zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

izvan bolnica posljednjih su godina istraživani u zdravstvenim ustanovama različitih zemalja svijeta[1, 5, 17, 18, 22-26, 32, 36]. Stresorom se, i u ovom kontekstu, smatra svaki vanjski ili unutrašnjipodražaj koji od organizma traži udovoljavanje odreñenim zahtjevima, rješavanje problema i pojačanuaktivnost ili jednostavno neki novi oblik prilagodbe. Stoga je prepoznavanje, rješavanje, odnosnosprečavanje nastajanja stresa i posljedično bolesti, za poslodavca postao veliki izazov i obveza. Tajsloženi i zahtjevni proces uključuje interdisciplinarni pristup i raspolaganje znanjima, ali i metodama iinstrumentima za ispitivanje stresa.Rezultati istraživanja naših autora iz razdoblja 2005. - 2010. godine, posebice Knežević i suradnika[17, 18] te Milošević i suradnika [22, 23] ukazali su na izloženost zaposlenih u bolnicama cijelom nizuradnih stresora. Razumijevanje radnog stresa i njegova utjecaja na zdravlje radnika važni su za cijeluradnu organizaciju radi pravovremenog otklanjanja neželjenih posljedica, a time konstrukcija valjanogi pouzdanog instrumenta za procjenu razine stresa dobiva na važnosti. Stoga se za potrebe procjeneuvjeta i načina rada koji mogu rezultirati pojavom stresa u zdravstvenih djelatnika, odnosno njihoveprevencije u organizacijskom planiranju posla (uvjeti i način rada), pristupilo izradi odgovarajućegmjernog instrumenta, koji bi se mogao primjenjivati u svrhu procjene opasnosti i štetnosti radnogmjesta koji bi bio validiran, pouzdan i primjenjiv instrument kojim će se kvantificirati izloženostpojedinim stresorima, a time i pomoći očuvanju i održanju mentalnog zdravlja i radne sposobnostisamih zdravstvenih djelatnika.ISPITANICI I METODEU istraživanje je bilo uključeno 2380 ispitanika izmeñu 18 i 65 godina starosti koji rade na radnommjestu zdravstvenih djelatnika (medicinske sestre i tehničari srednje i više stručne spreme, liječnici iostali zdravstveni djelatnici visoke stručne spreme) u Kliničkoj bolnici Dubrava, Kliničkombolničkom centru Zagreb, Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice, Općoj bolnici Sveti Duh iPsihijatrijskoj bolnice Vrapče u vremenskom razdoblju od početka 2007. do kraja 2008. godine. Prijesame provedbe istraživanja dobivene su suglasnosti etičkog povjerenstva svake uključene ustanove, teEtičkog povjerenstva Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovanje u istraživanju je bilodragovoljno i anonimno, a zdravstveni djelatnici bili su pismenim i usmenim (glavna sestra odjela)putem obaviješteni o istraživanju. Istraživanje se provodilo anonimno primjenom Upitnika ostresorima na radnom mjestu bolničkih zdravstvenih djelatnika (u daljnjem tekstu: Upitnik). Obrazacobavještavanja ispitanika o istraživanju stresa na radu zdravstvenih djelatnika sadržava osnovnepodatke o istraživanju, cilju, postupku, povjerljivosti, pravima i dragovoljnosti. Svaki Upitnik je napojedini odjel bio dostavljen u neoznačenoj i neprozirnoj kuverti koja je ispitanicima osiguravalaanonimnost.Upitnik je načinjen za potrebe istraživanja temeljem standardiziranog upitnika Occupational StressQuestionnaire - OSQ [7-11, 28], preliminarnih istraživanja [17, 18, 22, 23] i tada dostupne literature ostresu u zdravstvenih djelatnika [1, 2, 12, 13, 16, 19-21, 24- 26, 30, 31, 33]. Temeljem preliminarnihistraživanja i pilot testiranja na 50 ispitanika procijenilo se da je upitnik OSQ preopširan i nespecifičanza potrebe ovog istraživanja te je izabran samo dio pitanja iz navedenog upitnika koja su nadopunjenaspecifičnim pitanjima vezanim za zdravstvenu struku, što je u konačnici dalo 37 pitanja.U prvom dijelu Upitnika su opći podaci koji se odnose sociodemografske karakteristike (spol, dob,razinu edukacije, zanimanje, stručni stupanj, radno mjesto, duljinu ukupnog zaposlenja, duljinuzaposlenja na sadašnjem radnom mjestu, radno vrijeme). U drugom dijelu upitnika su pitanja koja seodnose na stresore na radnom mjestu, koji su u daljnjoj statističkoj obradi korišteni za izradu mjernoginstrumenta procjene stresa na radu zdravstvenih djelatnika zaposlenih u bolnicama. Ispitanicima jeponuñeno 37 stresora na radu koji se odnose na organizaciju rada, smjenski rad, napredovanje u struci,edukaciju, profesionalne zahtjeve, meñuljudsku komunikaciju, komunikaciju zdravstvenih djelatnika spacijentima te na strah od opasnosti i štetnosti u zdravstvu. Ispitanici su svoj doživljaj odreñenogstresora ocijenili na Likertovoj ljestvici ocjenama 1 (Nije uopće stresno), 2 (Rijetko je stresno), 3(Ponekad je stresno), 4 (Stresno) i 5 (Izrazito stresno).34M&S 8(2013)