zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti
zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti
Tablica 1. Postotak mobiliziranih radnika u novim članicama EURASPRAVABugarska 6,5 %Cipar 3,5 %Estonija 6,6 %Litva 10,5 %Letonija 4,7 %Mañarska 3,0 %Malta 6,9 %Poljska 4,9 %Rumunjska 9,0 %Slovenija 7,2 %Slovačka 9,5 %Republika Češka 9,3 %Izvor: Izvor tablice [2]Stres je neizbježan dio današnjeg ubrzanog načina života ali i socijalne situacije. Stres je tihi ubojicadanašnjeg radnika. Ukoliko se njime dobro ne upravlja, gubi se sposobnost funkcioniranja, dolazi dosagorjevanja i oboljenja. Treba se naučiti nositi s njim. Nije nužno loš, može biti i poticajan ali trebaprepoznati onaj trenutak kad se dobar i poticajan stres može pretvoriti u loš i opasan. Osobe podstresom osjećaju se kao napuhani balon koji će svakog trenutka puknuti. Pod uvjetima stresa našmozak proizvodi "stresne" hormone jer datu situaciju prepoznaje kao prijeteću i na taj način pripremaorganizam na borbu i akciju (ili bijeg). Taj psihički pritisak ponekad je teži od fizičkog rada te jepotrebno osloboditi ga se. Stres izražava radnikovu poteškoću da se prilagodi svojoj okolini. Najvećimogući stres koji je povezan sa radnim mjestom je situacija da netko nema radnog mjesta tj. da nijezaposlen. Zaposleni ljudi, posebno oni koji trpe uticaj stresa na radnom mjestu, najčešće nemajuodgovarajuću percepciju, pa samim tim nemaju ni uobičajenu empatiju za ljude koji nemaju posla. Toje širi ili tzv. sistemski problem, treba se fokusirati na djelovanje stresa na radnom mjestu kod ljudikoji - imaju radno mjesto.Stanje stresa na radnom mjestu može se definirati kao niz za pojedinca štetnih fizioloških i psihološkihreakcija u kojima zahtjevi posla nisu u skladu s njegovim sposobnostima, mogućnostima i potrebama.Sindrom sagorijevanja na poslu jedan je od najnepovoljnijih posljedica dugotrajne izloženostiprofesionalnom stresu. Stres na poslu rezultat je interakcija radnika i karakteristika posla.Mobbing ima veliku ulogu u meñuljudskim odnosima na radnom mjestu. Ukoliko se ne prepozna ispriječi, može biti vrlo opasna aktivnost od strane osoba koje se smatraju boljima, vrijednijima ili sena sličan način uzdižu iznad ostalih pojedinaca. Žrtve mobbinga bivaju izolirane, a nad njima seprovodi psihološki teror kojem podliježu ovisno o trajanju i intenzitetu mobbinga, te njihovojosobnosti. Zanimanja koja su najugroženija pojavom mobbinga uvijek su ona u kojima postoji čestkontakt sa trećim osobama, a radni zadaci su vrlo stresni i odgovorni. Mobbing u Hrvatskojposljednjih nekoliko godina dobiva potrebnu pažnju zlostavljanja na radnom mjestu. Ovim radom suobuhvaćeni svi važni elementi pojave mobbinga na radnom mjestu, te se došlo do spoznaja oozbiljnosti utjecaja zlostavljanja i posljedica na radnu okolinu. Rezultati su pokazali da mobbing imaznačajan negativni utjecaj na smanjenje radne učinkovitosti žrtava, dekoncentraciju, demotiviranost,osjećaj poniženja, depresivno raspoloženje, te potrebu otvaranja bolovanja.Moralno maltretiranje je zakonski kažnjivo u mnogim europskim državama, a najbolji zakoni su uŠvedskoj, Norveškoj, Francuskoj i Švicarskoj. «Mobber» - onaj koji maltretira je krivično odgovoran,a žrtva može zatražiti odštetu za nanesenu joj «biološku štetu».Zadnjih godina počelo se sve više pridavati važnost zaštiti od mobbinga te je osnovana Udruga zapomoć i edukaciju žrtava mobbinga.Utjecaj sresa i mobbinga na radnike je u današnje vrijeme sve izraženiji zbog socijalne situacije, temnogi zbog toga završavaju sa kroničnim posljedicama u prijevremenoj mirovini ili bez posla. UM&S 8(2013) 617
