zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

dodjelu, tako se primjerice godišnja nagrada (čl. 2) dodjeljuje policijskim službenicima za iznimneradne rezultate koji su izravno utjecali na učinkovito, stručno i profesionalno obavljanje policijskihposlova na razini Ministarstva. Nije nevažna činjenica da se godišnja nagrada sastoji od novčanogiznosa, što u odreñenoj mjeri uvijek utječe na unaprjeñenje motivacije službenika, no uz nju sedodjeljuje i plaketa (čl. 5) što predstavlja nematerijalni oblik motivacije za rad. U nematerijalnomkontekstu se manifestiraju i svi ostali vidovi simboličnih kompenzacija koje se dodjeljuju zaslužnimslužbenicima – medalje, priznanja i zahvalnice. Bahtijarević-Šiber [1] ističe važnost spoznavanja ikombinirane primjene različitih motivacijskih strategija na radnu motivaciju zaposlenika, dijeleći ih udvije velike skupine: materijalne (financijske) i nematerijalne (nefinancijske) strategije, od kojih biprvonavedene bile temeljne, a potonje bi predstavljale nadogradnju.Individualno-institucionalni poticaji (motivatori)ObrazovanjePolicijsko obrazovanje, sukladno Zakonu o policiji (čl. 85), temelji se na načelu cjeloživotnogobrazovanja, a obuhvaća: temeljno obrazovanje za zanimanje policajac; specijalizaciju, stručnoosposobljavanje, usavršavanje i policijski trening; te visokoškolsko obrazovanje. Jurina ističe [3] da ukoncepciji permanentnog obrazovanja, pored svih vidova i vrsta organiziranog obrazovanja značajnomjesto ima samoobrazovanje – stjecanje znanja, sposobnosti i vještina, bez pomoći nastavnika kaoizvora znanja. MUP može, sukladno Zakonu o policiji, policijskog službenika uputiti na obrazovanjeili usavršavanje u drugo državno tijelo ili ustanovu u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu, sukladnopotrebama Ministarstva (čl. 91), a osoba koja se obrazovala na trošak Ministarstva dužna je nakonuspješno završenog obrazovanja ostati na radu u Ministarstvu dvostruko duže od dužine trajanjaobrazovanja (čl. 92). O stupnju obrazovanja ovisno je stjecanje osobnog policijskog zvanja, a o tomzvanju ovisi i mogućnost apliciranja službenika na odreñena radna mjesta u policijskom sustavu.Pravilnikom o policijskom obarazovanju (NN 113/12) propisani su načini provedbe policijskogobrazovanja za sve zakonom propisane vrste i razine (temeljno, specijalizacija, visokoškolsko). Ovdjeje važno istaknuti postojanje i primjenu u praksi diskrecijske ovlasti rukovoditelja u policiji, u smisluodlučivanja o davanju suglasnosti policijskom službeniku, a koja suglasnost jest obligatorni uvjet zapristupanje policijskog službenika razredbenom postupku za upis u studijske programe visokoškolskogobrazovanja na Visokoj policijskoj školi (Vidi Natječaj Visoke policijske škole, objavljen u NN55/12). Naznačena ovlast iznimno je snažan ''motivacijski'' instrument u rukama rukovoditelja, alitakva ovlast je i potencijalno vrlo riskantna u smislu mogućnosti njezine zlouporabe. Ovo vrijedi zasvaki oblik diskrecijskog odlučivanja – općenito, a poglavito kada ono ničim nije normirano, daklekada ne postoje barem načelno propisani parametri za takvo odlučivanje.Policijsko zvanje.Za policijske službenike (Zakon o policiji – čl. 56) utvrñuju se sljedeća policijska zvanja: policajac,viši policajac, samostalni policajac, policijski narednik, viši policijski narednik, samostalni policijskinarednik, policijski inspektor, viši policijski inspektor, samostalni policijski inspektor, glavnipolicijski inspektor, policijski savjetnik i glavni policijski savjetnik. Policijsko zvanje stječe se ovisnoo stupnju obrazovanja, radnom iskustvu na poslovima policije, obliku stručnog usavršavanja,položenom ispitu za zvanje i godišnjim ocjenama. Uvjeti za stjecanje policijskog zvanja, oznakepolicijskih zvanja, funkcionalne oznake radnog mjesta, promaknuće i napredovanje kroz policijskazvanja, sukladno Zakonu o policiji – čl. 57, utvrñeni su Uredbom Vlade Republike Hrvatske (NN129/11, 15/13) prema kojoj (čl. 2) policijski službenik stječe osobno zvanje redovnim, izvanrednim iiznimnim promaknućem. Policijski službenik redovno se promiče kroz policijska zvanja u neposrednoviše zvanje (čl. 3) ako: 1. ima propisan stupanj obrazovanja, 2. je položio državni stručni ispit, 3. je uprethodnom zvanju proveo najmanje 4 godine, 4. je završio propisane oblike stručnog usavršavanja, 5.je u vremenu potrebnom za promaknuće ocjenjivan najmanje ocjenom »dobar«, 6. je položio ispit zazvanje. Iz navedenog je razvidno usmjeravajuće djelovanje pravnih propisa na ponašanje policijskihslužbenika, odnosno na njihov pristup poslu ukoliko žele biti uspješni službenici i napredovati upolicijskoj hijerarhiji.NapredovanjeRadna mjesta u policiji, odnosno mogućnost njihova ''popunjavanja'' od strane pojedinih policijskihslužbenika, determinirana su: stručnom spremom i osobnim policijskim zvanjem. Slobodna radna374M&S 8(2013)