zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

organizacijskog okružja, ne smije se zanemariti njihova dominacija i važnost mentora kao temeljnihvoña njihovog karijernog razvoja.METODEMetode znanstvenog istraživanja koje će se koristiti u ovom radu su:- Metoda analizeZbog kompleksnosti problematike razvojnih odnosa i voñenja u organizaciji povezanih s fenomenomkarijere, spoznaje je potrebno formirati uočavanjem njihovih sastavnih dijelova i meñusobnih veza.Upravo ovim radom definirat će se specifičnosti razvojnih odnosa karijernog sustava kao cjeline injegovih sastavnih dijelova apostrofiranih kroz ulogu mentora koje treba percipirati u ulozi karijernihvoña i dovesti ih u odnos s ostalim faktorima karijernog vodstva.- Metoda sintezeZbog spajanja dijelova i elemenata karijerne pojave promatrane kroz dimenziju mentora i procesamentoriranja i ostalih elemenata karijernog vodstva u jednu cjelinu, po analogiji s prethodnimobjašnjenjima vezanim za metodu analize, u ovom radu koristit će se i metoda sinteze.- Metoda klasifikacijeU slučaju ovog rada klasifikacija je rastavljanje općeg pojma karijere i karijernog voñenja na njegoveposebne elemente i sastavnice: mentori, mentori kao karijerne voñe, proces mentoriranja, ostalirazvojni odnosi u organizaciji povezani s fenomenom karijere, ostali elementi karijernog vodstva.Pritom će se poštivati principi relativne posebnosti i adekvatnosti.- Metoda komparacijeZbog potrebe opisivanja strukture i funkcije više pojava (vodstvo, karijerno vodstvo, mentori kaoelementi karijernog vodstva, ostali faktori karijernog vodstva), razvijat će se pristup klasificiranja isistematiziranja novospoznate integrirane pojave „karijernog voñenja“ kako bi se utvrdilo njenomjesto u cjelokupnom sustavu planiranja i razvoja karijere zaposlenika i potencijalnih zaposlenika.- Model modeliranjaU znanstveno-istraživačkoj funkciji ova metoda koristi se radi istraživanja i otkrivanja novih spoznaja.U ovom radu predstavit će se osnovni okvir modela mentoriranja u funkciji razvoja karijerezaposlenika koji bi u stvarnom organizacijskom okružju, kao dio cjelokupnih razvojnih odnosa uorganizaciji, trebao biti obuhvaćen ovim sustavom. Ovaj rad apostrofirat će bitne organizacijskeodrednice važne za ispravno poimanje uloge mentora i njegovog rada. Prema tome, radni potencijalnovozaposlenih mladih osoba bez adekvatnog radnog iskustva, znanja, vještina i radnog statusa usmislu osposobljenosti za samostalan rad, funkcija je poučavanja, nadzora i kontroliranja od stranenjegovog mentora i utjecaja ostalih razvojnih organizacijskih odnosa bitnih za razvoj karijere.Radni potencijal RP = f (x1, x2, x3), gdje je RP= radni potencijal novozaposlene osobe,x1= poučavanje, nadzor, kontrola i ostale aktivnosti koje poduzima mentor;{Poučavanje se može operacionalizirati kroz varijable:Broj radnih sati mentora isključivo posvećenih poučavanju pripravnika, broj radnih operacija ipostupaka koje je mentor u odreñenom vremenskom razdoblju pažljivo poučavao svog naučnika i sl.Nadzor se može operacionalizirati kroz varijable: broj radnih sati aktivne uključenosti mentora unadziranje rada pripravnika, vrsta i broj nadziranih radnih operacija i postupaka koje poduzima mentoru odreñenom vremenskom razdoblju, dubina nadzora (površinska ili dubinska).Kontrola se može operacionalizirati kroz varijable: učestalost kontrole konačnih radnih rezultatapripravnika od strane njegovog mentora i utvrñenje njihove ispravnosti, vrste kontrole (površinska ilidetaljna), način ispravljanja pogrešaka (zajednički ili individualni).Kad ovi elementi postaju statični u duljem vremenskom razdoblju, to postaje znak za intenzivnijepreispitivanje kvalitete rada mentora.}x2 = organizacijska edukacija, treninzi, obuka;Operacionalizacija faktora koji čine varijablu x2 mogu biti broj i vrsta edukacija, treninga i obuka kojeje prošao pripravnik mimo rada sa svojim mentorom i vrijeme koje je na tim procesima utrošio.x3 = ostali razvojni odnosi u organizaciji;Operacionalizacija faktora koji čine varijablu x3 mogu biti učestalost pomoći kolega, podrškemenadžera, broj kontakata sa coacher trenerima itd.Model se u nekom budućem istraživanju može doraditi uz definiranje matematičko-statističkih metodakoje se mogu koristiti i izradu mjernog instrumenta – anketnog upitnika, a radi potrebe prikupljanjaprimarnih podataka i testiranja modela.354M&S 8(2013)