zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

13.07.2015 Views

konkurentnosti preduzeća.Organizacija koja uči je ona koja je sposobna da stvara, pribavlja, vršitransfer znanja i modifikuje svoje ponašanje na način koji reflektuje nova znanja. Smatra se da seučenje u organizaciji obavlja u tri etape:• kognitivna – zaposleni se izlažu novim saznanjima i potrebi da misle različito• bihejvioralna – zaposleni prihvataju nova saznanja i menjaju ponašanje• pozitivne promene u performansamaSposobni lideri doprinose uspehu preduzeća stvaranjem jasne vizije na osnovu uvida u dugoročnetrendovegrane; fokusiranjem na razvoj ljudskih resursa, motivišući ih da uče i preuzimaju većuodgovornost. Lideri prednjače u „odvikavanju od naučenog“, u nameri da se dovedu u pitanjetradicionalne pretpostavke preduzeća o njihovoj sredini. U organizaciji koja uči menadžment stimulišezaposlene da prikupljaju i koriste informacije koje pokreću proces učenja. Do učenja dolazi kada ljudimenjaju svoj mentalni model ili mentalnu mapu i usvajaju takve obrasce ponašanja koji su u skladu savizijom organizacije i zahtevima njenog razvoja u budućnosti.TRANSFORMACIONO LIDERSTVO ZA TRANSFORMACIONU BEZBEDNOSTPored obaveza i odgovornosti poslodavca/menadžera koji svoje uporište nalaze u odgovarajućojpravno-normativnoj regulativi, od kritične je važnosti za poboljšanje performansi zaštite i bezbednostizaposlenih, razvoj menadžera kao lidera u ovoj oblasti. Uspešni lideri zaštite nisu delotvorni samo upostavljanju ciljeva i dodeljivanju odgovarajućih sredstava, već u razvoju bezbednosne kulturezaposlenih i ostvarivanju značajnih promena i poboljšanja u ovoj oblasti. Za većinu lidera, razvojtransformacionog stila je odličan način da se poboljšaju bezbednosne aktivnosti [13].Ideja transformacionog liderstva je da se pomogne liderima da transformišu organizacije i pojedince,da ostvare značajne i pozitivne promene. U literaturi se posmatra kao proces koji menja i transformišepeduzeće. Za razliku od transformacionog liderstva, transakciono liderstvo se ne bavi podsticanjempromena u pojedincima. Umesto toga, ono vidi liderstvo kao "transakciju" izmeñu lidera isledbenika/zaposlenih. U poslovnom svetu, tradicionalni odnos izmeñu lidera i radnika se sastoji odtransakcija (npr. plate/nadoknade za rad). Transakciono liderstvo blisko je povezano sa kontrolnimfunkcijama menadžmenta.Transformacioni lideri, apeluju na viši nivo motivacije. Umesto da se fokusiraju na zadatke,transformacioni lideri usañuju u svoje zaposlene osećaj svrhe. Nastoje da zadovolje viši nivo potrebakako bi se zaposleni u potpunosti angažovali. Lideri podižu svest zaposlenih tako što im pomažu daprevaziñu emocije kao što su: ljubomora, strah i pohlepa i prisvoje vrednosti i ideale kao što su:sloboda, pravda i humanizam (razvijaju „bolje ja“) dajući vrednost pojedincu i organizacijama.Važno je napomenuti da jedan stil ne isključuje drugi. Često lideri u svom radu koriste mešavinutransakcijskih i transformacionih stilova. Dok je transformaciono liderstvo moćno i daje rezultate,situaciono liderstvo je: efikasan lider menja svoj stil i pristup u zavisnosti od situacije i poziva.Zanimljiv je odnos transformacionog i transakcionog liderstva i organizacionog učenja. Rezultatijednog istraživanja ukazuju da oba ova lidera stimulišu istraživanja, s tim što transformacioni lideriomogućavaju učenje koje dovodi u pitanje status quo, a transakcioni lideri omogućavaju učenje kojeojačava postojeću praksu. Dok transformaciono liderstvo unapreñuje individualno i grupnoučenje u situaciji promena, transakciono liderstvo to čini u situaciji stabilnosti.Kako postati transformacioni lider bezbednosti?Primarna delatnost bezbednosnih inicijativa u bilo kojoj oblasti ljudskog rada jeste da se spreče iliminimiziraju rizici na radnom mestu odnosno da se maksimalno smanji izloženost radnikaopasnostima i štetnostima u radnoj okolini. Moglo bi se reći da se radi o primarnom mehanizmubezbednog poboljšanja. Lideri direktno i indirektno utiču na sisteme i uslove radne sredine, a time i naopasnosti i ekspoziciju.Istraživanja pokazuju da lideri koji imaju jak transformacioni liderski stil obično imaju grupe kojebolje i bezbednije obavljaju svoje radne zadatke. Za većinu voña, razvoj transformacionog stila (iliM&S 8(2013) 255

