zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

POJMOVNO ODREðENJE KONFLIKATAU relevantnoj literaturi možemo pronaći jako veliki broj definicija konflikata. Usprkos različitimznačenjima koje je taj izraz poprimio, nekoliko zajedničkih tema leži iza većine definicija. Strane usukobu moraju percipirati sukob. Postoji li konflikt ili ne, to je stvar percepcije. Ako nitko nijesvjestan konflikta, općenito se smatra da sukob ne postoji. Naravno, percipirani sukobi ne moraju bitistvarni, dok mnoge situacije koje bi se inače mogle opisati kao konfliktne to nisu, zato što danipripadnici skupine ne percipiraju taj sukob. Stoga, da bi konflikt postojao, mora biti percipiran.Dodatne zajedničke crte kod većine definicija sukoba jesu koncepti oporbe, oskudnosti i blokade tepretpostavka da postoje dvije ili više strana čiji su interesi ili ciljevi najvjerojatnije inkompatibilni. Naprimjer, resursi kao što su recimo novac, radna mjesta, utjecaj, moć – nisu ograničeni, te njihovaoskudnost ohrabruje ponašanje koje blokira. Zbog toga su strane u sukobu. Kada jedna strana blokirasredstva za postignuće cilja druge strane, nastaje stanje sukoba.Razlike meñu definicijama usredotočene su oko namjere i oko toga je li sukob izraz koji je ograničensamo na otvorena djela. Tema namjere je predmetom rasprava oko toga da li ponašanje koje blokiramora biti namjerna akcija ili se ono može dogoditi kao ishod nepredviñenih okolnosti. Ako poñemo odtoga da se sukob može jedino odnositi na otvorena djela, neke definicije, primjerice, zahtijevajuznakove očitovane borbe ili otvorene bitke kao kriterije za postojanje sukoba.Naša definicija sukoba uključuje svjesnost (percepciju), suprotstavljanje, oskudnost i blokadu. Nadaljepretpostavlja da je to namjerna akcija koja može postojati na latentnoj ili otvorenoj razini. Konfliktdefiniramo kao proces u kojem osoba A namjerno čini napor kako bi spriječila napore osobe B nekimoblikom blokade koji će rezultirati u osujećenju osobe B da postigne njezine ciljeve ili promicanjenjezinih interesa [5].PRIJELAZNA FAZA U PROMIŠLJANJU KONFLIKATAPotpuno je umjesno reći da postoji sukob oko uloge konflikta u skupinama i organizacijama. Jednaskupina autora polazi od pretpostavke da se sukobi moraju izbjegavati, kao i da sukobi ukazuju na lošefunkcioniranje unutar odreñene skupine. Sve to skupa nazivamo tradicionalnim shvaćanjemkonflikata. Druga skupina, takozvano gledište ljudskih odnosa, spori se da je sukob naravan ineizbježan ishod u bilo kojoj društvenoj skupini. To ne mora biti negativno, već to prije može bitipozitivna snaga u odreñivanju radnog učinka skupine. Treće, najnovije gledište izlaže treća skupinaautora koja smatra da sukob može biti ne samo pozitivnom snagom u skupini, već eksplicitno tvrdi dasu neki konflikti apsolutno potrebni za učinkoviti rad skupine. Ova treća škola naziva seinterakcijskim pristupom. Analizirajmo pobliže svako od navedenih gledišta.Tradicionalno gledišteNeki rani pristup konfliktu polazio je od pretpostavke kako je sukob nešto što je loše, neka loša stvar ipojava. Konflikt se smatrao negativnom pojavom te je bio sinonim za izraze poput nasilja, destrukcijei iracionalnosti kako bi se pojačala njegova negativna konotacija. Na tom tragu, konflikte je trebalomaksimalno izbjegavati.Tradicionalno gledište je zapravo bilo u suglasnosti s prevladavajućim stavovima o skupnomponašanju tridesetih i četrdesetih godina prošlog stoljeća. Na temelju rezultata istraživanja poputonoga u Hawthorneru, navodilo se da je konflikt disfunkcionalni ishod koji proizlazi iz lošekomunikacije, nedostatka otvorenosti i povjerenja meñu ljudima i ponašanja menadžera da odgovorena potrebe i traženje svojih djelatnika.Gledište da su svi sukobi loši jamačno nudi jednostavan pristup promatranja ponašanja ljudi kojistvaraju konflikt. Budući da sve sukobe treba izbjegavati, valja samo usmjeriti našu pozornost nauzroke konflikata i ispraviti pogreške u funkcioniranju kako bi poboljšali skupni i organizacijski radniučinak. Iako znanstvena istraživanja danas pružaju jake dokaze koji osporavaju to da ovaj pristupredukcije sukoba dovodi do povećanja skupne proizvodnosti, većina autora danas još uvijek ocjenjujekonfliktne situacije oslanjajući se na ovaj, zapravo zastarjeli standard [7].320M&S 8(2013)