zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti
zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti
Sve obrasce kao i baze podataka vodi Povjerenstvo za bolničke infekcije bolničke ustanove kojegodišnje izvješće o broju prijavljenih incidenata šalje u Referentni centar za bolničke infekcijeMinistarstva zdravlja RH. Temeljem dostavljenih podataka iz bolničkih izvješća, Povjerenstvo zasprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravlja donosi godišnje izvješće osprječavanju i suzbijanju bolničkih infekcija u bolnicama u RH. Redovitim prijavljivanjem ipraćenjem ubodnih incidenata može se doći do relevantnih podataka o proširenosti ovog problema,utvrñivanja okolnosti incidenata, podataka o odjelima na kojima su incidenti najčešći, a kako bi semoglo razvijati odgovarajuće programe zaštite i uspostaviti učinkovite mjere prevencije svih djelatnikauključenih u zdravstvenu skrb. Pravovremeno prijavljivanje incidenta Povjerenstvu za bolničkeinfekcije važno je i radi savjetovanja ozlijeñenog djelatnika i primjene pravovremenepostekspozicijske profilakse. U sklopu svake zdravstvene ustanove djelatnici su dužni prijaviti svakiubodni incident koji se dogodi tijekom rada.Ubodni incident se prijavljuje kao ozljeda na raduHrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje temeljem Pravilnika o pravima, uvjetima i načinuostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalnebolesti u roku od 8 dana temeljem čega postoji obveza osiguranja za slučaj ozljede na radu.Voñenje evidencije i praćenjePrikupljena dokumentacija se pohranjuje na razini svake bolničke ustanove te obuhvaća Obrazacprijave ubodnih incidenata, Obrazac o provedenim postupcima postekspozicijske profilakse, serološkenalaze, evidencijski list o cijepljenju zdravstvenih djelatnika. Mnoge ustanove služe se vlastitimkompjuterskim bazama podataka izrañenima u svrhu trajnog praćenja incidenata i provedenimpostupcima cijepljenja zdravstvenih djelatnika. Uspostava baza podataka pridonosi razvoju strategije iprograma prevencije, a predstavlja i jedan od prihvaćenih pokazatelja kvalitete prema Agenciji zakvalitetu i akreditaciju u zdravstvu. Primjer standardizirane baze podataka za evidentiranje i praćenjeekspozicijskih incidenata predstavlja kompjuterski program EPINet* iz Sjedinjenih AmeričkihDržava razvijen 1991. godine. EPINet sustav sastoji se od Obrasca prijave ozljede oštrim predmetomte Obrasca prijave ekspozicije tjelesnim tekućinama i softver programa u Access®* -u za unos ianalizu podataka. Jednostavan je za primjenu i vrlo je dobro prihvaćen u mnogim zemljama svijeta.Program je preveden i na hrvatski jezik. Uvoñenje ovog ili sličnog jedinstvenog standardiziranogprograma na nivou Republike Hrvatske može doprinijeti kvaliteti praćenja i prevencije ubodnihincidenata.Odgovornost uprava u ustanovama za pružanje zdravstvene skrbiZadaća članova uprave u ustanovama za pružanje zdravstvene skrbi je propisivanje postupnikasukladno važećoj legislativi, provoñenje standardizacije postupaka, planiranje edukacije i planiranjetrajnog stručnog usavršavanja svojeg osoblja. Uprava osigurava poduzimanje mjera prevencije iedukacije zdravstvenih djelatnika za rad na siguran način te osiguranje svih dostupnih osobnihsredstava zaštite, u dostatnoj količini i vodeći računa o najrizičnijim radilištima te nabaviodgovarajuće opreme kao što su igle sa zaštitnim mehanizmom, zatvoreni sustavi za vañenje krvi, itd.,za sprječavanje profesionalne ekspozicije [3]. Sigurna radna okolina bit će osigurana provoñenjemprocedura za procjenu rizika, protokolima i razradama razina izvještavanja, a jednako važna je i stalnaimplementacija postupaka za sigurno zbrinjavanje i odlaganje materijala i opreme. Uporaba sigurnemedicinske opreme je zajedno s učinkovitom edukacijom o njima i poboljšanim radnim proceduramaključ sprečavanja većine ozljeda. Potrebno je istaknuti važnost primjene sigurnih