zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

HYPOStudentski kredit uz subvencijugrada ðakovaEUR 120 27.000,00 7,00% 200 HRKSplitska Kredit za troškove upisa EUR 60 30.000,00 6,30% 0,50%bankaSplitska Kredit za troškove studiranja EUR 72 30.000,00 6,60% 0,5%bankaZABA Kredit za plaćanje školarine EUR 120 20.000,00 6,70% 1,00%ZABAKredit za plaćanje troškovaživotaIzvor: http://volim-novac.hr/krediti/studentski-krediti/04.04.2013.EUR 120 700,00 6,90% 1,00%Ono što je u ovom kontekstu važno napomenuti jest da bi kao i kod svakog drugog kreditazainteresirani pojedinci trebali kontaktirati sve banke i ustanove koje se bave kreditiranjem, usporeditiuvjete, savjetovati se sa stručnjacima u banci i izvan banke, što uključuje i udruge potrošača isavjetnike za karijeru, vrednovati ponude i mogućnosti te odabrati najpovoljniju opciju s obzirom nauvjete i tek onda predati zahtjev za kredit. Nadalje, prilikom bilo kakvih plaćanja pa tako i naknadaoko obrazovnih i pratećih usluga potrebno je istražiti mogućnosti kartičnog obročnog plaćanja koje jeponekad moguće dobiti i do 12-36 rata bez visokih kamata, što predstavlja izvjesnu financijskuprednost, osim ukoliko zbog kraćeg roka otplate rate za klijente neće biti previsoke i ugroziti njihovusolventnost. Ipak, ono što bi svakako trebalo mijenjati u zemlji koja potiče obrazovanje, znanje icjeloživotno učenje jest značajnije uključivanje resornih ministarstava i važnijih državnih, ali ilokalnih tijela na smanjivanje kamatnih stopa (subvencije kamata) i ukidanje ili barem znatnoreduciranje naknada za obradu kredita i sl. direktnih ili indirektnih „kvaziporeza“ za svrhuobrazovanja, baš kao i aktivnije uključivanje svih jedinica lokalne samouprave i samih obrazovnihinstitucija na posebne vidove poticanja i subvencija troškova za obrazovanje, usavršavanje i programecjeloživotnog učenja.2.3. Uloga organizacija rada u procesu redovnog obrazovanjaIz izloženog može se zaključiti kako prvi kontakti izmeñu organizacija rada i potencijalnih zaposlenikanastaju još u vrijeme školovanja, odnosno pripreme za ulazak u svijet rada. Organizacije rada uobrazovanje budućih zaposlenika u srednjim stručnim školama uključene su kroz partnerstvo zarealizaciju praktične nastave i stručne prakse, a kod obrtničkih zanimanja licencirani obrtnici subjektisu u suradnji s kojima je jedino moguća finalizacija obrazovanja za odreñeno obrtničko zanimanje,odnosno osposobljavanje za samostalan rad. Organizacije rada koje se uključe u stipendiranjepojedinaca odabranih u skladu s definiranim kriterijima mogu pak identificirati i stimuliratipotencijalne kvalitetne buduće kadrove iz redova učenika, odnosno studenata. Tako stipendije postajučimbenik privlačnosti kadrova, kako za pojedina zanimanja, tako i za pojedine organizacije rada iindirektno utječu na buduću strukturu ljudskih potencijala. Istovremeno i obrazovne institucije ukojima je veliki broj stipendiranih studenata ili učenika postaju atraktivnije obrazovne opcije zapotencijalne učenike i studente.[11] Iako bi poslovni subjekti trebali prepoznati prednosti koje zanjihov ugled i image u javnosti te rast potražnje za njihovim obrazovnim uslugama mogu kumuliratiaktivnosti uključivanja u stipendiranje učenika ili studenata, i samo bi društvo trebalo iznalazitimehanizme za dodatno stimuliranje ovih interakcija.2.4. Važnost razvijanja vještina za upravljanje karijeromKako bi pojedinci raspolagali svim potrebnim informacijama o pravima i mogućnostima okoobrazovanja i budućeg zanimanja, potrebno je stvoriti višedimenzionalni okvir koji će im to kvalitetnoomogućiti. U ovom kontekstu važno je razviti vještine za uspješno planiranje, usmjeravanje i razvojsvakog pojedinca apostrofirajući i važnost njihove uloge i odgovornosti.[5] U skladu sa Strateškimplanom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH za razdoblje 2013. – 2015., uočava seusmjerenost ka intenzivnijoj uključenosti odjela za profesionalno informiranje i savjetovanje priHrvatskom zavodu za zapošljavanje i specijaliziranih portala usmjerenih na problematiku obrazovanja(portal Instituta za razvoj obrazovanja, portal za informiranje o stipendijama itd.).[19] Meñutim, onošto u usporedbi s inozemstvom u našoj praksi još uvijek nedostaje jest obrazovanje za samostalnoovladavanje vještinama i znanjima za planiranje i razvoj karijere pojedinaca putem uvoñenjakvalitetnih i specijaliziranih nastavnih predmeta koji bi omogućili kvalitetniju pripremu pojedinaca zarazličite karijerne odluke s kojima su suočeni u svijetu obrazovanja i kasnije u svijetu rada te karijernisavjetnici u školama, na fakultetima, odnosno coaching treneri u organizacijama rada.[2] [17]Aktualizaciji ove problematike doprinijet će i Hrvatski kvalifikacijski okvir kao reformski instrumentM&S 8(2013) 291