zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

METODEPrilikom razmatranja predmeta istraživanja ovog članka korišteni su isključivo zakonski dokumentiEuropske unije, koji se odnose na pripremu i samo ustanovljavanje EUROSUR-a, doneseni u perioduod 2002. do 2013. godine.Literatura koja se odnosi na ustanovljavanje EUROSUR-a,osim spomenute zakonske dokumentacije, uovom trenutku ne postoji. Jednako tako, budući da se radi o sustavu koji tek treba zaživjeti u praksi, nepostoje izvješća ni istraživanja vezana za rad ovog sustava. Može se očekivati da će se takav oblikstručne literature pojaviti u budućnosti, no u ovom trenutku moguće je osloniti se jedino na pravnepropise.Stoga je ovaj rad temeljen na iščitavanju i analiziranju pozitivnih pravnih propisa Europske unije kojise odnose na ustroj i rad EUROSUR-a.REZULTATI I RASPRAVAPripremne radnje za osnivanje EUROSUR-aZnajući da se radi o složenoj zadaći Europska komisija je prije donošenja dokumenta o uspostavljanjuEUROSUR-a izradila tri radna dokumenta s ciljem pripreme terena prije donošenja same odluke.Najprije je 2008. godine Komisija izradila komunike u kojem su iznijeti rezultati ispitivanja realnemogućnosti osnivanja jednog takvog sustava kao što je EUROSUR. Zatim je Komisija 2009. godinepredstavila radni dokument skupine zadužene za izradu nacrta za razvoj EUROSUR-a, u kojem supredstavljeni rezultati do tada provedenih pripremnih radnji za uspostavu sustava. U trećemdokumentu donesenom 2011. godine Komisija ponovno donosi radni papir svog stručnog tijelazaduženog za stvaranje EUROSUR-a, u kojem se odreñuju tehnički i operativni okviri EUROSUR-a iradnje koje je potrebno provesti u cilju stvaranja što skorijeg pokretanja sustava EUROSUR-a.Nepunu godinu prije toga Vijeće je donijelo odluku o izmjenama Schengenskog graničnog kodeksa uonom dijelu koji se odnosi na zaštitu granica na moru.Nacrt razvoja EUROSUR-aEuropska komisija dokumentom od 13.02.2008. godine predviña stvaranje zajedničkog tehničkogokvira u cilju "detektiranja, identificiranja, praćenja i zaustavljanja osoba koje bi pokušale nezakonitoući na područje Europske unije". Prema Europskoj komisiji EUROSUR bi trebao omogućiti državamačlanicama postizanja pune situacijske slike na njihovim vanjskim granicama te poboljšati reakcijskemogućnosti njihovih tijela za provoñenje zakona.Ovdje je vrlo važno istaknuti točne definicije kojima je Komisija definirala pojmove - situacijska slikai reakcijske mogućnosti. Tako situacijska slika (eng. situational awareness) "iskazuje u kojom mjeri surelevantne institucije sposobne detektirati kretanje preko granice i sukladno tome odrediti mjerezaštite". S druge strane reakcijske mogućnosti (eng. reaction capabilities) jedne države članice"iskazuju protok vremena koji je potreban za učinkovitu reakciju na detektirano kretanje prekogranice, odnosno vrijeme potrebno za odgovarajuću reakciju na nejasno odreñen i neuobičajen dogañajna granici".Komisija je isto tako istaknula kako novi sustav nije zamišljen kao zamjena za postojeće sustave, većisključivo kao njihova nadopuna radi poboljšanja učinkovitosti i pružanja šire slike od one nacionalne.Glavni operativni cilj sustava, prema Komisiji, trebala bi biti koherentna uporaba informacijadobivenih iz različitih postojećih sustava, pri čemu bi se vodilo računa o svim specifičnostimapojedinih dijelova vanjske granice, a posebno na razlike izmeñu "zelene" i "plave" granice. Planomrazvoja EUROSUR-a (eng. EUROSUR Roadmap) predviñene su tri razvojne faze. Prve dvije fazetrebale su se provoditi istodobno, dok se treća faza trebala oslanjati na prve dvije, i biti provedenanakon uspješnog završetka prve dvije.Prva razvojna fazaOva razvojna faza odnosi se na unaprjeñenje i proširenje nacionalnih sustava za zaštitu granice ipovezivanje nacionalnih infrastruktura u jedinstvenu mrežu za razmjenu informacija. Ova faza razvojatreba biti ostvarena kroz tri razvojna koraka i to:Korak 1 – stvaranje učinkovite infrastrukture za zaštitu državne granice na nacionalnim nivoima;512M&S 8(2013)