zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

- savjetnici za karijeru, odnosno pedagozi i psiholozi, nastavnici u organizacijama školovanja- specijalizirani stručnjaci pri Zavodu za zapošljavanje koji se bave pitanjima profesionalneorijentacije- pisana sredstva javnog informiranja (dnevni i tjedni tisak, razni časopisi...)- brošure, knjige i elektronski mediji- internet (službeni internetski portali)Dokazano je da informacije o zanimanjima znatno utječu na izbor zanimanja. One pomažu upoznatirazličite vrste zanimanja, školskih i studijskih programa unutar kojih učenik ili student može izdvojitiona koja mogu zadovoljiti njegove potrebe, želje i ambicije.[9] Uz informacije o pojedinimobrazovnim programima za odreñena zanimanja, neophodna su i objašnjenja o prirodi poslova koja ihnajčešće prate - prednosti, nedostaci, razne kontraindikacije različito uzrokovane svakim pojedinimslučajem.[20]Ipak, same informacije o studijskim i srednjoškolskim programima nisu dovoljne za postizanjeoptimalnih karijernih odluka. Tako pojedinca s jedne strane treba usmjeriti da uz stručnu pomoćrazvije sposobnosti realne samospoznaje raznih vlastitih subjektivnih faktora (psihofizičkihsposobnosti, karaktera ličnosti, radnih navika, stavova, interesa i slično), ali i sposobnosti prosudbeobjektivnih mogućnosti za realizaciju odreñenih karijernih aspiracija. Pri tome u objektivnemogućnosti spadaju primjerice prilike u obitelji koji pripadaju području internog okružja pojedinca,ali i prilike u društvu koje spadaju u vanjsko okružje.Drugim riječima, potrebno je dobro poznavanje subjektivnih faktora staviti u kontekst vanjskogokružja kako bi se raspolagalo svim potrebnim inputima za donošenje optimalnih karijernih odluka teproblematici karijere pristupati integrirano.[3]2.2. Karijerno voñenje u fazi ulaska u svijet radaRazvoj zaposlenika u organizacijama trebala bi biti zadaća odjela ljudskih potencijala usmjerenog naaktivosti planiranja, regrutiranja-zapošljavanja i karijernog razvoja. [2]U fazi ulaska u svijet rada i prvim kontaktima sa zahtjevima odreñenog radnog mjesta ulogu mentorapotrebno je posebno apostrofirati. Uloga mentora istovremeno je često presudna i za budući karijernirazvoj pojedinca. Raspravljajući o leadershipu u kontekstu mentorstva već se istaknulo kako poželjanmentor treba utjeloviti karakteristike leadera. Meñutim, produbljujući tematiku mentorske prakseuočava se kako se funkcije mentora mogu promatrati i kao:- karijerne funkcije,- psihološke funkcije. [Greenhous, 2010.]U karijerne funkcije spadaju:- dostupnost,- pomaganje,- zaštitni i pokroviteljski stav mentora,- aktiviranje mentora na planiranju daljnjeg angažmana pripravnika,- coaching.U psihološke funkcije spadaju:- formiranje karijernog identiteta pripravnika,- prihvaćanje pripravnika kao osobe,- savjetovanje pripravnika,- razvijanje prijateljskog odnosa s pripravnikom.Izneseno je zorno prikazano u sljedećoj tablici.M&S 8(2013) 359