zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

Tablica 1. Postotak mobiliziranih radnika u novim članicama EURASPRAVABugarska 6,5 %Cipar 3,5 %Estonija 6,6 %Litva 10,5 %Letonija 4,7 %Mañarska 3,0 %Malta 6,9 %Poljska 4,9 %Rumunjska 9,0 %Slovenija 7,2 %Slovačka 9,5 %Republika Češka 9,3 %Izvor: Izvor tablice [2]Stres je neizbježan dio današnjeg ubrzanog načina života ali i socijalne situacije. Stres je tihi ubojicadanašnjeg radnika. Ukoliko se njime dobro ne upravlja, gubi se sposobnost funkcioniranja, dolazi dosagorjevanja i oboljenja. Treba se naučiti nositi s njim. Nije nužno loš, može biti i poticajan ali trebaprepoznati onaj trenutak kad se dobar i poticajan stres može pretvoriti u loš i opasan. Osobe podstresom osjećaju se kao napuhani balon koji će svakog trenutka puknuti. Pod uvjetima stresa našmozak proizvodi "stresne" hormone jer datu situaciju prepoznaje kao prijeteću i na taj način pripremaorganizam na borbu i akciju (ili bijeg). Taj psihički pritisak ponekad je teži od fizičkog rada te jepotrebno osloboditi ga se. Stres izražava radnikovu poteškoću da se prilagodi svojoj okolini. Najvećimogući stres koji je povezan sa radnim mjestom je situacija da netko nema radnog mjesta tj. da nijezaposlen. Zaposleni ljudi, posebno oni koji trpe uticaj stresa na radnom mjestu, najčešće nemajuodgovarajuću percepciju, pa samim tim nemaju ni uobičajenu empatiju za ljude koji nemaju posla. Toje širi ili tzv. sistemski problem, treba se fokusirati na djelovanje stresa na radnom mjestu kod ljudikoji - imaju radno mjesto.Stanje stresa na radnom mjestu može se definirati kao niz za pojedinca štetnih fizioloških i psihološkihreakcija u kojima zahtjevi posla nisu u skladu s njegovim sposobnostima, mogućnostima i potrebama.Sindrom sagorijevanja na poslu jedan je od najnepovoljnijih posljedica dugotrajne izloženostiprofesionalnom stresu. Stres na poslu rezultat je interakcija radnika i karakteristika posla.Mobbing ima veliku ulogu u meñuljudskim odnosima na radnom mjestu. Ukoliko se ne prepozna ispriječi, može biti vrlo opasna aktivnost od strane osoba koje se smatraju boljima, vrijednijima ili sena sličan način uzdižu iznad ostalih pojedinaca. Žrtve mobbinga bivaju izolirane, a nad njima seprovodi psihološki teror kojem podliježu ovisno o trajanju i intenzitetu mobbinga, te njihovojosobnosti. Zanimanja koja su najugroženija pojavom mobbinga uvijek su ona u kojima postoji čestkontakt sa trećim osobama, a radni zadaci su vrlo stresni i odgovorni. Mobbing u Hrvatskojposljednjih nekoliko godina dobiva potrebnu pažnju zlostavljanja na radnom mjestu. Ovim radom suobuhvaćeni svi važni elementi pojave mobbinga na radnom mjestu, te se došlo do spoznaja oozbiljnosti utjecaja zlostavljanja i posljedica na radnu okolinu. Rezultati su pokazali da mobbing imaznačajan negativni utjecaj na smanjenje radne učinkovitosti žrtava, dekoncentraciju, demotiviranost,osjećaj poniženja, depresivno raspoloženje, te potrebu otvaranja bolovanja.Moralno maltretiranje je zakonski kažnjivo u mnogim europskim državama, a najbolji zakoni su uŠvedskoj, Norveškoj, Francuskoj i Švicarskoj. «Mobber» - onaj koji maltretira je krivično odgovoran,a žrtva može zatražiti odštetu za nanesenu joj «biološku štetu».Zadnjih godina počelo se sve više pridavati važnost zaštiti od mobbinga te je osnovana Udruga zapomoć i edukaciju žrtava mobbinga.Utjecaj sresa i mobbinga na radnike je u današnje vrijeme sve izraženiji zbog socijalne situacije, temnogi zbog toga završavaju sa kroničnim posljedicama u prijevremenoj mirovini ili bez posla. UM&S 8(2013) 617