zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

“Seveso postrojenje”Uspostava sustava upravljanja sigurnošću te promjene iz posljedičnoga u preventivno djelovanje uzakonsku regulative Republike Hrvatske prenosi ciljeve directive 2003/105/EC1 tzv. Seveso IIDirektive kroz Uredbu o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari. Uredba propisujeobveze operatera u svrhu sprečavanja velike nesreće putem provedbe niza mjera predostrožnosti, a uskladu s obujmom mogućih evidentiranih opasnosti u postrojenju. Mjere predostrožnosti poduzimajuse koliko god je moguće na samom izvoru-postrojenju, kako bi se smanjila mogučnost nastanka rizikaod velike nesreće. Operater mora procijeniti moguće posljedice kako za ljude tako i za okoliš gledemogućih učinaka velike nesreće i izračuna veličine područja učinka prema scenariju “najgori mogućislučaj”. Važno je naglasiti da se Uredba primjenjuje na postrojenja u kojima je prisutnost opasnih tvariutvrñena u količinama jednakim ili većim od onih iz Priloga i. Dijela 1. i 2.Uredbe, tzv “Sevesopostrojenja”.Pojam “Seveso postrojenja” povezan je sa “slučaj Seveso”. Gradić Seveso 25 km udaljen od Milanadavne 1976. godine bio poprište velike nesreće uzrokovane opasnim tvarima. Zbog ljudske greškedošlo je do nesreće u tvornici za proizvodnju industrijskog dezinficijensa.U atmosferu su ispuštene opasne i štetne tvari, izmeñu ostalog i dioksini (kancerogene tvari I reda),ugroženo je bilo 100.000 stanovnika, u nekoliko dana uginulo je 3 300 životinja, 1.600 stanovnika jebilo evakuirano, 447 osoba je oboljelo od kožnih bolesti, a do kraja 1978. godine eutanizirano još80.000 životinja zbog sprečavanja ulaska TCDD (dioksina) u prehrambeni lanac.Slika 1. Posljedice velike nesreće uzrokovane opasnim tvarima u gradiću SevesoIzvor: Ministarstvo zaštite okoliša prirode, http://www.mzoipu.hrOperater koji u skladu sa odredbama Uredbe utvrdi da su u njegovom postrojenju prisutne opasne tvariu količinama jednakim ili većim od onih iz Priloga i. Dijela 1. i 2.Uredbe dužan je sačiniti Izvješće osigurnosti u cilju analize opasnosti i rizika, ocjene organiziranog pristupa prevenciji, kontroli,ublažavanju i sanaciji posljedica nesreća. Izvješće o sigurnosti u skladu s dostupnim najboljimraspoloživim tehnikama i najnovijim dostignućima sigurnosne tehnike utvrñuje smjernice zasprečavanje velikih nesreća, kao i sustav sigurnosti. U svrhu utvrñivanja organizacije načinaupravljanja postrojenjem radi svoñenja opasnosti od nastanka velike nesreće na najmanju mogućumjeru, Izvješće sadrži i Unutarnji plan za postupanje unutar postrojenja.U slučaju izmjena u postrojenju u skladišnom prostoru ili u postupku s opasnim tvarima, te u slučajupromjena prirode ili količine opasnih tvari koje bi mogle imati značajne posljedice za opasnost,operater je dužan utvrditi je li potrebno izmjeniti način sprečavanja velikih nesreća, te sustaveupravljanja i postupke sadržane u Izvješću o sigurnosti. Operater je u slučaju opasnosti od velikenesreće u postrojenju, odnosno u slučaju velike nesreće s prekograničnim učincima dužan datiinformacije javnosti. Obveznik izrade Izvješća o sigurnosti dužan je prije početka rada postrojenjaugovoriti odgovarajuće osiguranje kao jamstvo osiguranih financijskih sredstava za slućaj velikihnesreća. Polica osiguranja mora uključivati sigurnosni sustav upravljanja postrojenjem te bitiugovorena na vrijednosti proporcionalno opasnostima od velikih nesreća. Operater-obveznik je uslučaju opasnosti od velike nesreće, odnosno u slučaju nastanka velike nesreće u postrojenju dužandati informacije javnosti.U svrhu provoñenja operaterove politike sprečavanja velikih nesreća i primjene sustava sigurnostimoraju se uzeti u obzir mnogi elementi iz Priloga IV. Uredbe. Sustav sigurnosti predviñen Izvješćemsigurnosti mora voditi računa o organizaciji i osoblju, utvrñivanju i procjeni rizika, nadzoru radaM&S 8(2013) 629