zadnjih 10-tak godina poduzimaju se mjere za pobošljanje radnih uvjeta radnika. Čovjek svjestansvoje krhkosti traži sigurnost. Sigurnost postiže znanjem, sposobnošći, da se osjeća ugodno u svojojokolini. Država i organizacija pak snose najveću odgovornost u zaštiti radnika od stresa i mobbinga,ali nemalo puta u tome ne uspijevaju. Istraživanjem teme rada nastoji se ukazati na važnostpoznavanja prisutnosti pojave stresa i mobbinga na radnom mjestu. Kako bi se povratilo povjerenjeradnika u poštivanje njihovih ljudskih i radnih prava, te izbjeglo ugrožavanje zdravlja i sigurnosti onihkoji su potencijalne žrtve stresa i mobbinga, potrebno je unaprijediti zakonodavni sustav i osvijestitiorganizacije o rastu troškova i padu produktivnosti zbog pojave stresa i mobbinga u njihovoj radnojokolini.Stres i mobbing na radnom mjestu u Hrvatskoj nisu bili obuhvaćeni zakonskom regulativom, ali ćenovim Zakonom o zaštiti na radu biti profesionalne bolesti.ZAKLJUČAKPoznato je da je posao s ljudima najsloženiji i predstavlja značajan izvor stresa. Skrb za mentalnozdravlje radnika, a osobito vrlo stresnih zanimanja nije luksuz već profesionalna obveza. Prilikomprovoñenja zaštite na radu, primjenjuju se osnovna, posebna i priznata pravila koja imaju za svrhuosigurati sigurnost i zaštitu radnika od svih ugroza. Meñutim na stres i mobbing se ona ne mogu upotpunosti primjeniti. Stručnjak zaštite na radu prilikom provoñenja navedenih mjera ali i nastojanjada radnicima olakša provoñenje radnih zadataka u granicama svojih mogućnosti puno puta doživljavastres zbog povremenih barijera. Sve veća nesigurnost radnika na radnom mjestu uvjetovana situacijomda je sve veći broj nezaposlenih, teškoće nalaženjam novog posla radnike na mjestu opterećuje, kao iopterećenost izvršavanja radnih zadataka radnike dovodi u stanje stresa. Radni uvjeti u većinislučajeva nisu zadovoljavajući kao i organizacija rada takoñer često dovode do stresnih situacija.Stres je osoban doživljaj. Za svakog pojedinca je važno da zna odabrati i primijeniti načine suočavanjasa stresom koji odogovaraja njegovoj prirodi. Suočavanje sa stresom općenito se može odrediti kaonačin reagiranja na stresore (izvore stresa). Moguća je promjena izvora stresa, povlačenje pred stresomili prihvaćanje stresora. Djelotvorno suočavanje sa stresom podrazumijeva donošenje odluke opromjeni vlastitog ponašanja. Svaki pojedinac bi trebao voditi brigu o svojoj psihičkoj ravnoteži itjelesnom zdravlju, povremeno zastastati, pogledati samog sebe i provjeriti kako se zapravo osjeća naposlu. Stres na radnom mjestu može biti kronične ali akutne prirode. Iz dana u dan se dogaña da radnikne podnosi svoje suradnike, dobija sve više zaduženja, odnosno dolazi do pogoršavanja uvjeta rada.Zlostavljači – mobberi, mobbingom uništavaju tuñe živote, a sve počinje postupnim nagrizanjem psihekoje je prvo na udaru. Mnogi radnici se boje prijaviti poslodavca za mobbing zbog straha od otkazanego trpe do vlastitog sloma. Jedino pravo oružje borbe protiv mobbinga je prevencija, preventivni radna svestranoj profilaksi, na svjesnosti o ljudskim pravima svih sudionika u svijetu rada. Mobbing bitrebalo spriječiti u začetku. Prvenstveno treba raditi na informiranosti radnika, poslodavaca kao iodgovornih za upravljanje ljudskim potencijalima.U organizaciji koja se brine o svojim radnicima istaknuto mjesto treba imati sustavno planiranje iprovoñenje organizacijskih mjera za sprečavanje «mobbinga» i smanjivanje stesa na radnom mjestu.Takoñer bi svaki radnik trebao voditi higijenu uma, tijela i psihe, ukoliko vidi da se pojavljujusimptomi stresa (osjećaj umora, nezadovoljstva, tjeskobu ili ljutnju) zapisivati ih i pravovremenopotražiti stručnu liječničku pomoć, što se na žalost dogaña ali ponekad prekasno. Tek kad prepoznamopravi uzrok naših teškoća, možemo krenuti u odabir odgovarajućeg načina suočavnja sa stresom.Smjernice za izbjegavanje stresa i mobbinga: tehnike opuštanja, sport, tjelovježba, fizička aktivnost,yoga, aromaterapija, pravilna prehrana, pravilan odmor, izbjegavanje alhohola i cigareta.Sve ovo navedeno je samo trenutno rješenje. Žrtva stresa ili mobinga treba zacrtati nove ciljeve,osvijestliti svoje osnovne potrebe i vrijednosti u skladu sa svojim sposobnostima (uključujući i svojeslabe točke) i talente – postati proaktivan.618M&S 8(2013)
