zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

Druga jako značajna tema je bojazan od prekomjerne pollicizacije privatnih sigurnosnih kompanija.Trend „policizacije“ privatne sigurnosti je sve prisutniji, pa bi i kontrolni mehanizmi trebali pratititakve trendove.Treća tema odnosi se na tzv. „partizaciju“ privatne sigurnosti. Eklatanatan primjer možemo vidjeti uMakedoniji gdje svaka politička stranka ima svoju agenciju. I posljenja, ali ništa manje značajna jesteproblem nepoverenja grañana u privatne agencije. Odgovor na ova pitanja potrebno je zatražiti uukupnosti uvjeta i okolnosti u kojima se razvija makedonsko i bh društvo. Demokratska kontrolaprivatne sigurnosti nije samo katalog želja, ideja, nego u mnogome zavisi i od političke senzibilnostiza ovu problematiku, društvenog refleksa na promjene, raspoloživih finansija, mogućnostimendžmenta, prakse itd. Bez uspješnih menadžera u oblasti privatne sigurnosti, nemoguć je normalnirazvitak i funkcioniranje agencija koje nude sigurnosne usluge. Takoñer, efikasna i efektivnademokratska kontrola je u dvojakoj funkciji: obezbjeñivanja sigurnosnog standarada kao posljedicavladavine zakona i sa druge strane jačanja povjerenja izmeñu nosilaca privatnog sigurnosnog sistema igrañana.LITERATURA[1] Ahić, J.: Sistemi privatna sigurnost, Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosnestudije, Sarajevo, 2009.[2] Avant, D. D. The market for force: the consequences of privatizing security, Cambridgeuniversity press, 2005.[3] Dragišić Z.:Bezbednosni menadžment, Službeni glasnik, Beograd, 2007.[4] Duraković, A.: Plaćenici, privatne vojne kompanije i njihov tretman u meñunarodnom pravu,Polemos 14, 2011(2): 29-55.[5] Falmer R.: Novi menadžmet, Skopje, 1995.[6] Kozarev A.: Parlamentarna kontrola i nadzor bezbednosnog sektora i zaštita ljudska slobodai prava u Republici Makedoniji, Skopje, 2012.[7] Kržalić, A.: Privatna sigurnost. Sarajevo: CSS, 2007.[8] Kržalić, A.: Stanje privatne sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: CSS, 2009.[9] Kržalić A. i Mihajlović S. Parlamentarni nadzor nad radom privatnih sigurnosnih kompanijau BiH, Sarajevo: OSI i CSS, 2012.[10] Mitkov, V.: Parlament Republike Makedonije, u politici i institucije, “prosvetnodelo” ADSkopje, 2000.[11] Nikolić, V.: Savremena poslovna organizacija kao organizacija koja uči u funkcijibezbjednosti radne i životne sredine, 6. Meñunarodni stručno-znanstveni skup: "Organiziranje isigurnost"., Zbornik radova, 268-282, Čakovec: Hrvatsko društvo inžinjera sigurnosti ; Visoka školaza sigurnost, 2011.[12] Nitchke, P.: Monopol sile u defanzivi: o promjeni državnosti na polju unutrašnje sigurnosti.Politička misao, Vol. XXXIX, (2002)2: 84-91.[13] Naumovska V.: Strategijski menadžment, EURM, Skopje, 2008.[14] Pajević, M. Policijski menadžment. Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova,Ministarvo sigurnosti BiH, 2012.[15] Purpura, P.,P.:The Security Handbook,Butterworth Y Heinemann, 2003.[16] Sajko, J. i Mikac, R. Privatizacija sigurnosti kao trend novog doba: privatna industrijasigurnosnog sektora kao integralni dio nacionalne sigurnosti SAD-a, Polemos: Časopis zainterdisciplinarna istraživanja rata imira, VOL. XII (2009)23: 51-72.[17] Spaseski, J.: Privatna bezbednost, Skoplje-Ohrid, 2008 godine, str.35-36.Propisi[18] Zakon o agencijama za zaštitu ljudi i imovine u FBiH (Službene novine FBiH br. 50. 14. oktobar2002.)[19] Zakon o zaštiti ljudi i imovine i djelatnosti privatnog detektiva u RS (Službene novine RepublikeSrpske br. 50/2002.)[20] Zakon o agencijama za obezbjeñenje lica i imovine i privatnoj detektivskoj djelatnosti RS,usvojen 18.01.2012. godine („Službeni glasnik RS“ broj 4.).422M&S 8(2013)