zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti
zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti
potrebama i zahtjevima stručnjaka zaštite u Hrvatskoj za doktorski studij zaštite te definiranjedoktorskih studija zaštite u funkciji upravljanja znanjem.Pregled doktorskih studija zaštite u regijiDoktorski studiji zaštite u Hrvatskoj i SlovenijiRezultati komparativnog istraživanja [11] visokoškolskog obrazovanja zaštite na radu u Hrvatskoj iSrbiji pokazuju da se u Hrvatskoj izvode samo stručni i specijalistički diplomski stručni studiji zaštite,ali ne i sveučilišni znanstveni diplomski i poslijediplomski studiji zaštite (na radu), uključujući idoktorske studije zaštite. To jednim dijelom može ići u prilog profiliranju struke zaštite na radu, ali jesigurno kočnica razvoju znanosti zaštite u Hrvatskoj. Posebno je iznenañujuća inertnost sveučilišta ifakulteta u Hrvatskoj za znanstveni razvoj zaštite.Slična je situacija i u Sloveniji u kojoj takoñer još uvijek nema akreditiranih programa doktorskihstudija zaštite na radu.Doktorski studiji zaštite u SrbijiSrbija ima razvijene sveučilišne osnovne i magistarske studije te i mogućnosti za stjecanje doktorataznanosti u području zaštite. Po starom predbolonjskom sustavu studija (do školske 2015./16. godine),kao i na akreditiranim studijskim programima strukovnih i akademskih studija po novom bolonjskomsustavu izvodi se nastava na 7 visokoškolskih institucija, po čemu je Srbija sigurno lider u regiji. Kadasu u pitanju doktorski studiji u Srbiji su dvije visokoškolske ustanove akreditirale studijske programezaštite na radu, dok je pet fakulteta akreditiralo doktorske studijske programe zaštite životne sredine(zaštite okoliša). Doktorski studiji zaštite se izvode po modelu ECTS bodova, po kojem traju trigodine s najmanje 180 ECTS bodova. Fakultet zaštite na radu u Nišu Univerziteta u Nišu izvodidoktorske studije prema akreditiranom studijskom programu "Inženjerstvo zaštite na radu" iakreditiranom studijskom programu "Inženjerstvo zaštite životne sredine". Fakultet tehničkih naukaUniverziteta u Novom Sadu takoñer izvodi doktorske studije prema akreditiranom studijskomprogramu "Inženjerstvo zaštite na radu" i akreditiranom studijskom programu "Inženjerstvo zaštiteživotne sredine". Tehnološko-metalurški fakultet Univerziteta u Beogradu izvodi doktorske studijeprema studijskom programu "Inženjerstvo zaštite životne sredine". Fakultet za primenjenu ekologiju“Futura” Univerziteta Singidunum izvodi doktorske akademske studije "Održivi razvoj i životnasredina". Fakultet zaštite životne sredine Univerziteta Educons u Sremskoj Kamenici je takoñerakreditirao studijski program iz ovog područja tako da se završetkom doktorskih studija i obranomdoktorske disertacije stječe titulu titula doktor nauka – nauke o zaštiti životne sredine.Pregled istraživanjaIstraživanja u Hrvatskoj"Istraživanje problematike rada i statusa inženjera sigurnosti" [2] donosi i saznanja o tome da više odpolovice (53,18 %) inženjera sigurnosti u Hrvatskoj, po završetku svog studija sigurnosti, planira ubudućnosti nastaviti visokoškolsko obrazovanje u području sigurnosti. Uz to, njih 11,61 % planira ubudućnosti nastaviti visokoškolsko obrazovanje u nekom drugom području, pri čemu prednjačeposlijediplomski studiji menadžmenta.Istraživanja u SlovenijiU Sloveniji je objavljeno više desetaka istraživačkih radova na temu organiziranosti i zaštite na radu.Ova problematika bila je u interesu inženjera sigurnosti od 1979. godine, kada je bilo provedeno prvoempirijsko istraživanje o organizaciji službe zaštite na radu u izabranom poduzeću [14]. Meñutim,nedostaju istraživanja obrazovnih interesa i potreba za obrazovanje u zaštiti, uključujući i one zadoktorski studij zaštite.Istraživanja u SrbijiSuvremeni srpski autori u nizu znanosti (sociologiji, andragogiji, pedagogiji, psihologiji