zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

(16.15 %) as their program of doctoral study. The majority of experts (44.69 %) hold that Croatianeeds a doctoral degree program in this field and 36.73 % believe that there is an urgent and pressingneed for that kind of program in Croatia which amounts to high 81.42 % of survey respondents. Thelevel of interest in the doctoral degree program depends positively on the education level of safetyexperts and negatively on their age. By region, relatively greater interest is recorded among the expertsfrom the central and north-westerly parts of Croatia. Doctoral degree programs in safety engineeringare the highest and necessary level of education for the functionality of knowledge management.Key words: doctoral degree programs, education, knowledge management, leadership, safetyUVODPredmet istraživanjaZnanje je zajednički i najvažniji sadržaj suvremenih znanstvenih teorija i praktičnih smjernica zapovećanje konkurentnosti pojedinca i društva koje predvode: održivo društvo [1], zeleno društvo [19],učeće društvo [5], inovacijsko društvo [3] i informacijsko društvo [18].Interes za istraživanje znanja kao jednog od ključnih čimbenika poboljšanja kvalitete rada i životapostaje intenzivniji u zapadnom svijetu u zadnjih dvadeset godina. Najprije se znanje i njegov utjecajpočelo istraživati u poslovnim sustavima i društvima, u području ekonomije, menadžmenta i u teorijiorganizacije. Eminentni autori kao što su Drucker, Toffler, Quin i Reich prvi su počeli istraživati ipisati o značaju znanja kojeg ono ima na cjelokupno društvo pa su znanje počeli nazivati "knowledgesociety". Drucker [4] je dokazivao da u novome društvu znanje nije još samo jedan resurs poredtradicionalnih faktora proizvodnje -zaposlenih, kapitala i zemlje, nego je znanje jedini značajni resurs.Tako znanje postaje resurs, investicija, a ne "trošak". Toffler [17] je prognozirao, da će znanje, koje serasprostire svuda oko nas, biti resurs visoko kvalitetnog radnika i bitni dio za konkurentnostorganizacije. Ustanovio je da znanje i značaj komunikacija od prošlog viñenja, kada je to dvoje biloidentificirano kao nepotrebno trošenje novca, postaje veoma značajno i bitka za njegovo kontroliranjevodi se preko cijelog sveta. Vjerovao je, da će znanje zamijeniti sve ostale resurse. Quin [16] dijelio jeslično mišljenje sa prethodnicima, kome je dodao misao, da ekonomska i proizvoñačka snaga umodernim poduzećima više proizlazi iz intelektualnog kapitala i servisnih mogućnosti, nego iz"tvrdih" resursa kao što su zemlja, zgrade i tehnološka oprema. On je išao još i dalje tvrdeći da ćevrijednost pretežne količine proizvoda i usluga proizaći iz toga kako će se u organizaciji razvijatiznanje. Reich [15] tvrdio je da će jedinu konkurentsku prednost posjedovat oni koji će imati znanja zaidentificiranje i rješavanje novih problema.Analizom razvoja koncepata zaštite na radu moguće je ustanoviti da se on razvijao u tri faze: 1) faza:prevladava higijenski-tehnički pristup (1950-1970), 2) faza: prevladava humanistički pristup (1970-1990) i 3) faza: u kojoj prevladava organizacioni pristup (1990-…). U prvoj fazi glavno je mišljenje dasu uzroci za ozljede na radu jedino tehnički (mehaničke greške, greške kod projektiranja, nesigurnostopreme i sl.). Druga faza je poznata kao razdoblje ljudskih grešaka i ograničenih kognitivnihkompetencija čovjeka. Za treću fazi, koja još nije završena, značajan je sve veći osvrt na kulturuzaštite, koja ovisi od mnoštva elemenata i njihovog meñusobnog djelovanja i znači sustavski pristupzaštiti na radu [20].Za sadašnju fazu razvoja zaštite na radu potrebna su nova znanja, vještine i prakse koje stručnjacizaštite na radu u svojim studijskim programima zaštite uglavnom nisu dobili [10]. Stručnjaci zaštite naradu, uz vlasnike i menadžere te radničke predstavnike, najvažniji su nositelji preventivnih mjerazaštite na radu [8]. Od stručnjaka zaštite na radu se i očekuje da imaju najviše informacija i znanja onajboljim praksama i procedurama koje mogu implementirati u sustav zaštite na radu. Kako onizauzimaju poziciju izmeñu menadžera i radnika za očekivati je da su njihove informacije najpreciznijei najnovije [6].Do novih i aktualnih znanja na području zaštite na radu može se doći na različite načine, a istraživanjei obrazovanje dokazali su se kao najbolji. To je osnovni razlog i poticaj za provedbu istraživanja o44M&S 8(2013)