zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

školjke, škampi). Takoñer je bitan dopamin za kojeg je potrebna aminokiseina tirozin (a za njega jepotreban B 12, B9 i magnezij. „Serotonin je neurotransmiter koji pomaže filtrirati (našu percepciju i)okolinu, te koji omogućuje kontrolu motoričkih i emocionalnih reakcija. No, stres ga uništava.“ [4]Važno je suočavanje sa stresom, što podrazumijeva ponašanje i sposobnosti pojedinca da riješiproblem. Ponovljena izloženost istom stresnom podražaju može dovesti ili do prilagodbe ili do sloma.Što se ranije primijete pokazatelji stresa, može se na razne načine utjecati na njegov razvoj jer se strespostupno razvija.Znaci sindroma sagorjevanja na poslu- doživljaj tjelesne i duševne iscrpljenosti,- osjećaj opće slabosti i gubitak energije ,- učestalo poboljevanje,- samopotcjenjivanje i osječaj manje vrijednosti,- razdražljivost i niska tolerancija nezadovoljstva,- preosjetljivost na zvučne, mirisne, toplinske, svjetlosne i druge podražaje iz okoline,- sklonost svañama i agresivnim ispadima,- povlačenje u sebe i socijalna izolacija,- izostanci s posla i bolovanja,- različiti tjelesni simptomi: glavobolja, probadanja oko srca ili nepravilan srčani ritam,nelagode disanja, smetnej probavnog sustava, opadanje libida- sklonost alkoholu i stimulativnim sredstvima,MobbingDanašnji ritam obaveza na radnom mjestu puno puta dovodi do nerazumijevanja poslodavca zaradnikove probleme, loše dane, njegove pogreške što dovodi do grubih reakcija, neuviñavnosti pa čaki uvredljivosti od strane poslodavca. Pri tome će se meñu radnicima naći oni koji će svaki pogodantrenutak iskoristititi da gaženjem takvih radnika istaknu svoju kandidaturu za bolju poziciju. Zasigurnost radnika u grupi prvenstveno su zaduženi njihovi neposredni ovlaštenici. No, ako takvaaktivnost ne donosi sigurnost radnika može se razviti u dva smjera. Jedni se udružuju u grupu iliinteresnu skupinu dok drugi pokušavaju sami uzeti stvar u svoje ruke. Dio njih bira ekstremnoponašanje- napada na nadreñenog (od prijetnji, udaraca, nanošenja ozljeda) ili bježe u neki oblikovisnosti, najčešće postajući nasilnik u obitelji.„Mobbing ili psihološki teror na radnom mjestu odnosi se na neprijateljsku i neetičnu komunikacijukoja je sustavno usmjerena od strane jednog ili više pojedinaca prema uglavno jednom pojedincu, kojije zbog mobinga gurnut u poziciju u kojoj je bespomoćan.“ [2] Psihičko zlostavljanje na poslu pojavaje stara koliko i organizirani rad.„Prvi znanstvenik koji je počeo istraživati mobbing na znanstven i sustavan način bio je HeinzLeymann, njemački psiholog.“ [2] „Zaslužan je što je prvi upotrijebio naziv mobbing za odreñenaponašanja na radnom mjestu, odredio njegova obilježja, posljedice za zdravlje.“ [2]Mobbing nije samo problem pojedinca, radnika nego i njegove obitelji, ali i društva. Poslodavaci supostali svijesni da im mobbing stvara velike troškove – gubitke.Postoje razni postupci kojima je žrtva izložena: žrtva se prekida kad govori, žrtva je stalno izolirana narazne načine, ogovaranje, ismijavanje, vrijeñanje, stalne kritike, stalna kažnjavanja, zadacineprilagoñeni profesionalnoj kvalifikaciji, stalno mijenjanje radnih zadataka, negiranje godišnjegodmora, seksualno zlostavljanje. Žrtva izložena mobbingu i egzistencijalno je ugrožena.ZlostavljačZlostavljač ponašanjem prema drugima skriva svoju nesposobnost ili osobni strah da neće biticijenjen. Lako preuzima tuñe zasluge. Manipulativni su i dvolični pa su u kontaktu sa žrtvom izrazitobezobzirni, a prema ostalim suradnicima simpatični i pristupačni. Većina njih zlostavljaju svjesno, snamjerom da naškode drugome ili da ga prisile da napusti radnu sredinu, to čine kad se osjećajuugroženima, neadekvatnom osobom ili u situacijama kad postoji višak radne snage. Zlostavljač djelujedestruktivno i na štetu drugih.Obzirom tko je zlostavljač mobbing se dijeli na:614M&S 8(2013)