zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

e) kroz izravno stimuliranje zaposlenih koji samoinicijativno financiraju i koji se uključuju u odreñeneoblike učenja koji nisu nužni preduvjet za obavljanje posla u društvu, ali su s njim povezani kroz novaznanja i kvalitetu te poslodavac od njih indirektno ostvaruje korist jer povećava brojvisokoobrazovanih i tako stvara novu vrijednost društva (poslijediplomski studij, raznespecijalizacije, tečajevi i sl.).4. CJELOŽIVOTNO UČENJEPojam cjeloživotno učenje podrazumijeva sve aktivnosti vezane za učenje tijekom cijelog života, sciljem unapreñenja znanja i sposobnosti pojedinaca, a tako i Europe kao naprednog društva znanja sodrživim gospodarskim razvojem i većom zapošljivosti. U tu svrhu, program za cjeloživotno učenje(Lifelong Learning Programme) kao program Europske zajednice usmjeren je na sve razineobrazovanja i stručnog usavršavanja te potiče na razmjenu i suradnju izmeñu obrazovnih ustanova,kao i na mobilnost učenika, studenata i stručnjaka. [28]. Program za cjeloživotno učenje sastoji se odčetiri sektorska potprograma i to: [20].- Comenius (za predškolski odgoj i školsko obrazovanje)- Erasmus (za visokoškolsko obrazovanje)- Leonardo de Vinci (za strukovno obrazovanje i osposobljavanje)- Grundtvig (za obrazovanje odraslih)Ovim programima pridružuju se i dva komplementarna programa:- Transverzalni program (suradnja i inovacije u području cjeloživotnog učenja unutar EU,učenje stranih jezika, razvoj informatičkih i komunikacijskih tehnologija)- Jean Monnet (potpora institucijama koje se bave europskim integracijama).Ovi procesi i programi u skladu su i s trenutno aktualnim Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom kojiima reformsku ulogu u sustavu obrazovanja jer uključuje obrazovne programe temeljene na ishodimaučenja i usklañene s potrebama tržišta rada, transparentne kriterije ocjenjivanja ishoda učenja, razvojkriterija i procedura za vrednovanje i priznavanje ishoda neformalnog i informalnog učenja,osnaživanje i daljnji razvoj cjeloživotnog učenja te osiguranje kvalitete stjecanja svihkvalifikacija.[27].Razvijanje inovativnih modela financiranja cjeloživotnog učenja za države i tvrtke koje želepotencirati intenzivnije uključivanje pojedinaca u ove aktivnosti, posebice nakon završetka obaveznogformalnog obrazovanja i ulaska u svijet rada, od iznimne je važnosti kako za mikroekonomsku tako iza makroekonomsku sferu i meñunarodne odnose u smislu jačanja konkurentnosti hrvatske radnesnage i njenih tvrtki, pa ovom području treba u budućnosti posvetiti veću pažnju.Posebno je potrebno promovirati, poticati i vratiti se intergraciji i suradnji obrazovnih ustanova iinstituta s društvima u gospodarskoj praksi jer taj segment intergracije znanja i tržišta najbrže stvaranove vrijednosti koje svoj uspjeh potvrñuju na tržištu i stvara uvjete za rast gospodarstva. Time sekreira i nova realna financijska i društvena osnovica koja u tom kružnom procesu postaje izvor rastaučinkovitosti znanosti i obrazovanja na novoj višoj razini. Rast ekonomije je baza za svaku nadgradnjus jedne strane, dok s druge strane nema snažnog rasta ekonomije bez apliciranja znanja pa možemokazati kako je to neraskidiva i logična uzročno-posljedična veza (zemlje s najvećim izdvajanjima zasektor znanja, istraživanja i razvoja imaju i najsnažnije ekonomije). To najbolje pokazuje što razvojnepolitike u svakoj državi trebaju činiti da pokrenu kotač ekonomije i znanja prema naprijed.ZAKLJUČAKU ovom radu predstavljen je pristup problematici razvoja karijere u kojem se u prvom reduapostrofirala uloga kontinuiteta obrazovanja i učenja te indirektno promatrala problematikamikrofinanciranja. Na taj način potvrñena je hipoteza da u organizacijskom i izvanorganizacijskomokružju postoje teorijski i aplikativni inputi za oblikovanje integriranog modela menadžmenta karijereunutar kojeg pojedinci i organizacije pomoću raznih edukacijskih i ostalih povezanih aktivnostipotaknutih na inicijativu društva, organizacija ili pojedinca postaju partneri u stvaranju fleksibilnihkarijera. Ovaj rad ujedno je i potvrda interdisciplinarnosti područja karijere gdje se ukazuje potrebapovezivanja ekonomskih znanstvenih i aplikativnih nalaza s drugim znanstvenim područjima, aposebice s pravnim znanostima, psihologijom, sociologijom i pedagogijom.294M&S 8(2013)