- Page 581 and 582: Iako škola nema Odbor zaštite na
- Page 583 and 584: Pretpostavke za zapošljavanje stru
- Page 585 and 586: Prema rezultatima ovog istraživanj
- Page 588 and 589: Slovenski jezik/Slovenian languageU
- Page 590 and 591: Revizija IOT pa ni ponudila zadovol
- Page 592 and 593: Slika 4.: Smernice ergonomijeVir: l
- Page 594 and 595: Slika 6. Aplikacija rokovanja z RLC
- Page 596 and 597: ErgonomijaV okviru Ergonomije je bi
- Page 598 and 599: Zlatibor Tomas, Marko OžuraHrvatsk
- Page 600 and 601: prodrlo u cjevovod (BBA), tvarima k
- Page 602 and 603: REZULTATINeko opažanje u cjevovodu
- Page 604 and 605: RASPRAVAOva norma vrijedi za utvrñ
- Page 606 and 607: Hrvatski jezik/Croatian languageUDK
- Page 608 and 609: procesu razvoja njihovih institucio
- Page 610 and 611: - Suradnja sa meñunarodnim agencij
- Page 612 and 613: Delegacija europske komisije u Alba
- Page 614: je obnašao dužnosti policajca u s
- Page 617 and 618: njihovoj evidenciji nastaloj kroz 1
- Page 619 and 620: educiranost kupaca, tj. vlasnika ig
- Page 621 and 622: 5. Osoblje koje sudjeluje u radu su
- Page 624 and 625: Hrvatski jezik/Croatian languageUDK
- Page 626 and 627: Mobbing postoji otkad postoji ljuds
- Page 628 and 629: Izvori profesionalnog stresaI. Unut
- Page 630 and 631: - okomiti - mobbing kada pretpostav
- Page 634: LITERATURA[1] Barat, T : Stres -naj
- Page 637 and 638: promjena u stavovima i ponašanju r
- Page 639 and 640: Lideri u Sigurnosti stvaraju timove
- Page 641 and 642: Promjena kulture, "način razmišlj
- Page 643 and 644: pojedine sastavnice okoliša i za o
- Page 645 and 646: postrojenja, upravljanju promjenama
- Page 647 and 648: RASPRAVATijekom zadnje tri izvješt
- Page 650 and 651: Slovenski jezik/Slovenian languageU
- Page 652 and 653: poklicne rehabilitacije in služb z
- Page 654 and 655: oblike družbenega življenja ob en
- Page 656 and 657: - stroške zaposlitve osebja za ča
- Page 658 and 659: • Zakon o uporabi slovenskega zna
- Page 660 and 661: Hrvatski jezik/Croatian languageUDK
- Page 662 and 663: Mnoge definicije govore o menadžme
- Page 664 and 665: Za voñenje nije bitan hijerarhijsk
- Page 666 and 667: Njegova je zadaća da upravi tvrtke
- Page 668 and 669: Menadžer sigurnosti možda ne mož
- Page 670 and 671: Hrvatski jezik/Croatian languageUDK
- Page 672 and 673: - koordinator povjerenika radnika z
- Page 674 and 675: Obrañene teme tijekom proteklih de
- Page 676 and 677: adu tako i zaštite okoliša i zaš
- Page 678: ZAHVALARad je napisan temeljem zapi
- Page 681 and 682: ostvarenja unaprijed definiranog za
zadnjih 10-tak godina poduzimaju se mjere za pobošljanje radnih uvjeta radnika. Čovjek svjestansvoje krhkosti traži sigurnost. Sigurnost postiže znanjem, sposobnošći, da se osjeća ugodno u svojojokolini. Država i organizacija pak snose najveću odgovornost u zaštiti radnika od stresa i mobbinga,ali nemalo puta u tome ne uspijevaju. Istraživanjem teme rada nastoji se ukazati na važnostpoznavanja prisutnosti pojave stresa i mobbinga na radnom mjestu. Kako bi se povratilo povjerenjeradnika u poštivanje njihovih ljudskih i radnih prava, te izbjeglo ugrožavanje zdravlja i <strong>sigurnosti</strong> onihkoji su potencijalne žrtve