medicinskih napravasa zaštitom za igle koje prekrivaju oštricu kao štit ili je povlače unutar sustava i na taj način sprečavajuozljeñivanje.Kontinuiranim praćenjem ekspozicijskih incidenata, nakon uvoñenja sigurnijih načina i naprednihtehnologija potrebno je kontinuirano provjeravati korelaciju sa smanjenjem incidenata u zdravstvenihdjelatnika. Edukacija o rizicima povezanim s ozljedama oštrim predmetima znači obrazovanje za svedjelatnike zdravstvenog sektora, uključujući pomoćno osoblje i zaposlenike na odreñeno radnovrijeme, studente i ostale. Uprava mora organizirati na odgovarajući i siguran način način zbrinjavanjainfektivnog otpada, a ponaosob oštrih predmeta temeljem postojećeg Zakona o otpadu i drugimvažećim provedbenim propisima i pravilnicima donešenih na temelju Zakona. Postupci zbrinjavanjaotpada moraju biti jasno opisani, dostupni svim zdravstvenim djelatnicima na njihovim radilištima, tezaposlenici moraju biti upoznati s njima. Odgovornost svakog zdravstvenog djelatnika je rad nasiguran način, a poslodavac je odgovoran osigurati zaštitna sredstva i provesti edukaciju osoblja.M&S 8(2013) 315
ZAKLJUČAKU mnogim zemljama je definiran problem profesionalne ekspozicije zdravstvenih djelatnika i utvrñenisu znanstveno utemeljeni i razrañeni protokoli nadzora, praćenja i prijavljivanja. Profesionalnaekspozicija svih zdravstvenih djelatnika, infekcijama koje se prenose krvlju, predstavlja izazov zazdravstvene ustanove u Republici Hrvatskoj. Za zbrinjavanje ekspozicijskih incidenata i djelotvornupostekspozicijsku profilaksu potrebno je organizirano i multidisciplinarno pristupiti ovom problemu iu Hrvatskoj. To zahtijeva sagledavanje rizika prijenosa krvlju prenosivih infekcija u populaciji, kao idonošenje postupnika za postekspozicijsku profilaksu sukladno svjetskim preporukama. Svrha i ciljsvakog nacionalnog zdravstvenog sustava, uz brigu za bolesnika, treba biti i zdravlje i sigurnostzdravstvenih djelatnika. Potrebno je promovirati najviše standarde kvalitete i sigurnosti u zdravstvu zasve rizične skupine zdravstvenih djelatnika. Uvoñenje mjera sigurnosti na radilištima gdje suekspozicijski incidenti najučestaliji, pravilno odlaganje oštrih predmeta i uporaba osobne zaštitneopreme, samo su neki od postupaka kojima se nastoji smanjiti mogućnost ekspozicijskih incidenata.Sigurna radna okolina bit će osigurana provoñenjem procedura za procjenu rizika, protokolima irazradama razina izvještavanja, a jednako važna je i stalna implementacija postupaka za sigurnozbrinjavanje i odlaganje upotrebljenog materijala i opreme. Uporaba sigurne medicinske opreme je uzedukaciju i utvrñene radne procedure bitna za sprečavanja većine ozljeda. Edukacija o rizicimapovezanim s ozljedama oštrim predmetima znači obrazovanje za sve djelatnike zdravstvenog sektora,uključujući pomoćno osoblje i zaposlenike na neodreñeno radno vrijeme, studente i ostale.LITERATURA[1] Beltrami, EM., Williams, IT., Shapiro, CN., Chamberland, ME.: (2000) Risk and management ofblood-borne infections in health care workers. Clinical Microbiology Reviews, 13, 2000(3), 385-407.[2] Čivljak, R., Begovac, J.: Profesionalna ekspozicija zdravstvenih djelatnika infekcijama koje seprenose krvlju, Infektološki glasnik, 23, 2003(4), 183-188.[3] Čivljak, R., Begovac, J.: Preporuke za prevenciju profesionalne ekspozicije zdravstvenihdjelatnika infekcijama koje se prenose krvlju, Infektološki glasnik, 24, 2004(1),33-41.[4] Delalić, A., Primorac, A., Janev Holcer, N.: Praćenje ozljeda oštrim predmetima i drugihekspozicijskih incidenata zdravstvenih djelatnika, Sigurnost-časopis za sigurnost u radnoj iživotnoj okolini. 54, 2012(2), 189-197.[5] Gerberding, JL.: Management of occupational exposures to blood-borne viruses, New EnglandJournal of Medicine, 332, 1995, 444-51.[6] Jagger, J., De Carli, G., Perry, J., Puro, V., Ippolito, G.: Occupational exposure to bloodbornepathogens: epidemiology and prevention, In: Wenzel R, ed. Prevention and control of nosocomialinfections. 