zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

Izvori profesionalnog stresaI. Unutrašnji su oni koji prvenstveno ovise o pojedincu, osobinama ličnosti, predhodnom iskustvu,stilu rada, sustavu vrijednosti: nerealna očekivanja od posla i od sebe, a ne uspijevaju se uravnotežitisa stvarnošću nakon razdoblja prilagodbe za posao; potreba za stalnom i potpunom kontrolomsituacije; pretjerana vezanost za posao i osjećaj da mi snosimo svu odgovornost; identifikacija sposlom u tolikoj mjeri da on postaje glavni ili jedini sadržaj i smisao života, jedino područjepotvrñivanja; neprepuštanje dijelova poslova drugima, pretjerana upornost, tvrdoglavost u postizanjucilja po bilo koju cijenu.II. Vanjski su oni koji su povezani s radnim uvjetima, organizacijom rada i koji izviru iz odnosa sdrugim ljudima.“Statistike o stresu- 75% ljudi doživljava barem odreñenu dozu stresa svaki drugi tjedan,- polovina od toga doživljava umjerene ili velike razine stresa u tom istom period,- stres utjeće na imunološki sistem i doprinosi bolestima srca, visokom krvnompritisku i drugim bolestima,- četvrtina ljudi smatra da ih je stres udaljio od prijatelja ili člana obitelji.” [10]„Stres je vrlo skup i stoji američku industriju godišnje 200-300 milijardi dolara zbog bolesti,prijevremenog umirovljenja, smrti na poslu, ozljeda na radu, izostanaka s posla.Nedavna studija pokazala je da programi za upravljanje stresom mogu smanjiti rizik od srčanihproblema, uključujući srčani udar do 75%.“ [1]Prema prikupljenim podacima, u EU stresom na poslu obuhvaćeno je 28% radnika.Simptomi stresaKod stesa ljudi reagiraju biokemijskim reakcijama da bi se obranili odnosno prilagodili na stres.Mozak oslobaña hormone stresa. Jedan je epinefrin (hormon kojeg luči srž nadubrežne žlijezde) –odnosno poznatiji kao adrenalin. On ubrzava rad srca, krvi tlak raste, krv se preusmjerava u udoveodnosno mišiće, koči se rad probavnih organa i smanjuje imuno sustav smanjenjem zaliha interferona,odnosno stanica koje čine obranu tijela od bolesti. Ritam disanja snažno se ubrzava, naprežu se mišićii šire se zjenice. Općenito se sva osjetila izoštravaju. Šečer raste, da bi organizam bio opskrbljenenergijom koja mu je potrebna.Slika 2. Zdravstvene promjene usljed stresaIzvor: Izvor slike [7]Duljom izloženošću stresu tijelo mora sve više aktivirati dodatne snage u obrani pa imunitet pada sveviše. U radu to znači manja učinkovitost, gubitak. Za dobro raspoloženje najvažnija tvar koju lučimozak je serotonin za sintezu kojeg je bitna amiokiselina triptofan koje npr. ima u banani, mljeku,datuljama, puretini, a za njegovu proizvodnju bitan je B6 vitamon (žitarice, smeña riža, kelj, karfiol,M&S 8(2013) 613