zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

35- 36], gde spadaju: 1) pravne norme i pravila sa kojima se ureñuju odnose u ove oblasti, 1 2)institucije koje su registrirane za vršenje ove djelatnosti i 3) mjere koje mogu primenjivati u vršenjedjelatnosti (preventivne i represivne). U ovu strukturu ubrajamo i privatne kompanije koje vrše uvoz,izvoz, prodaju oružje, municije i vojnne opreme. 2 U Republici Makedoniji postoji 30 agencija zaobezbeñivanje lica i imovine i oko 17.000 licenciranih pripadnika (interesantan je podatak da nepostoji tačan broj aktivnih zaštitara, operira se sa 24%).Ključna godina za razvijanje privatne sigurnosti predstavlja 1999., kada su donošeni zakoni kojiureñuju ovu djelatnost i kada su osnovane prve agencije, kako i 2000. godina kada je osnovanaKomora za obezbeñivanje lica i imovine.Model demokratskog nadzora nad privatnom sigurnosti u Republici Makedoniji je utemeljen nafunkcionalnom i institucionalnom pristupu što pretstavlja neophodnu, ali ne i dovoljnu osnovu zanjeno realno ostvarivanje. Njegove osnovne karakteristike su: 1) normativni dizajn: kontrola jezasnovana normama posebnih lex specialis zakona (član 32 Zakona za obezbeñivanje lica i imovine ičlan 25 Zakona za vršenje detektivske djelatnosti); 2) institucionalni dizajn: nadzor sprovodi zasebnaKomisija za kontrolu i nadzor za sprovoñenje Zakona za obezbeñivanje u sklopu MUP, Komora zaobezbeñivanje lica i imovine (koja je takoñer kontrolirana od MUP-a), interna kontrola u agencijamaza obezbeñivanje i detektivskim agencijama. U vezi s tim, ostale institucije, kao šta su nevladin sektor,ekspertska, naučna i akademska zajednica nisu uključena u demokratsku kontrolu; 3) funkcionalnidizajn: sadržaj (predmet) nadzora, koji obuhvata nadzor nad organizovanjem polaganja stručnih ispita,izdavanje legitimacije, ispunjavanje uslove za vršenje dužnosti detektiva (meñutim u ovaj dizajn nisusu uključene ključne oblasti koje treba da se nalaze u fokus nadzora, kao šta su: primjena ovlašćenja,zakonitosti u pustupanju, poštovanje ljudskih sloboda i prava itd.); 4. kontrolne-nadzorne mjere:oduzimanje dozvole za rad, oduzimanje ovlašćenja, krivične mjere i disciplinske mjere.MODEL DEMOKRATSKE KONTROLE PRIVATNE SIGURNOSTI U BIHU godinama poslije rata, veliki broj privatnih sigurnosnih kompanija je nastao i razvijao se„svjetlosnom“ brzinom. Nagli razvoj istih bio je popraćen uposlenjem demobilisanih boraca, bivšihvojnika i pripadnika policije. Istraživanje „Stanje privatne sigurnosti u BiH“ navodi da na područjuBosne i Hercegovine djeluje 169 sigurnosnih kompanija, koje zapošljavaju 4207 zaštitara. Odnospripadnika PSC (zaštitara) i broja stanovnika iznosi 1:1000, dok odnos pripadnika PSC i pripadnikapolicije je 1:4,5. Naravno ovaj omjer varira u zavisnosti od broja stanovnika na odreñenom području.Tako je najveća koncentracija zaštitara je u Kantonu Sarajevo, gdje na hiljadu grañana imamo 3zaštitara. Sljedeći po veličini je Hercegoovačko-Neretvanski kanton 2,8 zaštitara na 1000 grañana, teTuzlanski kanton 1,5 zaštitar na 1000 grañana [8]. Najveće privatne sigurnosne kompanije kojeposluju na tržištu Bosne i Herecgovine su: Securitas, Sector Security, Ipon Security, Top Guard, BHSigurnost, Sword i dr.Obzirom da je termin privatna sigurnosna kompanija, ustaljen naziv koji se upotrebljava u većinizemalja svijeta, a isti upotrebljava i vodeći bh. stručnjak u ovoj oblasti profesor A. Kržalić, mi smo seopredijelili da isti koristimo u ovom radu. Takoñer, ćemo u daljem tekstu koristiti termin privatnasigurnosna kompanija ili skraćenicu PSC. U vezi s tim, 2009. godine profesor J. Ahić je publikovaoknjigu „Sistemi privatne sigurnosti“ i otvori niz problemskih pitanja iz privatne sigurnosti i ponudioniz kvalitativnih preporuka za poboljšanja bh privatno-sigurnosnog sistema [1].Godina 2002. je bila ključna za obilježavanje privatizacije sigurnosnog sektora u Bosni iHerecegovini. Sa donošenjem zakonskih propisa u ovoj oblasti na nivou entiteta, a dvije godinekasnije i na nivou Brčko Distrikta, konačno je dodjeljeno pravo kompanijama da se bave poslovimaprivatne sigurnosti. Preciznije rečeno, po prvi put su se donijeli zakoni koji su na jedan sveobuhvatannačin, tačno i detaljno uredili djelatnost, poslove privatnih sigurnosnih kompanija, način i uvjeteosnivanja kompanija, kao i inspekcijski nadzor nad radom istih. Ovim slijedom značajno se ubrzao1 Ustav Republike Makedonije, Zakon o unutrašnjim poslovima, Zakon o policiji, Zakon o obezbeñivane lica iimovine, Zakon o detektivskoj delatnosti i druge podzakonske akte.2 (a) Agencije za obezbeñivanje lica i imovine koje vrše usluge za druge subjekate, (b) Lica sa licencom završenje detektivske djelatnosti (c) Službe za obezbjeñivanje koje formiraju velike organizacije za svoje potrebe.M&S 8(2013) 419