zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

13.07.2015 Views

Tablica 1. Postotak mobiliziranih radnika u novim članicama EURASPRAVABugarska 6,5 %Cipar 3,5 %Estonija 6,6 %Litva 10,5 %Letonija 4,7 %Mañarska 3,0 %Malta 6,9 %Poljska 4,9 %Rumunjska 9,0 %Slovenija 7,2 %Slovačka 9,5 %Republika Češka 9,3 %Izvor: Izvor tablice [2]Stres je neizbježan dio današnjeg ubrzanog načina života ali i socijalne situacije. Stres je tihi ubojicadanašnjeg radnika. Ukoliko se njime dobro ne upravlja, gubi se sposobnost funkcioniranja, dolazi dosagorjevanja i oboljenja. Treba se naučiti nositi s njim. Nije nužno loš, može biti i poticajan ali trebaprepoznati onaj trenutak kad se dobar i poticajan stres može pretvoriti u loš i opasan. Osobe podstresom osjećaju se kao napuhani balon koji će svakog trenutka puknuti. Pod uvjetima stresa našmozak proizvodi "stresne" hormone jer datu situaciju prepoznaje kao prijeteću i na taj način pripremaorganizam na borbu i akciju (ili bijeg). Taj psihički pritisak ponekad je teži od fizičkog rada te jepotrebno osloboditi ga se. Stres izražava radnikovu poteškoću da se prilagodi svojoj okolini. Najvećimogući stres koji je povezan sa radnim mjestom je situacija da netko nema radnog mjesta tj. da nijezaposlen. Zaposleni ljudi, posebno oni koji trpe uticaj stresa na radnom mjestu, najčešće nemajuodgovarajuću percepciju, pa samim tim nemaju ni uobičajenu empatiju za ljude koji nemaju posla. Toje širi ili tzv. sistemski problem, treba se fokusirati na djelovanje stresa na radnom mjestu kod ljudikoji - imaju radno mjesto.Stanje stresa na radnom mjestu može se definirati kao niz za pojedinca štetnih fizioloških i psihološkihreakcija u kojima zahtjevi posla nisu u skladu s njegovim sposobnostima, mogućnostima i potrebama.Sindrom sagorijevanja na poslu jedan je od najnepovoljnijih posljedica dugotrajne izloženostiprofesionalnom stresu. Stres na poslu rezultat je interakcija radnika i karakteristika posla.Mobbing ima veliku ulogu u meñuljudskim odnosima na radnom mjestu. Ukoliko se ne prepozna ispriječi, može biti vrlo opasna aktivnost od strane osoba koje se smatraju boljima, vrijednijima ili sena sličan način uzdižu iznad ostalih pojedinaca. Žrtve mobbinga bivaju izolirane, a nad njima seprovodi psihološki teror kojem podliježu ovisno o trajanju i intenzitetu mobbinga, te njihovojosobnosti. Zanimanja koja su najugroženija pojavom mobbinga uvijek su ona u kojima postoji čestkontakt sa trećim osobama, a radni zadaci su vrlo stresni i odgovorni. Mobbing u Hrvatskojposljednjih nekoliko godina dobiva potrebnu pažnju zlostavljanja na radnom mjestu. Ovim radom suobuhvaćeni svi važni elementi pojave mobbinga na radnom mjestu, te se došlo do spoznaja oozbiljnosti utjecaja zlostavljanja i posljedica na radnu okolinu. Rezultati su pokazali da mobbing imaznačajan negativni utjecaj na smanjenje radne učinkovitosti žrtava, dekoncentraciju, demotiviranost,osjećaj poniženja, depresivno raspoloženje, te potrebu otvaranja bolovanja.Moralno maltretiranje je zakonski kažnjivo u mnogim europskim državama, a najbolji zakoni su uŠvedskoj, Norveškoj, Francuskoj i Švicarskoj. «Mobber» - onaj koji maltretira je krivično odgovoran,a žrtva može zatražiti odštetu za nanesenu joj «biološku štetu».Zadnjih godina počelo se sve više pridavati važnost zaštiti od mobbinga te je osnovana Udruga zapomoć i edukaciju žrtava mobbinga.Utjecaj sresa i mobbinga na radnike je u današnje vrijeme sve izraženiji zbog socijalne situacije, temnogi zbog toga završavaju sa kroničnim posljedicama u prijevremenoj mirovini ili bez posla. UM&S 8(2013) 617

