zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

Prosječni vatrogasac težine 80 kg sadrži oko 48 litre vode, koja čini 60% tjelesne mase. Prisvakodnevnim aktivnostima on gubi oko 2,5 l tekućine dnevno, pri umjerenom fizičkom radu gubi seoko 4 l tekućine na dan dok se pri treningu u simulatoru gubi čak 6,5 l tekućine.Pokazatelj gubitka tekućine je gubitak na težini pri čemu gubitak 1 kg tjelesne mase približnoodgovara gubitku 1 l tekućine u tijelu.Zbog do sada nabrojenih opasnosti i stanja koji mogu uslijediti u simulatoru plamenih udara, važno jepoštivanje pravila propisanih "Postupnikom" koja se odnose na izbor osobne i skupne zaštitne opremevatrogasca, zatim ponašanje u simulatoru, predradnje prije ulaska u simulator kao i prethodna fizičkaspremnost i zdravstvena sposobnost za ulazak u simulator. Instruktori trebaju u svakom trenutku biti ustanju prepoznati i udaljiti s vježbališta ozlijeñenog vatrogasca. Najveći problem leži u fizičkom stanjuvatrogasaca radi djelovanja ekstremnih uvjeta topline u simulatoru, osjećaja zatvorenog plamtećegprostora i brze dehidracije organizma te ekstremnog porasta fizičke izdržljivosti.Prilikom treninga uvijek je važno biti dobro rehidriran i pri nadoknadi tekućine nikada ne čekatipojavu žeñi jer je to kasni znak dehidracije, tada je već izgubljeno 1-3% tjelesnih tekućina.Za vrijeme trajanja treninga, mehanizam znojenja u tijelu vatrogasca je potpuno aktivan i značajno segube elektroliti. Za nadoknadu izgubljenih elektrolita i tekućine obična voda nije dovoljna, već supotrebne tekućine s dodatkom elektrolita.Davanje čiste vode za rehidraciju razrjeñuje tekućinu u organizmu i uzrokuje hiponatremiju , štopogoršava zdravstveno smetnje. Izotonična pića (služe za brzo obnavljanje znojenjem izgubljenihelemenata) predstavljaju najbolji izbor za rehidraciju, učinkovito se apsorbiraju i dugo se zadržavaju utijelu.Što je veća dehidracija veći je umor i veći je rizik od nastanka nesreća na treningu. Takvi slučajevi natreningu još nisu zabilježeni u Hrvatskoj, ali treba imati na umu da je i to moguće. SWOT-analizom ,mogu se analizirati prednosti i nedostaci simulatora te odrediti krajnji ciljevi.Za uspješno provoñenje obuke u simulatorima, potrebno je prethodno utvrditi sve elemente kojiutječu na slabosti i prijetnje, kako na samog vatrogasca tako i na vatrogasni sustav kako bi se ukonačnici postigao željeni cilj-obučen, fizički spreman i snažan vatrogasac za stvarne uvjete požarazatvorenih prostora.Zaštitna i druga osobna oprema vatrogasacaOsobna zaštitna oprema i zaštitna sredstva za vatrogasce pri intervencijama, radu i boravku upostrojbama, način njihova korištenja, ispitivanja, održavanja i rokovi zamjene definirani su Zakonomo vatrogastvu, Zakonom o zaštiti na radu i proizašlim pravilnicima te Općim aktima pojedine JVP- e.Pravilnikom o tehničkim zahtjevima za zaštitnu i drugu osobnu opremu koju pripadnici vatrogasnihpostrojbi koriste prilikom vatrogasne intervencije (N.N. br. 31/2011) propisana je osobna zaštitnaoprema vatrogasaca i zajednička zaštitna oprema vatrogasaca.Svaka zaštitna oprema mora imati i svoju normu, tablica 1., kako bi se ispunili zahtjevi koje to zaštitnosredstvo mora imati pa su u tablici 1. prikazane norme za neke od zaštitnih sredstava koja se najčešćekoriste u vatrogastvu.Tablica 1. Popis nekih od hrvatskih norma primjenom kojih se ispunjavaju zahtjevi iz pravilnika osobnoj i zajedničkoj zaštitnoj opremi vatrogasacaOznaka hrvatskenormeNaslov hrvatske normeOznaka europskenormeHRN EN 443:2008 Kacige za vatrogasce (EN 443:2008) EN 443:2008HRN EN 469:2006Zaštitna odjeća za vatrogasce -- Zahtjevi zasvojstva zaštitne odjeće za gašenje požara (EN EN 469:2005469:2005)HRN EN 659:2004 Zaštitne rukavice za vatrogasce (EN 659:2003) EN 659:2003HRN EN 1486:2007Zaštitna odjeća za vatrogasce -- Ispitne metode izahtjevi za reflektirajuću odjeću za posebnagašenja požara (EN 1486:2007)EN 1486:2007HRN EN 15090: 2007 Obuća za vatrogasce (EN 15090:2006) EN 15090:2006544M&S 8(2013)