreme poboljšan i obavlja se stručnije i kompetentnije. (DobrilaSoleša, Privredni pregled).- Mediji ne pokazuju interesovanje za sindikate sem kada su u pitanju protesti, afere ili sukobimeđu sindikatima.Nedostaje kritika sindikalnog rada i kompletnog Socijalno ekonomskogsaveta i pozitivni primeri sindikalne borbe. Mediji su zatvoreni za sindikalne teme generalno.(Ano1)- Mislim da mediji utiču na odnos građana prema sindikatima. Najviše možda kada se piše oretkim pozitivnim primerima da su zahvaljujući sindikalnom organizovanju radnici uspeli dase izbore za svoja prava. Verujem da je danas ljudima potrebno da u nešto veruju, da se prostonadaju da postoji neki izlaz. Mislim da su sindikati tokom prethodnih godina dostakompromitovani i da su smatrani kao organizacije koje služe za kupovinu zimnice i polutki narate, a tako ih mnogi i danas doživljavaju. Poslodavcima, naročito privatnicima, odgovarajurazjedinjeni sindikati i loša reputacija koju uglavnom imaju kod većine stanovnika koji nisučlanovi. (Ano3)- Mediji, kao što je poznato, imaju veliku moć i uticaj u javnosti, pa tako i na odnos građana iradnika prema sindikatima. Međutim, nedovoljno izveštavanje i bavljenje medija radničkimtemama, samim tim, i ne može mnogo da utiče na to. I to malo što se pojavljuje u <strong>medijima</strong>može samo negativno da utiče na odnos i poverenje prema sindikatima. Naime, izveštava sesamo o protestima, štrajkovima i nekim drastičnim koracima, i to veoma površno, tako dagrađani i radnici na osnovu medijskog izveštavanja mogu da izgube poverenje u sindikate, jersu rezultati aktivnosti sindikata u <strong>medijima</strong> slabo vidljivi./.../ mediji nedovoljno prate aktivnosti sindikata, i kada to čine uglavnom je to na nivou vestiili izveštaja sa protesta, bez dublje analize i istraživačkg novinarskog rada. Moguće je i da jeto zbog toga što ni mediji nemaju toliko poverenja u sindikate, kao i sami građani, pa smatrajutačnnih podataka, pogotovo kada su u pitanju pare i „primanja” sindikalnih funkcionera. Neke od tih tekstobvasmo i ovde naveli, kao ilustraciju...32 Oznaku „Ano“ smo koristili kao oznaku za anonimne učesnike u našoj mini anketi novinara koji pratesindikate. Od 11 intervjuisanih novinara sedmoro je navelo ime, prezime i redakciju u kojoj rade, a četvoro ježelelo da ostane anonimno. Inače, svima smo rekli da će njihovi odgovori biti navođeni, doslovno, uistraživačkom izveštaju.103
- Page 1 and 2:
Centar za razvoj sindikalizmaSrećk
- Page 3 and 4:
Srećko MihailovićSažetak istraž
- Page 5 and 6:
mogućnosti. Bilo bi ipak previše
- Page 7 and 8:
Tri predloga za konkretne akcije (z
- Page 9:
Cilj istraživanjaIstraživanja i a
- Page 13 and 14:
(1) poremećena radna prava i naru
- Page 15 and 16:
organizacijama? Šta iz sindikalnog
- Page 17 and 18:
Karakter ne/poverenja u sindikate (
- Page 19 and 20:
Kategorizacija ne/poverenja u sindi
- Page 22 and 23:
eprezentativnost tih nalaza za sind
- Page 24 and 25:
Vojislav MihailovićObaveštenost o
- Page 26 and 27:
se pak javljaju onda kada ima razlo
- Page 28 and 29:
Među zaposlenim radnicima nalazimo
- Page 30 and 31:
uopšte i u slučaju konkretnog sid
- Page 32 and 33:
Grafikon br. 2 - Poverenje u Samost
- Page 34 and 35:
Grafikon br. 5 - Poverenje članova
- Page 36 and 37:
ovog sindikata. Na drugoj strani, o
- Page 38 and 39:
Poverenje u pojedinačne sindikate
- Page 40 and 41:
Tabela 8. Poverenje u sindikate - E
- Page 42 and 43:
obaveštenih). Od Demokrata nisu da
- Page 44 and 45:
Grafikon br. 12 - Poverenje u Savez
- Page 46 and 47:
UGS Nezavisnost: Ck = 0,22; p
- Page 48 and 49:
kreće od 15% onih koji su manje od
- Page 50 and 51:
UGS Nezavisnost: Ck = 0,18; p
- Page 52 and 53: neoliberalnim karatkerom stranke G1
- Page 54 and 55: ispitanici koji su sigurni da neće
