zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

ostvarenja unaprijed definiranog zajedničkog cilja. Prema tome, voña je svatko tko ima sljedbenikekoji „prate“ svog voñu.Postoje mnogi oblici voñenja, a u ovome članku ćemo se usmjeriti na poslovno voñenje projekatazaštite. Veliki značaj imaju karakter i osobnost voñe i njegov način voñenja, a praksa pokazuje ipotvrñuje koliki može biti značaj jednog jedinog čovjeka koji svojim autoritetom i karizmom možeutjecati na stečeni dojam cijele multinacionalne kompanije. Jedan od primjera uspješnih poslovnihvoña čija je karizma nadvisila cijelu kompaniju i koji je postao simbolom svoje tvrtke je zasigurnonedavno preminuli Steve Jobs. Njegovo ime se diljem svijeta povezuje gotovo automatski kao sinonimza svjetskog informatičkog diva tvrtku „Apple“ koju je osnovao i godinama u poslovnom smisluuspješno vodio. Svugdje prisutni trendovi globalizacije i stvaranja jedinstvenog otvorenog i proširenogtržišta, donose i na naše prostore prednosti i nedostatke.Prednosti se odnose na otvorenost tržišta u smislu lakšeg pristupa i veće konkurentnosti koja donosipovoljnije cijene zaštite i veću i lakšu dostupnost roba i usluga. Uz povećanu želju za obrtajem svihvrsta sredstava paralelno se pojavljuje želja za što većim uštedama. Gledajući iz perspektive proizvodai usluga zaštite, a posebno procesa uvoñenja sustava zaštite i primjene mjera zaštite u bilo kojemsegmentu poslovanja, time istodobno dobivamo povećanu potrebu za planiranjem, voñenjem ijednostavnije rečeno voñenjem procesa projektnim pristupom.METODENa području stručne i znanstvene literature iz domene zaštite i voñenja projekata, te organiziranjaposlova zaštite, postoje razni materijali koji opisuju univerzalne čimbenike za izradu prosudbiugroženosti iz različitih aspekata i prijedlozi odgovarajućih učinkovitih mjera koje će te faktoreugroženosti svesti na najmanju moguću mjeru i stvoriti optimalnu zaštitu. Primjetno je da postojiznačajna razlika u dostupnosti literature za izradu projekata zaštite koja je dostupnija i raširenija odznačajno manje raspoložive literature koja opisuje voñenje i pripremu projekata zaštite sa stajalištainvestitora nakon implementiranih sustava zaštite i primjenu organizacijskih mjera zaštite.Zato su metode korištene u ovom radu temeljene na sustavnom analitičkom pristupu i praktičnomiskustvu na poslovima voñenja projekata i kasnijeg korištenja implementiranih sustava zaštite isigurnosnih mjera. Zbog korištenja metoda jednostavnih opisa i konkretnih primjera prezentaciječinjenica o postupcima voñenja projekata zaštite i činjenica koje svaki ureñaj, naprava i mjera zaštitemora zadovoljavati da bi se stvorio optimalni sustav integralne sigurnosti, opisane su njihovemeñusobne poveznice odnosno uzročno-posljedične veze i odnosi.Korištena je deskriptivna metoda proučavanja stručne literature od koje je dio naveden u popisukorištene literature. Važeći propisi u Republici Hrvatskoj od kojih bih posebno izdvojio „Pravilnik ouvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite“ jasno definiraju hodogram aktivnosti i metodologiju kojaje propisana za voñenje projekata tehničke zaštite, a spomenuta je metodologija primjenjiva i zauvoñenje drugih oblika zaštite, a ne samo tehničke zaštite.REZULTATIVoñenje projekata zaštite – faza uvoñenja zaštiteU ovom stručnom članku se razmatraju dva aspekta voñenja; voñenje projekata, i nakonimplementacije, voñenje poslova zaštite. U nastavku se prvenstveno razmatra postupak uvoñenja ilistvaranja sustava zaštite, pa je najviše prostora rezervirano za opis postupaka voñenja projekta zastvaranje cjelovitog sustava i mjera zaštite. Promatrajući voñenje projekata i poslova zaštite s drugogaspekta, onog bližeg krajnjem korisniku i investitoru, razmatramo period nakon što je posao uvoñenjasustava zaštite završen uvažavajući konkretne ciljeve smanjenja broja ugrožavanja i povećanjasigurnosti radnika, te nadzor i praćenje poslovnih procesa i nadzor korisnika proizvoda i uslugaodreñene poslovne organizacije.Pretpostavimo da je obavljen postupak uspješne primopredaje sustava pa u toj fazi većina investitora ikorisnika usluga zaštite smatra da je time automatski i njihov posao završen. Da to nije baš takopokazuje svakodnevna praksa i pojava sve raznovrsnijih ugrožavanja koja zahtijevaju stalno 24-satnopraćenje i nadzor stanja sigurnosti. Samo se takvim pristupom i organizacijom rada potencijalnaugrožavanja, te mogući nedostaci sustava i primijenjenih mjera zaštite neće uočavati prekasno.Nažalost, često su upravo štetni dogañaji poticaj za analizu, primjenu i provjeru mjera zaštite jer senedostaci uočavaju tek nakon pojave štetnih dogañaja što ujedno znači plaćanje najviše cijene666M&S 8(2013)