zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

„Stanje stresa na radnom mjestu može se definirati kao niz za pojedinca štetnih fizioloških,psiholoških i bihevioralnih reakcija u kojima zahtjevi posla nisu u skladu s njegovim sposobnostima,mogućnostima i potrebama. Sindrom sagorijevanja na poslu jedan je od najnepovoljnijih posljedicadugotrajne izloženosti profesionalnom stresu. Stres na poslu rezultat je interakcija radnika ikarakteristika posla. Specifična vrsta stresa je stres na radu čiji je izvor u radnom okolišu.“ [11]Na slici 1 prikazi su neki od razloga stresa na radnom mjestu.Slika 1. Razlozi stresa na radnom mjestuIzvor: Izvor slike [8]Situacija se procjenjuje prijetećom kad postoji neravnoteža izmeñu zahtjeva radnog okruženja imogućnosti da tim zahtjevima osoba udovolji, a neuspješno udovaljavanje zahtjevima povezano je svažnim posljedicama te dolazi do profesionalnog stresa.„Zatvoreni tip radnog mjesta podrazumijeva odreñenost procesa, minimum neizvjesnosti ineočekivanog, dok s druge strane tzv. otvoreni tip radnog mjesta znači – samo djelomično vladanjeokruženjem, dosta neočekivanih situacija, učestalo ispravljanje smjera, mnogo predviñanja,improvizacija i snalaženja u hodu, pomanjkanje utabanih postupaka i metoda.“ [5]Krupne promjene u radnoj okolini su potencijalno visoko stresne jer nose neizvjesnost i potrebuprilagoñavanja. Posljedica izloženosti dugotrajnom profesionalnom stesu dovode do sagorjevanja naposlu. Na sagorjevanje na poslu utjeću radni uvjeti kao i organizacija rada.Radni uvjeti su: neprikladan prostor, mikroklimatski uvjeti, opasnost od ozljeda, pomanjkanjeprivatnosti, pomanjkanje sredstava za rad, ponekad i neodgovarajuća zaštitna oprema.Organizacija rada: odgovornost, nejasno definirane radne uloge, nepostojanje dnevnog odmora,rokovi, nemogućnost profesionalnog usavršavanja, česta fluktuacija radnika.Prema članku 22. Zakona o zaštiti na radu poslodavac je dužan stručnjacima za zaštitu na raduosigurati uvjete za rad i pomoć drugog stručnog osoblja, kao i potrebnu opremu.Stručnjaci za zaštitu na radu imaju potpunu stručnu neovisnost u odnosu na poslodavca i njegoveovlaštenike te radnike i njihove povjerenike i ne smiju biti dovedeni u nepovoljniji položaj dokpostupaju prema odredbama Zakona o zaštiti na radu, drugih propisa zaštite na radu, kolektivnihugovora i prema pravilima struke. Ukoliko stručnjak bude doveden u nepoželjniji položaj dolazi dostresa, a ujedno je to i mobbing nad njim.Stručnjak zaštite na radu doprinosi provoñenju sigurnosti, pokušava ući u problem svakog radnika,rješiti ga na najzadovoljavajući način za radnika i poslodavca, što pred njega stavlja veliki zadatak.Radnik koji je u stresu je smanjenje koncentracije, ali i motivacije, te se time stjeću preduvjeti zanastanak ozlijeda a time i odlaska na bolovanje (pri čemu trpe drugi radnici jer dolazi doprekovremenih sati – premorenosti), do nekvalitete izvršenja radnih zadataka, time se ugrožavasigurnost radnika. Neki radnici da bi što brže riješili neke radne zadatke se ne pridržavaju mjerazaštite na radu, pa onda svojom nebrigom ugožavaju druge radnike a ne često i do konflikata meñuradnicima, kao i sa nadreñenima, te stručnjakom zaštite na radi pri čemu dolazi dio stresa.612M&S 8(2013)