zadnjih 10-tak godina poduzimaju se mjere za pobošljanje radnih uvjeta radnika. Čovjek svjestansvoje krhkosti traži sigurnost. Sigurnost postiže znanjem, sposobnošći, da se osjeća ugodno u svojojokolini. Država i organizacija pak snose najveću odgovornost u zaštiti radnika od stresa i mobbinga,ali nemalo puta u tome ne uspijevaju. Istraživanjem teme rada nastoji se ukazati na važnostpoznavanja prisutnosti pojave stresa i mobbinga na radnom mjestu. Kako bi se povratilo povjerenjeradnika u poštivanje njihovih ljudskih i radnih prava, te izbjeglo ugrožavanje zdravlja i sigurnosti onihkoji su potencijalne žrtve stresa i mobbinga, potrebno je unaprijediti zakonodavni sustav i osvijestitiorganizacije o rastu troškova i padu produktivnosti zbog pojave stresa i mobbinga u njihovoj radnojokolini.Stres i mobbing na radnom mjestu u Hrvatskoj nisu bili obuhvaćeni zakonskom regulativom, ali ćenovim Zakonom o zaštiti na radu biti profesionalne bolesti.ZAKLJUČAKPoznato je da je posao s ljudima najsloženiji i predstavlja značajan izvor stresa. Skrb za mentalnozdravlje radnika, a osobito vrlo stresnih zanimanja nije luksuz već profesionalna obveza. Prilikomprovoñenja zaštite na radu, primjenjuju se osnovna, posebna i priznata pravila koja imaju za svrhuosigurati sigurnost i zaštitu radnika od svih ugroza. Meñutim na stres i mobbing se ona ne mogu upotpunosti primjeniti. Stručnjak zaštite na radu prilikom provoñenja navedenih mjera ali i nastojanjada radnicima olakša provoñenje radnih zadataka u granicama svojih mogućnosti puno puta doživljavastres zbog povremenih barijera. Sve veća nesigurnost radnika na radnom mjestu uvjetovana situacijomda je sve veći broj nezaposlenih, teškoće nalaženjam novog posla radnike na mjestu opterećuje, kao iopterećenost izvršavanja radnih zadataka radnike dovodi u stanje stresa. Radni uvjeti u većinislučajeva nisu zadovoljavajući kao i organizacija rada takoñer često dovode do stresnih situacija.Stres je osoban doživljaj. Za svakog pojedinca je važno da zna odabrati i primijeniti načine suočavanjasa stresom koji odogovaraja njegovoj prirodi. Suočavanje sa stresom općenito se može odrediti kaonačin reagiranja na stresore (izvore stresa). Moguća je promjena izvora stresa, povlačenje pred stresomili prihvaćanje stresora. Djelotvorno suočavanje sa stresom podrazumijeva donošenje odluke opromjeni vlastitog ponašanja. Svaki pojedinac bi trebao voditi brigu o svojoj psihičkoj ravnoteži itjelesnom zdravlju, povremeno zastastati, pogledati samog sebe i provjeriti kako se zapravo osjeća naposlu. Stres na radnom mjestu može biti kronične ali akutne prirode. Iz dana u dan se dogaña da radnikne podnosi svoje suradnike, dobija sve više zaduženja, odnosno dolazi do pogoršavanja uvjeta rada.Zlostavljači – mobberi, mobbingom uništavaju tuñe živote, a sve počinje postupnim nagrizanjem psihekoje je prvo na udaru. Mnogi radnici se boje prijaviti poslodavca za mobbing zbog straha od otkazanego trpe do vlastitog sloma. Jedino pravo oružje borbe protiv mobbinga je prevencija, preventivni radna svestranoj profilaksi, na svjesnosti o ljudskim pravima svih sudionika u svijetu rada. Mobbing bitrebalo spriječiti u začetku. Prvenstveno treba raditi na informiranosti radnika, poslodavaca kao iodgovornih za upravljanje ljudskim potencijalima.U organizaciji koja se brine o svojim radnicima istaknuto mjesto treba imati sustavno planiranje iprovoñenje organizacijskih mjera za sprečavanje «mobbinga» i smanjivanje stesa na radnom mjestu.Takoñer bi svaki radnik trebao voditi higijenu uma, tijela i psihe, ukoliko vidi da se pojavljujusimptomi stresa (osjećaj umora, nezadovoljstva, tjeskobu ili ljutnju) zapisivati ih i pravovremenopotražiti stručnu liječničku pomoć, što se na žalost dogaña ali ponekad prekasno. Tek kad prepoznamopravi uzrok naših teškoća, možemo krenuti u odabir odgovarajućeg načina suočavnja sa stresom.Smjernice za izbjegavanje stresa i mobbinga: tehnike opuštanja, sport, tjelovježba, fizička aktivnost,yoga, aromaterapija, pravilna prehrana, pravilan odmor, izbjegavanje alhohola i cigareta.Sve ovo navedeno je samo trenutno rješenje. Žrtva stresa ili mobinga treba zacrtati nove ciljeve,osvijestliti svoje osnovne potrebe i vrijednosti u skladu sa svojim sposobnostima (uključujući i svojeslabe točke) i talente – postati proaktivan.618M&S 8(2013)

