13.07.2015 Views

zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Monitoring i procjenaZa monitoring i procjenu učinkovitosti cjelokupnog sustava brine se FRONTEX. Ova agencija ćeimati zadaću praćenja primjene svih tehničkih i operativnih mjera i usporeñivati njihov učinak nastvaranje realne situacijske slike i zadovoljavajuće funkcioniranje reakcijskih mogućnosti na vanjskimgranicama. FRONTEX će svoje prvo izvješće o radu sustava EUROSUR dostaviti Europskoj komisiji01. listopada 2015. godine, a nakon toga svake dvije godine. Europska komisija će svoje izvješće oEUROSUR-u dostaviti Europskom parlamentu i Europskom vijeću dana 01. listopada 2016. godine, apotom će takva izvješća podnositi svake četiri godine. Izvješće Europske komisije sadržavati ćeprocjenu učinkovitosti rada sustava u odnosu na postavljene ciljeve, procjenu vrijednosti pristupa radusustava, primjenu odredbe o uspostavi sustava EUROSUR od strane država članica i FRONTEX-a iocjenu provoñenja odredbi o zaštiti osnovnih ljudskih prava u radu EUROSUR-a. Izvješće će pratiti iocjena Europske komisije o eventualnoj potrebi izmjene uredbe o EUROSUR-u.Početak radaUredba o osnivanju EUROSUR-a stupa na snagu 01. listopada 2013. godine. Sve države članice kojenadziru južne i istočne vanjske granice Europske unije moraju do 01. listopada 2013. godineuspostaviti nacionalne koordinacijske centre koji će obavljati svoje zadaće na principu 24/7. Ostaledržave članice moraju svoje nacionalne koordinacijske centre staviti u operativnu funkciju do 01.listopada 2014. godine.ZAKLJUČAKUvoñenje sustava EUROSUR bez sumnje će donijeti će velike promijene u sustavima zaštite granica usvim državama članicama Europske unije. Iako Europska komisija ističe činjenicu da će odgovornostza zaštitu vanjskih granica i dalje ostati na državama članicama ne možemo se oteti dojmu da ćeEUROSUR biti inicijator izmjena u procesu planiranja i provoñenja poslova zaštite vanjskih granica.U prvom redu države članice morati će preispitati podjelu vanjskih granica na granične sektore.Sukladno toj podijeli države članice moraju ustanoviti regionalne koordinacijske centre za svakigranični sektor i nacionalni koordinacijski centar kao ključnu točku sustava zaštite. Nadalje, mjerezaštite vanjske granice u pojedinim sektorima direktno će ovisiti o razini sigurnosnog utjecaja kojeg ćeodrediti FRONTEX.Nacionalnim sustavima zaštite na raspolaganju će stajati nove tehničke mogućnosti, širi spektarpodataka, što će se odraziti na sustav planiranja i provoñenja mjera zaštite. Čak i u slučajevima gdjenacionalni koordinacijski centri jedan dio koordinativnih i nadzornih mjera delegiraju na regionalnekoordinacijske centre, nacionalni koordinacijski centri igraju ključnu ulogu u sustavu suradnje unutarEUROSUR-a.Ne smije se zaboraviti da odreñivanje razine sigurnosnog rizika dogañaja od strane nacionalnihkoordinacijskih centara direktno utječe na europsku sigurnosnu sliku. Mogućnosti korištenja sredstavai ljudstva drugih država članica u onim sektorima koji su označeni kao sektori visoke razinesigurnosnog utjecaja daje nacionalnim i regionalnim centrima važnu ulogu u meñunarodnoj suradnji.U takvim slučajevima nacionalni sustavi morati će osigurati potrebne uvjete za smještaj i rad tihdodatnih snaga. Stoga treba zaključiti da zaštita vanjske granice uvoñenjem sustava EUROSURdefinitivno prestaje biti "nacionalna stvar".Od onog trenutka kada neka država postane članica Europske unije granična policija te države ponačelu solidarnosti na vanjskim granicama počinje provoditi mjere nadzora državne granice u interesusvih članica Unije. Uvoñenje EUROSUR-a ne znači smanjenje odgovornosti nacionalnih sustava nitinjihova zamjena jednim europskim sustavom. Čak štoviše, EUROSUR zatvara krug granične<strong>sigurnosti</strong> Europske unije. Nacionalni sustavi postaju temelji europskog sustava, a taj europski sustavpostaje glavni oslonac nacionalnih sustava. Stoga se svaka država članica, bila ona "stara" ili"najnovija" kao Republika Hrvatska, mora savjesno i bez zadrške provesti prilagodbe vlastitih sustavazaštite granice kako bi ispunile zahtjeve EUROSUR-a. O brzini te prilagodbe ovisiti će i kvalitetazaštite vanjskih granica svake od tih država.M&S 8(2013) 519

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!