4th ed. Baltimore, MD: Lippincott, Williams and Wilkins, 2003.[7] Kosten, T.: Poškodbe zdravstvenih delavcev z ostrimi predmeti, Obzornik Zdravstvene Nege,40, 2006(4), 237-241.[8] Lesničar, G.: Pogostost incidentov pri zdravstvenih delavcih in drugih osebah na Celjskem,njihovo preprečevanje in poizpostavitvena zaščita, Zdravstveni Vestnik, 74, 2005, 211-220.[9] Stare, M., Kersnič, P.: Pogostost poškodb z ostrim predmetom v operacijskem blokukliničnega centra Ljubljana, Obzornik Zdravstvene Nege, 37, 2003, 53-59.[10] US Public Health Service: Updated U.S. Public Health Service Guidelines for theOccupational Exposures of HBV, HCV, and HIV and Recommendations for PostexposureProphylaxis, Morbidity and Mortality Weekly Report Recommendations and Reports, 2001, 50,1-52.Ostali materijaliPropisi• Pravilnik o načinu provoñenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolestite o osobama koje se podvrgavaju toj obvezi, N.N. 164/04.• Pravilnik o načinu provoñenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolestite o osobama koje se podvrgavaju toj obvezi, N.N. 23/94.316M&S 8(2013)
- Page 280 and 281: i na aerodromima. Funkcionalno, ned
- Page 282 and 283: Rukovodioci visokog nivoa u hijerar
- Page 284 and 285: Lider je neko ko ima jasnu viziju o
- Page 286 and 287: ezbednosne kulture aerodroma. To os
- Page 288: [13] Sikavica, P., Novak, M.: Poslo
- Page 291 and 292: the equipment and fire fighter gear
- Page 293 and 294: municipality with enlarged authorit
- Page 295 and 296: BR - BruntálFM - Frýdek - Místek
- Page 297 and 298: Picture 8. Group for preparing the
- Page 299 and 300: [6] ŠTEFÁNEK, Radoslav. Project m
- Page 301 and 302: motivacije i nagrañivanja te uprav
- Page 303 and 304: Iz prikaza se uočava kako osim obr
- Page 305 and 306: - jačanje suradnje izmeñu predsta
- Page 307 and 308: kojim se ureñuje cjelokupni sustav
- Page 309 and 310: e) kroz izravno stimuliranje zaposl
- Page 311 and 312: BIOGRAFIJA PRVOG AUTORAJoško Bače
- Page 313 and 314: Key words: Mobbing, leadership, unc
- Page 315 and 316: Štetne posljedice zlostavljanja na
- Page 317 and 318: sustavan način budući da su sve o
- Page 319 and 320: Kada je riječ o definiranju nesigu
- Page 321 and 322: LITERATURA[1] Agervold, M. and E. G
- Page 323 and 324: [42] Rodriguez-Muñoz, A., Baillien
- Page 325 and 326: BIOGRAFIJA PRVOG AUTORAmr. sc. Gabr
- Page 327 and 328: tekućina (tzv. mukokutane ozljede)
- Page 329: 6. Obuća otvorenih prstiju ne smij
- Page 333 and 334: Natasa Janev Holcer - Area of scien
- Page 335 and 336: POJMOVNO ODREðENJE KONFLIKATAU rel
- Page 337 and 338: Religijsko gledište naglašava mir
- Page 339 and 340: traži da rješavaju probleme za ko
- Page 342 and 343: Hrvatski jezik/Croatian languageUDK
- Page 344 and 345: izici od osnovnih opasnosti koje se
- Page 346 and 347: Dakle, da bi poslovna organizacija
- Page 348 and 349: pridobivanjem pomoći članova skup
- Page 350 and 351: Verbalna komunikacijaKod verbalnog
- Page 352 and 353: sigurnošću doprinosi učinkovitos
- Page 354: LITERATURA[1] Bass, B.M.: Stogdil's
- Page 357 and 358: Indycar 500 v ZDA). Ko govorimo o v
- Page 359 and 360: potencialne nevarnosti za naključn
- Page 361 and 362: garaži ali garažni hiši. Spodnja
- Page 363 and 364: Primer ocene tveganja je pokazal na
- Page 365 and 366: [5] Adcock, P. L. (1992). Prospects
- Page 368 and 369: Hrvatski jezik/Croatian languageUDK
- Page 370 and 371: REZULTATI DOSADAŠNJIH ZNANSTVENIH
- Page 372 and 373: - ponaša se etički,- pristupačan
- Page 374 and 375: - savjetnici za karijeru, odnosno p
- Page 376 and 377: njihovimprethodnodefiniranimulogama
- Page 378 and 379: LITERATURA[1] Buble, M.: Menadžmen