stresa i mobbinga, potrebno je unaprijediti zakonodavni sustav i osvijestitiorganizacije o rastu troškova i padu produktivnosti zbog pojave stresa i mobbinga u njihovoj radnojokolini.Stres i mobbing na radnom mjestu u <strong>Hrvatsko</strong>j nisu bili obuhvaćeni zakonskom regulativom, ali ćenovim Zakonom o zaštiti na radu biti profesionalne bolesti.ZAKLJUČAKPoznato je da je posao s ljudima najsloženiji i predstavlja značajan izvor stresa. Skrb za mentalnozdravlje radnika, a osobito vrlo stresnih zanimanja nije luksuz već profesionalna obveza. Prilikomprovoñenja zaštite na radu, primjenjuju se osnovna, posebna i priznata pravila koja imaju za svrhuosigurati sigurnost i zaštitu radnika od svih ugroza. Meñutim na stres i mobbing se ona ne mogu upotpunosti primjeniti. Stručnjak zaštite na radu prilikom provoñenja navedenih mjera ali i nastojanjada radnicima olakša provoñenje radnih zadataka u granicama svojih mogućnosti puno puta doživljavastres zbog povremenih barijera. Sve veća nesigurnost radnika na radnom mjestu uvjetovana situacijomda je sve veći broj nezaposlenih, teškoće nalaženjam novog posla radnike na mjestu opterećuje, kao iopterećenost izvršavanja radnih zadataka radnike dovodi u stanje stresa. Radni uvjeti u većinislučajeva nisu zadovoljavajući kao i organizacija rada takoñer često dovode do stresnih situacija.Stres je osoban doživljaj. Za svakog pojedinca je važno da zna odabrati i primijeniti načine suočavanjasa stresom koji odogovaraja njegovoj prirodi. Suočavanje sa stresom općenito se može odrediti kaonačin reagiranja na stresore (izvore stresa). Moguća je promjena izvora stresa, povlačenje pred stresomili prihvaćanje stresora. Djelotvorno suočavanje sa stresom podrazumijeva donošenje odluke opromjeni vlastitog ponašanja. Svaki pojedinac bi trebao voditi brigu o svojoj psihičkoj ravnoteži itjelesnom zdravlju, povremeno zastastati, pogledati samog sebe i provjeriti kako se zapravo osjeća naposlu. Stres na radnom mjestu može biti kronične ali akutne prirode. Iz dana u dan se dogaña da radnikne podnosi svoje suradnike, dobija sve više zaduženja, odnosno dolazi do pogoršavanja uvjeta rada.Zlostavljači – mobberi, mobbingom uništavaju tuñe živote, a sve počinje postupnim nagrizanjem psihekoje je prvo na udaru. Mnogi radnici se boje prijaviti poslodavca za mobbing zbog straha od otkazanego trpe do vlastitog sloma. Jedino pravo oružje borbe protiv mobbinga je prevencija, preventivni radna svestranoj profilaksi, na svjesnosti o ljudskim pravima svih sudionika u svijetu rada. Mobbing bitrebalo spriječiti u začetku. Prvenstveno treba raditi na informiranosti radnika, poslodavaca kao iodgovornih za upravljanje ljudskim potencijalima.U organizaciji koja se brine o svojim radnicima istaknuto mjesto treba imati sustavno planiranje iprovoñenje organizacijskih mjera za sprečavanje «mobbinga» i smanjivanje stesa na radnom mjestu.Takoñer bi svaki radnik trebao voditi higijenu uma, tijela i psihe, ukoliko vidi da se pojavljujusimptomi stresa (osjećaj umora, nezadovoljstva, tjeskobu ili ljutnju) zapisivati ih i pravovremenopotražiti stručnu liječničku pomoć, što se na žalost dogaña ali ponekad prekasno. Tek kad prepoznamopravi uzrok naših teškoća, možemo krenuti u odabir odgovarajućeg načina suočavnja sa stresom.Smjernice za izbjegavanje stresa i mobbinga: tehnike opuštanja, sport, tjelovježba, fizička aktivnost,yoga, aromaterapija, pravilna prehrana, pravilan odmor, izbjegavanje alhohola i cigareta.Sve ovo navedeno je samo trenutno rješenje. Žrtva stresa ili mobinga treba zacrtati nove ciljeve,osvijestliti svoje osnovne potrebe i vrijednosti u skladu sa svojim sposobnostima (uključujući i svojeslabe točke) i talente – postati proaktivan.618M&S 8(2013)