i dr.)pokušavaju redefinirati znanje i u njega uključiti ne samo teorijska znanja već i tehnička znanja ivještine, osobito one potrebne materijalnoj proizvodnji i upravljanju rizicima u radnoj i životnojsredini. Ekonomija koja se zasniva na znanju naglašava meñuovisnost izmeñu tehnologije,obrazovanja i gospodarstva. Ovi trendovi utječu na prirodu, kvalitetu i organizaciju obrazovanja zazaštitu i zanimanje autora za oblike i mogućnosti poslijediplomskog i kontinuiranog profesionalnogobrazovanja u ovoj oblasti. Meñutim, problemi visokoškolskog obrazovanja za zaštitu predmet suM&S 8(2013) 45
istraživanja i promišljanja malog broja autora u Srbiji (Ranćić, A., Andjelković, B., Ivanjac, M.,Nikolić, V.) dok istraživačka pažnja prema problemima doktorskih studija u ovom području gotovopotpuno izostaje. Vjerojatno se neki od razloga mogu tražiti i nalaziti u kompleksnosti samogistraživačkog problema (utvrñivanja obrazovnih potreba, oblikovanja programa, organizacije,evaluacije i dr.). Nešto je bolja situacija u istraživanju neformalnog obrazovanja za zaštitu i sigurnostradne i životne sredine. Rezultati pojedinih istraživanja ukazuju na izraženu želju i interes stručnjakaza zaštitu na radu i inženjera zaštite životne sredine za poslijediplomskim i kontinuiranimusavršavanjem znanja u ovom području [7, 9, 12, 13]. Iako parcijalni, rezultati su ohrabrujući. Ideal jesvake profesije kod svojih pripadnika razviti odgovornost i potrebu za učenjem u svakoj situaciji iproblemu profesionalne kompetentnosti pristupati stvaralački, jednu fazu učenja povezivati s drugomkako bi se nove ideje i tehnike stalno implementirale i na taj način održavala dinamičnost, privrženosti lucidnost profesionalnog razvoja.METODOLOGIJAIstraživački problemNedostatak izvornih i aktualnih saznanja o profilu i interesima stručnjaka zaštite u Hrvatskoj zadoktorski studij zaštite. Time se ne može utvrditi obrazovna potreba niti zahtjevi za doktorski studijzaštite u Hrvatskoj, kao niti značaj doktorskih studija zaštite u funkciji upravljanja znanjem.CiljCilj istraživanja, koje se provodi u sklopu meñunarodnog znanstvenog istraživačkog projekta oproblematici upravljanja znanjem u zaštiti, utvrditi je profil, interese, potrebu i zahtjeve stručnjakazaštite u Hrvatskoj za doktorski studij zaštite.HipotezeOpća hipoteza H0: Doktorski studiji zaštite najviša su i neophodna razina obrazovanja za zaštitu ufunkciji upravljanja znanjem.Posebne hipoteze:H1: Većina stručnjaka zaštite u Hrvatskoj izuzetno je zadovoljna svojim znanjem o zaštiti.H2: Meñu stručnjacima zaštite u Hrvatskoj postoji značajni interes za doktorski studij zaštite.H3: Ne postoji značajna razlika meñu razlozima i motivacijama za doktorski studij zaštite.H4: Ne postoji značajna razlika meñu preprekama interesu za doktorski studij zaštite.H5: Ne postoji značajna razlika meñu mogućnostima pohañanja doktorskog studija zaštite.H6: Ne postoji značajna razlika meñu interesima za model, smjer i jezik doktorskog studija zaštite uHrvatskoj.H7: Prema većini ocjena stručnjaka zaštite postoji potreba za doktorski studij zaštite uHrvatskoj.H8: Postoje povezanosti izmeñu osobnog profila stručnjaka za zaštitu i njihovog interesa za doktorskistudij zaštite.ZadaciZa ostvarenje cilja istraživanja i provjeru postavljenih hipoteza uspješno su provedeni sljedećiistraživački zadaci:1) Izrañen je instrument anketnog istraživanja: online anketni upitnik, s utvrñenim nezavisnim izavisnim varijablama.2) Provedeno je online anketno istraživanje, na utvrñenom uzorku.3) Pripremljeni su i statistički analizirani prikupljeni podaci.4) Prikazani su i interpretirani dobiveni rezultati, uz raspravu i zaključak.46M&S 8(2013)
- Page 10 and 11: Pregledni članakSubject review18.E
- Page 12 and 13: 38.Primjena tehnika motiviranja pri
- Page 14: 59.Voñenje projekata zaštite ....