ZAKLJUČAKU mnogim zemljama je definiran problem profesionalne ekspozicije zdravstvenih djelatnika i utvrñenisu znanstveno utemeljeni i razrañeni protokoli nadzora, praćenja i prijavljivanja. Profesionalnaekspozicija svih zdravstvenih djelatnika, infekcijama koje se prenose krvlju, predstavlja izazov zazdravstvene ustanove u Republici <strong>Hrvatsko</strong>j. Za zbrinjavanje ekspozicijskih incidenata i djelotvornupostekspozicijsku profilaksu potrebno je organizirano i multidisciplinarno pristupiti ovom problemu iu <strong>Hrvatsko</strong>j. To zahtijeva sagledavanje rizika prijenosa krvlju prenosivih infekcija u populaciji, kao idonošenje postupnika za postekspozicijsku profilaksu sukladno svjetskim preporukama. Svrha i ciljsvakog nacionalnog zdravstvenog sustava, uz brigu za bolesnika, treba biti i zdravlje i sigurnostzdravstvenih djelatnika. Potrebno je promovirati najviše standarde kvalitete i <strong>sigurnosti</strong> u zdravstvu zasve rizične skupine zdravstvenih djelatnika. Uvoñenje mjera <strong>sigurnosti</strong> na radilištima gdje suekspozicijski incidenti najučestaliji, pravilno odlaganje oštrih predmeta i uporaba osobne zaštitneopreme, samo su neki od postupaka kojima se nastoji smanjiti mogućnost ekspozicijskih incidenata.Sigurna radna okolina bit će osigurana provoñenjem procedura za procjenu rizika, protokolima irazradama razina izvještavanja, a jednako važna je i stalna implementacija postupaka za sigurnozbrinjavanje i odlaganje upotrebljenog materijala i opreme. Uporaba sigurne medicinske opreme je uzedukaciju i utvrñene radne procedure bitna za sprečavanja većine ozljeda. Edukacija o rizicimapovezanim s ozljedama oštrim predmetima znači obrazovanje za sve djelatnike zdravstvenog sektora,uključujući pomoćno osoblje i zaposlenike na neodreñeno radno vrijeme, studente i ostale.LITERATURA[1] Beltrami, EM., Williams, IT., Shapiro, CN., Chamberland, ME.: (2000) Risk and management ofblood-borne infections in health care workers. Clinical Microbiology Reviews, 13, 2000(3), 385-407.[2] Čivljak, R., Begovac, J.: Profesionalna ekspozicija zdravstvenih djelatnika infekcijama koje seprenose krvlju, Infektološki glasnik, 23, 2003(4), 183-188.[3] Čivljak, R., Begovac, J.: Preporuke za prevenciju profesionalne ekspozicije zdravstvenihdjelatnika infekcijama koje se prenose krvlju, Infektološki glasnik, 24, 2004(1),33-41.[4] Delalić, A., Primorac, A., Janev Holcer, N.: Praćenje ozljeda oštrim predmetima i drugihekspozicijskih incidenata zdravstvenih djelatnika, Sigurnost-časopis za sigurnost u radnoj iživotnoj okolini. 54, 2012(2), 189-197.[5] Gerberding, JL.: Management of occupational exposures to blood-borne viruses, New EnglandJournal of Medicine, 332, 1995, 444-51.[6] Jagger, J., De Carli, G., Perry, J., Puro, V., Ippolito, G.: Occupational exposure to bloodbornepathogens: epidemiology and prevention, In: Wenzel R, ed. Prevention and control of nosocomialinfections. 4th ed. Baltimore, MD: Lippincott, Williams and Wilkins, 2003.[7] Kosten, T.: Poškodbe zdravstvenih delavcev z ostrimi predmeti, Obzornik Zdravstvene Nege,40, 2006(4), 237-241.[8] Lesničar, G.: Pogostost incidentov pri zdravstvenih delavcih in drugih osebah na Celjskem,njihovo preprečevanje in poizpostavitvena zaščita, Zdravstveni Vestnik, 74, 2005, 2<strong>11</strong>-220.[9] Stare, M., Kersnič, P.: Pogostost poškodb z ostrim predmetom v operacijskem blokukliničnega centra Ljubljana, Obzornik Zdravstvene Nege, 37, 2003, 53-59.[10] US Public Health Service: Updated U.S. Public Health Service Guidelines for theOccupational Exposures of HBV, HCV, and HIV and Recommendations for PostexposureProphylaxis, Morbidity and Mortality Weekly Report Recommendations and Reports, 2001, 50,1-52.Ostali materijaliPropisi• Pravilnik o načinu provoñenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolestite o osobama koje se podvrgavaju toj obvezi, N.N. 164/04.• Pravilnik o načinu provoñenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolestite o osobama koje se podvrgavaju toj obvezi, N.N. 23/94.316M&S 8(2013)
Change language