zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

UVODU drugoj polovici 20.-tog stoljeća svjetska ekonomija rasla je brže nego ikad do tada donoseći brojnepozitivne pomake, posebice za razvijenije zemlje svijeta. Mogućnosti koje je gospodarski rast pružiosu nebrojene, a tiču se profesionalnog, osobnog i obrazovnog aspekta života ljudi. Danas stanovništvorazvijenijih zemalja živi duže, a smrtnost djece se smanjila zahvaljujući napretku medicine i dobrimsustavima zdravstvene njege. Općenito govoreći, ljudi duže žive, obrazovaniji su i mobilniji, nopitanje je mogu li se temelji na kojima je izgrañen takav način života održati? Mogu li i budućegeneracije imati sve to i više? Jedno od najzanimljivijih pitanja je ostvarivost takvog razvoja u svimzemljama svijeta. Mona Sahlin, bivša švedska ministrica za održivi razvoj, jednom je izjavila:„Ukoliko bi svi koristili energiju i resurse jednakom mjerom kao što je koristi Zapadni svijet, trebali binajmanje tri Zemlje. A mi imamo samo jednu.“[13] U toj rečenici ministrice Sahlin sažeta je gotovosva problematika današnjeg ubrzanog ekonomskog rasta.Predmet ovog rada je održivi razvoj, društveno odgovorno poslovanje kao njegov mikro aspekt teuloga menadžera u voñenju poduzeća prema ostvarenju društveno odgovornih ciljeva. Ciljevi rada supojasniti ulogu menadžmenta u ostvarivanju društveno odgovornih ciljeva te objasniti strateški pristupvoñenja društveno odgovornog poduzeća. Metode kojima su podaci prikupljeni i obrañeni su metodakompilacije i deskripcije kojima je objašnjen i opisan pojam održivog razvoja te društvenoodgovornog poslovanja. Metode analize i sinteze korištene su za analiziranje strateškog pristupadruštveno odgovornom poslovanju.ODRŽIVI RAZVOJ - MIT ILI STVARNOST?Iako je rast gospodarstva svijeta u proteklih 200 godina šesterostruko povećan, a u nekim zemljama iudeseterostručen što je povećalo standard stanovništva u tim zemljama i unaprijedilo zdravstvenunjegu i obrazovanje, donio je i niz problema. Eksplozivan rast stanovništva je doveo do povećanihpotreba za hranom i stambenim prostorom, industrijalizacija je dovela do onečišćenja zraka, vode, apovećana potrošnja je dovela do nedostatka sirovina i materijala i povećanja otpada. Najveći poticaj zapromišljanje o budućem razvoju gospodarstva bile su sve izraženije klimatske promjene, nestajanjemnogih biljnih i životinjskih vrsta, pojava gladi u mnogim zemljama svijeta, pojava ozonskih rupa ibrojnih bolesti. Ekološkim problemima počela se pridavati pažnja tek onda kada se njihovo povratnodjelovanje negativno odrazilo na gospodarski, socijalni i svekoliki razvoj i u krajnosti na opstanakčovječanstva.[1]Sve do 70-tih godina 20-tog stoljeća smatralo se da će priroda samoregulacijom i samopročišćenjemmoći održati postojeće ekosustave, meñutim Svjetska komisija za okoliš i razvoj četverogodišnjimstudijama došla je do zaključka, iznesenog u izvješću nazvanom „Our Common Future“ iz 1987.godine, da su dotadašnji pravci razvoja neodrživi te da se sve zemlje svijeta zajedničkim snagamamoraju usmjeriti prema održivom razvoju.[18] Održivi razvoj u užem smislu ističe važnost prirodnogokoliša u razvojnom procesu, dok održivi razvoj u širem smislu podrazumijeva istovrijednouvažavanje triju aspekata razvoja: gospodarstva, društva i okoliša. Lay navodi da je održivi razvojzamišljeni globalni način razvoja kojeg samo osviješteni socijalni akteri temelje na procesu(re)produkcije ljudskih potreba i sredstava za zadovoljavanje tih potreba, a čije sustavne posljedicenisu uništavanje i smanjivanje kvalitete prirodnih osnova života.[8] Vezujući se na odgoj iobrazovanje, Lay navodi da je održivi razvoj proces stvaranja i širenja novih vrednota i znanja ufunkciji mijenjanja mišljenja i ponašanja suvremenih socijalnih aktera prema višem stupnju održivostii uravnoteženosti od postojećeg.U svojoj suštini održivi odnosno uravnoteženi razvoj je proces promjene u kojem su eksploatacijaresursa, smjer investiranja, tehnološkog razvoja i institucionalne promjene u skladu sa ciljemzadovoljavanja sadašnjih i potencijalnih budućih potreba.[4] On predstavlja novi (revolucionarni)svjetonazor kojim se žele ujediniti gospodarske, socijalne i ekološke potrebe u harmoničnijucjelinu.[5] Vidljivo je da postoje interesni sukobi izmeñu ova osnovna tri stupa održivog razvojameñutim potrebno je pronaći kompromise te uz pomoć odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologijeiznaći nova rješenja. Filozofija održivog razvoja zasniva se na razumijevanju odnosa izmeñuekonomije i ekologije i preferira anticipativan pristup politici zaštite okoliša, a povezanost ovihodrednica održivog razvoja prikazuje sljedeća slika.24M&S 8(2013)