zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

Rezultati analize predstavljeni su kao listamenadžmenta.primjera uobičajene prakse kroz prizmu funkcijaPlaniranje- već u fazi formiranja baze podataka važnih kod odlučivanja o prioritetima i aktivnostimaVijeća pojavljuje se problem nesreñenosti odnosa meñu partnerima, nejasni su komunikacijskiputovi i dopuštena razina informacija kojom svaki od partnera doprinosi kvalitetnijojprosudbi. Naime, usprkos prihvaćenoj strategiji poticanja i usmjeravanju aktivnosti na lokalnusredinu, kada se suradnja pokuša i praktično ostvariti nastaju zapreke uvjetovane moždaformalnom, sigurno nerazumnom, zaštitom podataka do banalne razine. Iz ovog razloga,partneri ostaju uskraćeni za potrebnu kvalitetu informacije smanjujući tako i kompetenciju zaodlučivanje,- sam proces planiranja rijetko je rezultat koordinirane aktivnosti pa u planovima dominirauloga partnera koji je preuzeo obvezu izrade dokumenta, na štetu stvarnih potreba lokalnesredine. Ostali partneri prihvaćaju obveze iz materijala bez kritičkog osvrta i dopune koja biistaknula drugi pogled na problem i potrebe u odnosu na tvorcu dokumenta nedovoljnopoznate nadležnosti, znanja i mogućnosti,- veliki broj Vijeća još uvijek ni nema podlogu za planiranu aktivnost pa su sjednice ujedno ijedino vrijeme planiranja sa deklarativnim odlukama bez stvarnog efekta sinergije na terenu.Organizacija- Vijeće za prevenciju kriminaliteta u RH funkcionira kao neformalni odbor [2] sapredstavnicima partnera horizontalne izjednačenosti čime se dobiva formalna kvalitetaključnih ljudi za istim stolom, problem nastaje na osobnoj razini – u kojoj mjeri predstavnicipoznaju materiju i prepoznaju li svoju ulogu u Vijeću- u lokalnoj samoupravi nema sistematiziranog radnog mjesta čiji bi opis poslova obuhvaćao iorganiziranu društvenu prevenciju kriminaliteta- uobičajena lista partnera: lokalna samouprava, socijalna skrb, policija, odgojno obrazovneinstitucije, inspekcijske službe, mjesno nadležan sud ( prekršajni i općinski ), crkva,vatrogasna zajednica, obiteljski centri, političke stranke koje participiraju u gradskom vijeću,strukovne i grañanske udruge, lokalni mediji- angažman u partnerstvu je rezultat inicijative bez zakonske podloge koja bi definirala uloge iobveze partnera što značajno utječe na stabilnost i funkcionalnost. Naime, nije neuobičajenoda predstavnik partnera nema razvijenu percepciju sigurnosti i prevencije kao sastavniceorganizirane lokalne sredine pa svoju ulogu vidi kao „kozmetički“ doprinos prividufunkcionalnog radnog tijela,- u Vijećima se često nekritički kooptiraju udruge, pojedinci ili predstavnici skupina koji takostječu status partnera i mogućnost utjecaja na razvoj programa iako su bez stvarnihnadležnosti i potrebnih znanja koja bi ih učinila kompetentnim za ulogu u Vijeću,- rezultat nekoordiniranosti partnera je činjenica da se niz programa i projekata provodi naograničenom području i na malom uzorku iako su potencijal i potreba značajno veći.Upravljanje- Dugoročno i kratkoročno planiranje kroz strategije i provedbene planove, preduvjet jeupravljanja kvalitetom. Ovakav sistemski pristup iznimka je, a ne pravilo u radu aktualnihVijeća,- osnovni alat za upravljanje, Vijećem formiranom po opisanom modelu, pripremljena je idobro voñena sjednica, dakle sjednice bi trebale biti dio godišnjeg programa ne prigodničarskei stihijski voñene, usmjeravane dominantnošću nekog od partnera,- odgovornost partnera proizlazi i iz obveze, neformalnost Vijeća utječe na to da se dio partnerapostavlja neodgovorno pa je na sjednicama teško postići i natpolovičnu većinu prisutnih- organizaciji se u većini slučajeva pristupa na osnovu uobičajenih obrazaca lokalnesamouprave što nije model primjenjiv u situaciji partnera koji dolaze sa približno iste razineupravljanja u svojim bazama476M&S 8(2013)