13.07.2015 Views

zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

RASPRAVATijekom zadnje tri izvještajne godine kvaliteta dostavljenih podataka u Baze podataka (Registar iOčevidnik) kojima raspolaže Agencije za zaštitu okoliša je nezadovoljavajuća, tj.nedovoljnokvalitetna. Jedan o glavnih razloga takvog stanja u svakom slučaju bilo je nedovoljno poznavanjenavedene tematike od strane operatera, koje se izmeñu ostalog očitovalo kroz kvantitativne ikvalitativne pogreške dostavljenih podataka. Globalna ekonomska kriza te pad industrijskeproizvodnje u <strong>Hrvatsko</strong>j odrazio se i na operatere postrojenja u smislu privremenog ili trajnogprestanka rada pojedinih postrojenja u RH, što se odrazilo na tijek dostave i kvalitetu prijavljenihpodataka u AZO. Od ukupno 46 prijavljenih postrojenja 18 je tzv”upper-tier”, odnosno postrojenja zakoje postoji obveza izrade Izvješća o <strong>sigurnosti</strong>, dok su preostala postrojenja tzv. “lower-tier”,odnosno postrojenja za koje postoji samo obveza izrade Obavijesti o malim količinama opasnih tvari.Prijavljena samo jedna velika nesreća uzrokovana opasnim tvarima u OPVN upućuje na činjenicukako u Republici <strong>Hrvatsko</strong>j “Seveso postrojenja” posluju u skladu sa Zakonom i provedbenimpropisima, ali isto tako upozorava na razmišljanje da li su baš sve “velike nesreće” od strane operateraprijavljene u Bazu podataka. Iz tablice 1. odnosno grafičkog prikaza obveznika Uredbe sa većim ilimanjim količinama opasnih tvari prema broju prijava po županijama vidljivo je da je prisutnosttzv.“Seveso postrojenja” u Republici <strong>Hrvatsko</strong>j locirana gotovo u svim županijama, uz zamjetljivoveću koncentraciju postrojenja sa većom količinom opasnih tvari u Sisačko –moslavačkoj županiji,Istarskoj županiji te Gradu Zagreb. Isto potvrñuje i stvarno stanje na terenu s obzirom da je upravo natim područjima i najjača razvijena gospodarska djelatnost.U europskoj uniji zakonodavstvo priznaje vise oblika zakonskih instrumenata zavisno od ciljanjeinstitucije.Tu spadaju: propisi, directive, odluke, preporuke i mišljenja. Usklañujući ekološkozakonodavstvo u cijeloj Europi, EU osigurava visok nivo kvalitete okoliša, prvenstveno u zemljamačlanicama, ali sve vise i za ostale Europske zemlje. Zemlje kandidati su obvezne da do datumapristupanja EU ustroje zakonodavstvo EU u području okoliša i da sa njegovom primjenom završe uroku od deset godina nakon pristupanja.ZAKLJUČAKVažno je naglasiti da ne treba biti zadovoljan postojećim stanjem, već da uvijek treba tražiti novapoboljšanja u cilju zaštite života i zdravlja čovjeka, kao i okoliša kao vrlo zahtjevne cjeline koji gaokružuje. Zaštita okoliša kao kompleksni sustav u sebi sadrži skup odgovarajučih aktivnosti i mjerakojima je cilj sprečavanje opasnosti za okoliš, sprečavanja nastanka šteta i/ili onečišćavanja okoliša,smanjivanje i /ili otklanjanje šteta nanesenih okoliša, te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete , teupravo iz tih razloga ne treba je shvaćati kao nešto usputno. Odgovornost za bilo koji vidonečišćećenja okoliša stoji na svakome od nas ponaosob, a u slučjau tzv “seveso postrojenja” tvrtkaodnosno operater je taj koji ima obvezu i dužnost poduzeti odgovarajuće mjere radi smanjenja šteta uokolišu ili uklanjanja nastanka daljih rizika, opasnosti ili šteta u okolišu.Može se zaključiti da je zaštita okoliša jedno od najznačajnijih područja kojima se bavi EU, te da jesuradnja sa istom nezamisliva bez ekološkog aspekta, uključujući tu niz pitanja koja se postavljaju uvezi sa pravnim reguliranjem zaštite okoliša na meñunarodnom i internom planu. Analiza je pokazalada je Republika Hrvatska s obzirom na usklañivanje te primjenu propisa o zaštiti okoliša ozbiljankandidat za članstvo u Europskoj uniji.LITERATURA[1] Miketić-Curman, S., Dolšak, Lj.:Zaštita okoliša i održivi razvoj uz provedbu koordiniranoginspekcijskog nadzora, 4.Meñunarodni stručno-znanstveni skup: “Zaštita na radu i zaštita zdravlja”,Zadar, Hrvatska, 19.-22.9.2012., Zbornik <strong>radova</strong>, 597-602, Veleučilište u Karlovcu, Karlovac, 2012.Propisi• Zakon o zaštiti okoliša, N.N., br.<strong>11</strong>0/07• Uredba o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, N.N., br. <strong>11</strong>4/08632M&S 8(2013)

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!