- Page 17 and 18: UVODPolitika zaštite životne sred
- Page 19 and 20: Postoje mnogobrojne definicije o ko
- Page 21 and 22: Značajnija diskusija o pitanjima p
- Page 23 and 24: opšte poznatog kao NIMBY sindroma-
- Page 25 and 26: mogućih rizika u životnoj sredini
- Page 27 and 28: • European Environmental Agency.
- Page 30 and 31: Pozvano predavanje/Invited lectureS
- Page 32 and 33: REZULTATIZdravstveno stanje ocenjuj
- Page 34 and 35: Potreba po počitku inpovrnitvi mo
- Page 36 and 37: ZAKLJUČEKRaziskava je podala vpogl
- Page 38 and 39: Pozvano predavanje/Invited lectureI
- Page 40 and 41: Slika 1. Sociologija, ekonomija i e
- Page 42 and 43: • Stvaranje pozitivnog imidža i
- Page 44 and 45: vlasničkih prava, snažne standard
- Page 46: BIOGRAFIJA POZVANOG PREDAVAČAmr. s
- Page 49 and 50: izvan bolnica posljednjih su godina
- Page 51 and 52: Tablica 1. Faktorska zasićenja i d
- Page 53 and 54: Neadekvatna osobna primanja; Neadek
- Page 55 and 56: 19. Lumsden, D.P., Is the concept o
- Page 58 and 59: Hrvatski jezik/Croatian languageUDK
- Page 62 and 63: Metode, tehnike i instrumentiMetoda
- Page 64 and 65: 2. Dobna skupinaTablica 2. Dobna sk
- Page 66 and 67: čine ispitanici iz Karlovačke žu
- Page 68 and 69: 11. Mogućnosti pohañanja doktorsk
- Page 70 and 71: * Značajna korelacija - rizik prih
- Page 72 and 73: studij zaštite uz još 36,73 % oni
- Page 74 and 75: [20] * ICAO, Safety Management Manu
- Page 76 and 77: Hrvatski jezik/Croatian languageUDK
- Page 78 and 79: Kako bi vatrogasne intervencije bil
- Page 80 and 81: Kod svakog istraživanja vatrogasci
- Page 82 and 83: Tablica 1. Mjerenje temperature oko
- Page 84 and 85: Slika 8. Praćenje stanja termokame
- Page 86 and 87: ) ispitivanje 28.10.2011.115110111,
- Page 88 and 89: Vizualnim pregledom vatrogasaca nak
- Page 90 and 91: Za očitanja termoparovima je važn
- Page 92 and 93: [2] Bergstrom, N., Källström, K-A
- Page 94: PODACI O SUATORIMA (DATA ON CO-AUTH
- Page 97 and 98: Iako je gotovo pravilo da su najuč
- Page 99 and 100: −−utjecaju voñenja u sustava u
- Page 101 and 102: Osobine osobe koja je voña u susta
- Page 103 and 104: Ocjenom vrlo dobar (4) ispitanici s
- Page 105 and 106: 56,52 % ispitanika smatra da je vo
- Page 107 and 108: [4] Bešlić, D., Palačić, D.: Is
istraživanja i promišljanja malog broja autora u Srbiji (Ranćić, A., Andjelković, B., Ivanjac, M.,Nikolić, V.) dok istraživačka pažnja prema problemima doktorskih studija u ovom području gotovopotpuno izostaje. Vjerojatno se neki od razloga mogu tražiti i nalaziti u kompleksnosti samogistraživačkog problema (utvrñivanja obrazovnih potreba, oblikovanja programa, organizacije,evaluacije i dr.). Nešto je bolja situacija u istraživanju neformalnog obrazovanja za zaštitu i