zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

Usporedbom dobivenih podataka vidljivo je da je mjerenjem u toplijem dijelu godine puls, slika 14.znatno više rastao nego u hladnijem dijelu godine, čemu su svakako pridonijele tjelesne temperature iopterećenja uslijed topline u simulatoru. Istu razliku pokazuju i krvni tlakovi kod prvog i drugogmjerenja, slika 15., gdje su kod prvog mjerenja povećani sistolički i dijastolički tlakovi pa tako isrednji arterijski tlak u odnosu na drugo mjerenje u hladnijem dijelu godine. Razlika u temperaturiokoline i na pojedinim dijelovima kontejnera je zasigurno utjecalo i na sva ostala mjerenja. Primjećujese iz dobivenih podataka povećanje kod ispitivanja u toplijem dijelu godine svih parametara bitnih zaorganizam vatrogasca (tjelesna temperatura, puls, krvni tlak, gubitak tekućine i sl.).Slika 14. Usporedba pulsa tijekom prvog i drugog ispitivanja18017016015014013012011010090801.ispitivanje2.ispitivanje1741401201058686prije ulaska nakon izlaska nakon 10 minIzvor: Vlastiti rad autoraSlika 15. Mjerenje krvnog tlaka prije ulaska i nakon izlaska iz simulatora1.ispitivanje2.ispitivanje120115110110106,7103,310010510096,793,395908580prije ulaska nakon izlaska nakon 10 minIzvor: Vlastiti rad autoraSnimak termoparova pokazao je parametre temperatura ispod odijela na tijelu vatrogasca. Najvećatemperatura u simulatoru u donjem dijelu u kojem su se kretali vatrogasci izmjerena u toplijemperiodu godine 95 0 C, a u hladnijem 71,5 0 C, a najviše su bili izloženi temperaturama najisturenijidijelovi tijela u gornjem dijelu simulatora, ramena i tjemena. Temperatura tjemena je konstantno raslau toplijem dijelu godine do 55 0 C, a u hladnijem dijelu godine do 42 0 C. Termokamerama je očitanatemperatura plamena flashovera na izlazu iz ložišta preko 1000 0 C, meñutim radi se o temperaturi kojatrenutnoj ugrije najisturenije dijelove tijela vatrogasaca i to u gornjem dijelu simulatora.74M&S 8(2013)