zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

Iz prikaza se uočava kako osim obrazovanja potaknutog na inicijativu organizacija rada, odnosnoposlodavaca koji predstavljaju obavezu usvajanja radi zahtjeva posla, pojedinci se samoinicijativnomogu uključiti u razne oblike usavršavanja postojećeg ili usvajanja novih znanja i vještina koji nemoraju biti povezani s njihovom trenutnom profesijom. Na taj način unapreñuju se individualnapostignuća, što može predstavljati prednost u daljnjem planiranju i razvoju karijere, kako u postojećojorganizaciji rada, tako i izvan nje.2. OBRAZOVANJE U FAZI PRIPREME ZA ULAZAK U ORGANIZACIJU RADA2.1. ObrazovanjeProduktivno i razvijeno društvo svoje konkurentske prednosti gradi na znanju te stalno potiče ulaganjeu znanje svoga stanovništva. Osiguranje kvalitetnog sustava odgoja i obrazovanja od predškolskog,osnovnoškolskog, srednjoškolskog do visokog, uključujući i obrazovanje odraslih, omogućit ćepretpostavke za kontinuirano stjecanje novog znanja i vještina te primjenu novih tehnologija po načelucjeloživotnog učenja.[19]2.1.2. UstrojSustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj sastoji se od: [20]- Predškolskog odgoja- Osnovnog obrazovanja- Srednjeg obrazovanja- Visoke naobrazbePredškolski odgoj u Republici Hrvatskoj obuhvaća odgoj, naobrazbu i skrb o djeci predškolske dobi zadjecu od 6 mjeseci do polaska u školu. Osmogodišnje obrazovanje obavezno je i besplatno za svudjecu od šeste do petnaeste godine. Svrha i ciljevi usmjereni su na kontinuirani razvoj učenika uskladu s njegovim sposobnostima i sklonostima. Srednjoškolskim obrazovanjem svakom se pojedincunakon završetka osnovne škole omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja.Djelatnost srednjoškolskog obrazovanja obavljaju srednjoškolske ustanove (srednje škole i učeničkidomovi) i druge pravne osobe u skladu s odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj isrednjoj školi (Narodne novine br. 87/08).[18]Programi srednjeg školstva su:a) Programi kojima se stječu znanja i sposobnosti za rad ili za nastavak školovanja i to:- Programi za stjecanje srednje školske spreme- Programi za stjecanje srednje stručne spreme- Programi za stjecanje niže stručne spremeb) Programi kojima se dopunjuju stečena znanja, sposobnosti i vještine za rad u struci nazvanikao:- Programi osposobljavanja i usavršavanjaSrednje škole ovisno o vrsti nastavnog plana i programa koji se u njima izvodi, dijele se na:- Gimnazije (opće i specijalizirane)- Strukovne škole (tehničke, industrijske, obrtničke i druge)- Umjetničke škole (glazbene, plesne, likovne i druge)U gimnazijama učenik nakon četverogodišnjeg obrazovanja stječe srednju školsku spremu.Završetkom strukovne srednje škole učenik stječe srednju stručnu spremu, meñutim završetkomprograma u trajanju od jedne do dvije godine učenik stječe nižu stručnu spremu. U umjetničkimškolama u najmanje četverogodišnjem trajanju učenik stječe srednju stručnu spremu. Obrazovanjeučenika s teškoćama u razvoju organizira se uz primjenu individualiziranih postupaka ili, kod većihteškoća, u posebnim ustanovama.Srednjoškolsko obrazovanje odraslih obuhvaća posebne programe za stjecanje srednje školske ilistručne spreme, niže stručne spreme, programe prekvalifikacije te programe osposobljavanja iusavršavanja.Djelatnosti visokog obrazovanja su visoka učilišta u koja spadaju: sveučilišta, fakulteti i umjetničkeakademije te veleučilišta i visoke škole. Sveučilišni studiji organizirani su na tri razine i to kaopreddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij, a studente osposobljavaju za obavljanje poslova uznanosti i poslovnom sektoru. Stručni studiji usmjereni su na dvije razine i to kao preddiplomskistručni studij i specijalistički diplomski stručni studij. U okviru stručnih studija studenti bi trebaliovladati znanjima i vještinama koje bi im omogućile neposredno uključivanje u radni proces.[21]288M&S 8(2013)