zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

Zakonodavstvo EU o sigurnosti i zdravlju na radu posebice naglašava prevenciju nasuprot liječenju,što procjenu opasnosti čini još važnijom za upravljanje zdravljem i sigurnošću.Procjena se sastoji od pet koraka:1. Utvrñivanja opasnosti u radnom okolišu koje mogu utjecati na zdravlje zaposlenika2. Procjena štete za zdravlje svakog pojedinog zaposlenika i za organizaciju (odsutnost s posla,fluktuacija radne snage, smanjena produktivnost, itd.).3. Utvrñivanje povezanosti izmeñu opasnosti i nastale štete, što ukazuje na vjerojatne čimbenike rizikao kojima se zatim s ciljnim skupinama raspravlja i utvrñuju se prioriteti djelovanja.4. Preispitivanje prakse u upravljanju te raspoloživih izvora u organizaciji radi podržavanja odluka.5. Utvrñivanje preostalog rizika.Pored revizije procjene i ocjenjivanja učinkovitosti svake intervencije, potrebno je pri svakoj odluci osmanjenju rizika obaviti konzultacije uprave i zaposlenika, što osigurava valjanost rezultata procjene iosigurava primjerenu razinu predanosti u provedbi.Prevencija profesionalne ekspozicije zdravstvenih djelatnika i poduzimanje odgovarajućihmjera zaštiteZbog zaštite zdravlja i sigurnosti zdravstvenih djelatnika, ali i ostalog osoblja na svojim radnimmjestima potrebno je poduzeti sve moguće mjere radi smanjenja izloženosti ekspozicijskimincidentima. Infekcije koje su stečene na radnom mjestu tijekom obavljanja redovitih radnih dužnostizdravstvenih djelatnika smatraju se i bolničkim i profesionalnim infekcijama. Direktiva EuropskogVijeća 2010/32/EU, koja je stupila je na snagu u svibnju 2010. godine obvezuje zemlje članice EU napoduzimanje preventivnih mjera u pogledu sprječavanja ozljeda oštrim predmetima zdravstvenihdjelatnika. Glavni cilj EU direktive je sigurnost medicinskog osoblja i ostalih djelatnika u zdravstvukoji su najizloženiji opasnostima od ubodnih incidenata. Direktiva EU o sprječavanju ozljeda oštrimpredmetima objavljena je u službenom glasilu Europske unije 1. lipnja 2010. godine čime je ovajzakon postao i važeći. Direktivu je sastavila Europska komisija, a usvojena je od Vijeća ministara EU iuključuje Okvirni sporazum o ozljedama oštrim predmetima koji je dogovoren u procesu pregovora irada EU socijalnih partnera Europske federacije sindikata javnih službi (EPSU-European Federation ofPublice Service Unions) i Europske udruge poslodavaca u bolnicama i zdravstvenoj skrbi(HOSPEEM-European Hospital and Healthcare Employer´s Association) te je usklañena s IzvješćemEuropskog parlamenta o ozljedama prouzročenim ubodima igala.1. Nespecifična predekspozicijska profilaksaDanašnje znanstvene i stručne spoznaje ukazuju da još ne postoje potpuno sigurni i učinkoviti postupcipostekspozicijske profilakse, pa je stoga jedini način smanjenja rizika od profesionalne ekspozicije štotemeljitije provoñenje predekspozicijske profilakse. Najvažnija mjera prevencije za sigurnostzdravstvenih radnika je nespecifična predekspozicijska profilaksa, što podrazumijeva standardne mjerezaštite [2]. Standardne mjere zaštite uključuju korištenje osobne zaštite (rukavice, vizir maska,zaštitnih naočala, maski, zaštitne pregače i ogrtači, kombinezoni) te primjenu tehničke zaštite(korištenje spremnika za odlaganje oštrih predmeta, pravilno rukovanje oštrim predmetima).1. Higijena ruku je osnovna smanjenja mogućnosti zaraze i prenošenja patogenih mikroorganizama.Osim pranja ruku koje je obavezna mjera zaštite prije i poslije kontakta sa bolesnicima, učinkovita ičesto korištena metoda je utrljavanje alkoholnog pripravka na ruke. Važno je da koža ruku budeneoštećena jer svako oštećenje na koži predstavlja moguća vrata ulaska mikroroganizama, stoga jeeventualna oštećenja potrebno zaštititi nepropusnim flasterom.2. Korištenje odgovarajućih rukavica tijekom svih procedura koje uključuju direktni ili slučajnikontakt sa krvlju, tjelesnim tekućinama i drugim potencijalno zaraznim materijalima. U slučajuubodnog incidenta, rukavica će nerijetko biti probijena, što znači mogućnost unosa patogenihmikroorganizama u tkivo, ali je količina značajno manja.3. Svaka zdravstvena ustanova mora omogućiti dostatnu zalihu čistih, nesterilnih rukavica i koš zaodlaganje rabljenih. Ruke je uvijek potrebno oprati nakon što se rukavice skinu, nakon svakogkontakta s bolesnikom te nakon što se došlo u doticaj s krvlju, tjelesnim tekućinama, sekretima iekskretima te s kontaminiranim predmetom.4. Pregače ili ogrtače potrebno je nositi tijekom rada u laboratoriju kada se dolazi u neposredni kontaktsa kontaminiranim predmetima i biološkim materijalom.5. Zaštitne naočale, maske za lice i druga zaštitna osobna sredstva se moraju nositi kada je neophodnozaštiti lice i oči od prskanja krvi i tjelesnih tekućina.M&S 8(2013) 313