zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

tekućina (tzv. mukokutane ozljede) su najčešće situacije za rizik prijenosa profesionalne infekcije uzdravstvenih djelatnika [1,5]. Ozljedu oštrim predmetom smatra se svaka posjekotina, ubod iglom ilinekim drugim oštrim predmetom (skalpel, lanceta, predmetno stakalce, štrcaljke) te svi ostali predmetikoji mogu izazvati ubod ili posjekotinu [7]. Posljedice koje nosi sa sobom ovakva vrsta ozljede, jestrizik za stjecanje neke infekcije u slučaju da je predmet bio korišten, odnosno kontaminiran. Za takveinfekcije koristimo naziv „infekcije koje se prenose krvlju“, iako treba znati da time podrazumijevamoi kontakt s drugim biološkim materijalom (tkiva i tjelesne tekućine) koji može sadržavati krv ipatogene organizme [2]. Krvlju se može prenijeti više od četrdeset uzročnika profesionalnih infekcijau zdravstvenih djelatnika, a najvažniji su virus hepatitisa B (HBV), virus hepatitisa C (HBC) i virushumane imunodeficijencije (HIV) koje karakterizira potencijalno značajan morbiditet i mortalitet kojimogu predstavljati značajan problem za zdravlje zdravstvenih djelatnika. Stupanj rizika za infekciju,odnosno serokonverziju nakon perkutanog incidenta sa kontaminiranom iglom ili drugim oštrimpredmetom iznosi za hepatitis B 0,5-37%, za hepatitis C 3-10%, dok je za HIV 0,2-0,5% [8,9].Podaci za Republiku HrvatskuU Hrvatskoj je 1994. godine donesen prvi Pravilnik o načinu provoñenja imunizacije, seroprofilakse ikemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se podvrgavaju toj obvezi, čime sudefinirane rizične skupine za koje je preporučeno cijepljenje. Najnoviji Pravilnik donesen je 2007.godine čime su donesene izmjene i dopune prijašnjih Pravilnika. U Hrvatskoj je zbog potrebeusklañivanja i potrebe praćenja incidenata Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatskeimenovalo 5. veljače 2008., Stručnu radnu grupu za izradu Nacionalnih smjernica o sprječavanjuinfekcija prilikom uporabe oštrih predmeta u zdravstvenim ustanovama. Odredbama Pravilnika ouvjetima i načinu obavljanja mjera za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija propisuju se mjereza sprječavanje, suzbijanje i praćenje bolničkih infekcija unutar zdravstvenih ustanova, način radaBolničkog povjerenstva za kontrolu bolničkih infekcija i Povjerenstva za sprečavanje i suzbijanjebolničkih infekcija Ministarstva zdravlja. Incidencija ekspozicijskih incidenata prikazuje se ugodišnjem izvješću o sprečavanju i suzbijanju bolničkih infekcija u bolnicama u Republici Hrvatskoj,na razini bolničkih ustanova u čitavoj državi.Istraživanje praćenja ozljeda oštrim predmetima provedeno u Kliničkoj bolnici Dubrava u razdobljuod 2002. do 2010. godine, pokazalo je porast broja prijava u odnosu na početne godine evidentiranja,što objašnjava povećanu svijest prijavljivanja ubodnih incidenata meñu zdravstvenim djelatnicima.Ozljede su najčešće nastajale ubodom na igle, a zatim slijede porezotine na skalpel i ogrebotine. Što setiče vrste zahvata prilikom kojeg su nastale ozljede, najčešće se incidenti javljaju kod vañenja krvi,kod primjene parenteralne terapije, kod kirurških zahvata, a od ostalih postupaka koji mogu uzrokovatiozljede ubraja se vañenje zuba, ručno čišćenje kirurških instrumenata i slično. Medicinske sestresrednje stručne spreme imaju najviše prijavljenih incidenata, što se može objasniti provoñenjembrojnih zahvata kod kojih upotrebljavaju igle. Nakon njih slijede liječnici na stažu i specijalizaciji, paliječnici specijalisti i tek onda više medicinske sestre. Gledajući procijepljenost zdravstvenihdjelatnika protiv hepatitisa B, ona se u KB Dubravi kreće oko 98%, što ukazuje na visoku svjesnostdjelatnika, ali i na visok stupanj educiranosti o mogućoj podložnosti infekciji [4].UPRAVLJANJE UBODNIM INCIDENTIMAUpravljanje ubodnim incidentima uključuje prepoznavanje i procjenu opasnosti u zdravstvu i rizičnihčimbenika za izložene zdravstvene djelatnike i poduzimanje nekoliko mogućnosti sprječavanjaizloženosti uzročnicima infekcije. Najvažnija i najlakše dostupna mjera prevencije jest nespecifičnapredekspozicijska profilaksa koja uključuje primjenu standardnih mjera zaštite. Takoñer je važna ispecifična predekspozicijska profilaksa, odnosno cijepljenje. U slučaju infekcije uvijek je dostupnapostekspozicijska profilaksa koja podrazumijeva sve postupke kojima se nastoji smanjiti mogućnostakviriranja infekcija u zdravstvenih djelatnika koji su bili izloženi kontaminiranim oštrim predmetima.Procjena opasnosti u zdravstvuSvrha procjene opasnosti je ustanoviti vezu izmeñu opasnosti i posljedica po zdravlje te procijenitirizik po zdravlje uslijed izlaganja opasnostima. Procjena opasnosti u zdravstvenim ustanovama jebitan čimbenik u poboljšanju radnog okoliša, što je naglašeno još 1989. godine u Okvirnoj direktiviEU koja naglašava obvezu poslodavca o provoñenju procjene rizika i provedbi mjera zaštite.312M&S 8(2013)