- Page 56 and 57: UGS Nezavisnost: Ck = 0,28; p
- Page 58 and 59: iskazuju i ispitanici spremni za u
- Page 60 and 61: Grafikon br. 14. Poznavanje rada si
- Page 62 and 63: potiču podaci o nepoverenju u poje
- Page 64 and 65: obavešteni i osrednje obavešteni,
- Page 66 and 67: P r i l o z iGrafikon 18. Poverenje
- Page 68 and 69: Srećko MihailovićKoliko i kako me
- Page 70 and 71: (videti tabelu 1 i grafikon 1). Te
- Page 72 and 73: Rang lista sindikata po broju objav
- Page 74 and 75: Blic relativno podjednako daje pros
- Page 76 and 77: Grafikon 4. Novine po broju tekstov
- Page 78 and 79: Danas je na četvrtom mestu sa 12%
- Page 80 and 81: Međutim, samo jedna televizija je
- Page 82 and 83: Teme tekstova o Samostalnom sindika
- Page 84 and 85: nepune četvrtine tekstova (23%) 28
- Page 86 and 87: Ocenjujemo da ovakva orijentacija t
- Page 88 and 89: ASNS, preko 7% u slučaju tekstova
- Page 90 and 91: 4. Žanrovi tekstova o sindikatimaT
- Page 92 and 93: tih projekata, bez obzira na to gde
- Page 94 and 95: - Sindikalni lideri imaju privilegi
- Page 96 and 97: „Niko ne gleda kako je radnicima
- Page 98 and 99: kombinacije i kalkulacije, a sve na
- Page 100 and 101: Zar da se posle svega vrate među o
- Page 104 and 105: da to neće biti dovoljno čitano/g
- Page 106 and 107: Zaključak, koji se iz ovog može i
- Page 108 and 109: Dobar primer koliko je jaka služba
- Page 110 and 111: i čitalaca, između ostalog i o te
- Page 112 and 113: Do danas ih je umrlo trinaestoro. N
- Page 114 and 115: Dušan TorbicaSubotica - Kako sindi
- Page 116 and 117: Informisanje na ovaj način je pož
- Page 118 and 119: - Svi zakoni iz oblasti obrazovanja
- Page 120 and 121: organizacijama na nivou preduzeća,
- Page 122 and 123: Informisanje putem oglasne tableNa
- Page 124 and 125: administriranju“ mnogi koji bi i
- Page 126 and 127: manipulacije. Iza tih manipulacija
- Page 128 and 129: odlučuju da li će te interese tem
- Page 130 and 131: političkom tržištu gde se susre
- Page 132 and 133: znanja i o zakonodavnom postupku, k
- Page 134 and 135: konstantno oko dve petine svih gra
- Page 136 and 137: ukupnog disciplinujućeg delovanja
- Page 138 and 139: 5. Pitanje četvrto:Kakve su šanse
- Page 140 and 141: PDP je odigralo, unutar kampanje
- Page 142 and 143: Neravnopravni tretman i medijska iz
- Page 144 and 145: Ključne odluke, poput usvajanja bu
- Page 146 and 147: demohrišćanske stranke; (2) pozic
- Page 148 and 149: Istovremeno, na drugoj strani, bezu
- Page 150 and 151: praksa. Da do toga zaista dođe, si
- Page 152 and 153:
nemoralno, da se kosi s njegovom po
- Page 154 and 155:
Veljković: Neko ih je prevarioPove
- Page 156 and 157:
»Zastave elektro« zapravo očekuj
- Page 158 and 159:
(t3) Mediji i frekvencije tekstova
- Page 160 and 161:
(t9) Sindikat metalaca SrbijeNovine
- Page 162 and 163:
(t16) Novine i broj tekstova o “o
- Page 164 and 165:
(t22) Radnici i novine u kojima su
- Page 166 and 167:
(t28) Socioekonomski indikatori i n
- Page 168 and 169:
(t38) Žanr tekstova o UGS Nezavisn
- Page 170 and 171:
„Nema bliskosti sa vlašću, nego
- Page 172 and 173:
predsednika DS-a da se ta stranka o
- Page 174 and 175:
Problem je taj što svi regionalni
- Page 176 and 177:
objašnjava da sindikalnog organizo
- Page 178 and 179:
- Priznata nam je reprezentativnost
- Page 180 and 181:
- Naša radnička klasa je ista kao
- Page 182 and 183:
smotru radničkog sporta, prema tvr
- Page 184 and 185:
ez ikakvih inicijativa odozdo, ili
- Page 186 and 187:
ima truli pakt s poslodavcima, pa s
- Page 188 and 189:
Sindikalni flert pred izbore“Svak
- Page 190 and 191:
pravima. Pokazalo se da klasični o
- Page 192 and 193:
Asocijacija slobodnih i nezavisnih
- Page 194 and 195:
P r i l o z i (4)Metodološke napom