zadnjih 10-tak godina poduzimaju se mjere za pobošljanje radnih uvjeta radnika. Čovjek svjestansvoje krhkosti traži sigurnost. Sigurnost postiže znanjem, sposobnošći, da se osjeća ugodno u svojojokolini. Država i organizacija pak snose najveću odgovornost u zaštiti radnika od stresa i mobbinga,ali nemalo puta u tome ne uspijevaju. Istraživanjem teme rada nastoji se ukazati na važnostpoznavanja prisutnosti pojave stresa i mobbinga na radnom mjestu. Kako bi se povratilo povjerenjeradnika u poštivanje njihovih ljudskih i radnih prava, te izbjeglo ugrožavanje zdravlja i <strong>sigurnosti</strong> onihkoji su potencijalne žrtve stresa i mobbinga, potrebno je unaprijediti zakonodavni sustav i osvijestitiorganizacije o rastu troškova i padu produktivnosti zbog pojave stresa i mobbinga u njihovoj radnojokolini.Stres i mobbing na radnom mjestu u <strong>Hrvatsko</strong>j nisu bili obuhvaćeni zakonskom regulativom, ali ćenovim Zakonom o zaštiti na radu biti profesionalne bolesti.ZAKLJUČAKPoznato je da je posao s ljudima najsloženiji i predstavlja značajan izvor stresa. Skrb za mentalnozdravlje radnika, a osobito vrlo stresnih zanimanja nije luksuz već profesionalna obveza. Prilikomprovoñenja zaštite na radu, primjenjuju se osnovna, posebna i priznata pravila koja imaju za svrhuosigurati sigurnost i zaštitu radnika od svih ugroza. Meñutim na stres i mobbing se ona ne mogu upotpunosti primjeniti. Stručnjak zaštite na radu prilikom provoñenja navedenih mjera ali i nastojanjada radnicima olakša provoñenje radnih zadataka u granicama svojih mogućnosti puno puta doživljavastres zbog povremenih barijera. Sve veća nesigurnost radnika na radnom mjestu uvjetovana situacijomda je sve veći broj nezaposlenih, teškoće nalaženjam novog posla radnike na mjestu opterećuje, kao iopterećenost izvršavanja radnih zadataka radnike dovodi u stanje stresa. Radni uvjeti u većinislučajeva nisu zadovoljavajući kao i organizacija rada takoñer često dovode do stresnih situacija.Stres je osoban doživljaj. Za svakog pojedinca je važno da zna odabrati i primijeniti načine suočavanjasa stresom koji odogovaraja njegovoj prirodi. Suočavanje sa stresom općenito se može odrediti kaonačin reagiranja na stresore (izvore stresa). Moguća je promjena izvora stresa, povlačenje pred stresomili prihvaćanje stresora. Djelotvorno suočavanje sa stresom podrazumijeva donošenje odluke opromjeni vlastitog ponašanja. Svaki pojedinac bi trebao voditi brigu o svojoj psihičkoj ravnoteži itjelesnom zdravlju, povremeno zastastati, pogledati samog sebe i provjeriti kako se zapravo osjeća naposlu. Stres na radnom mjestu može biti kronične ali akutne prirode. Iz dana u dan se dogaña da radnikne podnosi svoje suradnike, dobija sve više zaduženja, odnosno dolazi do pogoršavanja uvjeta rada.Zlostavljači – mobberi, mobbingom uništavaju tuñe živote, a sve počinje postupnim nagrizanjem psihekoje je prvo na udaru. Mnogi radnici se boje prijaviti poslodavca za mobbing zbog straha od otkazanego trpe do vlastitog sloma. Jedino pravo oružje borbe protiv mobbinga je prevencija, preventivni radna svestranoj profilaksi, na svjesnosti o ljudskim pravima svih sudionika u svijetu rada. Mobbing bitrebalo spriječiti u začetku. Prvenstveno treba raditi na informiranosti radnika, poslodavaca kao iodgovornih za upravljanje ljudskim potencijalima.U organizaciji koja se brine o svojim radnicima istaknuto mjesto treba imati sustavno planiranje iprovoñenje organizacijskih mjera za sprečavanje «mobbinga» i smanjivanje stesa na radnom mjestu.Takoñer bi svaki radnik trebao voditi higijenu uma, tijela i psihe, ukoliko vidi da se pojavljujusimptomi stresa (osjećaj umora, nezadovoljstva, tjeskobu ili ljutnju) zapisivati ih i pravovremenopotražiti stručnu liječničku pomoć, što se na žalost dogaña ali ponekad prekasno. Tek kad prepoznamopravi uzrok naših teškoća, možemo krenuti u odabir odgovarajućeg načina suočavnja sa stresom.Smjernice za izbjegavanje stresa i mobbinga: tehnike opuštanja, sport, tjelovježba, fizička aktivnost,yoga, aromaterapija, pravilna prehrana, pravilan odmor, izbjegavanje alhohola i cigareta.Sve ovo navedeno je samo trenutno rješenje. Žrtva stresa ili mobinga treba zacrtati nove ciljeve,osvijestliti svoje osnovne potrebe i vrijednosti u skladu sa svojim sposobnostima (uključujući i svojeslabe točke) i talente – postati proaktivan.618M&S 8(2013)

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!