sigurnostradne i životne sredine. Rezultati pojedinih istraživanja ukazuju na izraženu želju i interes stručnjakaza zaštitu na radu i <strong>inženjera</strong> zaštite životne sredine za poslijediplomskim i kontinuiranimusavršavanjem znanja u ovom području [7, 9, 12, 13]. Iako parcijalni, rezultati su ohrabrujući. Ideal jesvake profesije kod svojih pripadnika razviti odgovornost i potrebu za učenjem u svakoj situaciji iproblemu profesionalne kompetentnosti pristupati stvaralački, jednu fazu učenja povezivati s drugomkako bi se nove ideje i tehnike stalno implementirale i na taj način održavala dinamičnost, privrženosti lucidnost profesionalnog razvoja.METODOLOGIJAIstraživački problemNedostatak izvornih i aktualnih saznanja o profilu i interesima stručnjaka zaštite u <strong>Hrvatsko</strong>j zadoktorski studij zaštite. Time se ne može utvrditi obrazovna potreba niti zahtjevi za doktorski studijzaštite u <strong>Hrvatsko</strong>j, kao niti značaj doktorskih studija zaštite u funkciji upravljanja znanjem.CiljCilj istraživanja, koje se provodi u sklopu meñunarodnog znanstvenog istraživačkog projekta oproblematici upravljanja znanjem u zaštiti, utvrditi je profil, interese, potrebu i zahtjeve stručnjakazaštite u <strong>Hrvatsko</strong>j za doktorski studij zaštite.HipotezeOpća hipoteza H0: Doktorski studiji zaštite najviša su i neophodna razina obrazovanja za zaštitu ufunkciji upravljanja znanjem.Posebne hipoteze:H1: Većina stručnjaka zaštite u <strong>Hrvatsko</strong>j izuzetno je zadovoljna svojim znanjem o zaštiti.H2: Meñu stručnjacima zaštite u <strong>Hrvatsko</strong>j postoji značajni interes za doktorski studij zaštite.H3: Ne postoji značajna razlika meñu razlozima i motivacijama za doktorski studij zaštite.H4: Ne postoji značajna razlika meñu preprekama interesu za doktorski studij zaštite.H5: Ne postoji značajna razlika meñu mogućnostima pohañanja doktorskog studija zaštite.H6: Ne postoji značajna razlika meñu interesima za model, smjer i jezik doktorskog studija zaštite u<strong>Hrvatsko</strong>j.H7: Prema većini ocjena stručnjaka zaštite postoji potreba za doktorski studij zaštite u<strong>Hrvatsko</strong>j.H8: Postoje povezanosti izmeñu osobnog profila stručnjaka za zaštitu i njihovog interesa za doktorskistudij zaštite.ZadaciZa ostvarenje cilja istraživanja i provjeru postavljenih hipoteza uspješno su provedeni sljedećiistraživački zadaci:1) Izrañen je instrument anketnog istraživanja: online anketni upitnik, s utvrñenim nezavisnim izavisnim varijablama.2) Provedeno je online anketno istraživanje, na utvrñenom uzorku.3) Pripremljeni su i statistički analizirani prikupljeni podaci.4) Prikazani su i interpretirani dobiveni rezultati, uz raspravu i zaključak.46M&S 8(2013)
Change language