negovanje transformacionog stila) je odličan način da se dopune druge aktivnosti bezbednosti.Tansformacioni lider bezbednosti ostvaruje dobre rezultate jer poseduje odreñene karakteristike:• vizionarstvo – stvara viziju budućnosti koja je prihvatljiva za sledbenike• inspirator – komunicira viziju na ubedljiv način• on je stimulator – obezbeñuje stvaranje novih ideja i programa i nalazi prave načine da seposao bezbedno i efikasno uradi• on je trener koji usmerava zaposlene da preuzmu odgovornost za poboljšanje performansizaštiteTransformacioni lideri, zapravo, modeliraju bezbednosnu kulturu i ponašanje – da bude usaglasnosti sa ciljevima preduzeća i svakodnevnom aktivnošću zaposlenih. Rade konzistentno samoralnim principima i sagledavaju etičke konsekvence svojih odluka. Jukl smatra da se na osnovuličnog iskustva i rezultata istraživanja mogu d a t i odreñene sugestije za veću efektivnosttransformacionog liderstva:• potrebno je da se stvori dobra i privlačna vizija• potrebno je objasniti kako da se vizija ostvari• lider mora da obavlja svoju aktivnost uverljivo i optimistično• on mora da izražava poverenje u svoje sledbenike/zaposlene• sugeriše se korišćenje dramatičnih, simboličkih akcija da se naglase ključne vrednosti• lider treba da vodi dajući primer, po narodnoj „dela govore više od reči“• sugeriše se podšrka i „opunomoćavanje“ zaposlenih da ostvare vizijuEfikasan stil voñstva može da pomogne liderima da razviju timove koji su sposobniji nego sam lider.Samo po sebi, to je odličan početak za transformaciju bezbednosnih performansi. Poslodavci/menadžeri koji kao lideri žele da utiču na bezbednost zaposlenih mogu početi da razvijaju optimalneperformanse bezbednosti razvijajući karakteristike i negujući stil transformacionog liderstva.OBAVEZE I ODGOVORNOSTI MENADŽERA KAO LIDERA ORGANIZACIONOGUČENJA ZA BEZBEDNOST I ZDRAVLJE NA RADU U REPUBLICI SRBIJIU razvijenim državama, nivo bezbednosti zaposlenih predstavlja jedan od najznačajnijih pokazateljaposlovne pouzdanosti i vrednosti kompanije koji je često odlučujući kako pri privlačenju i regrutaciji(staffingu) kadrova tako i prilikom dobijanja poslovnih aranžmana. Menadžment kompanijom kojiuključuje bezbednost i zdravlje na radu kao nerazdvojivu funkciju upravljanja ljudskim resursimadoprinosi podizanju nivoa bezbednosne kulture zaposlenih i ugledu kompanije/poslodavca. Iz ovihrazloga se pri uvoñenju sistema kvaliteta i planiranju dugoročnog razvoja kompanije uključuje i sistembezbednosti i zdravlja na radu čime se kontinuirano obezbeñuje konkurentna prednost na tržištu.Sposobnost menadžerske strukture ceni se na osnovu njihovog pristupa i pažnje koju poklanjaju ovojproblematici. Menadžer će najbolje prezentirati svoje sposobnosti i rezultate delovanja u ovoj oblastiako redovno vrši analize povreda na radu i profesionalnih bolesti zaposlenih, gubitaka i troškova idrugih izdataka koje kompanija ima zbog takvih slučajeva, kao i efekte investiranja u poboljšanjeuslova rada odnosno njihov uticaj na smanjenje nezgoda na radu i finansijskih izdataka. Ukompanijama sa savremenom organizacijom rada dobri rezultati u podizanju nivoa bezbednosti izdravlja na radu prezentiraju se javnosti, poslovnim partnerima i svim zaposlenim, objavljivanjem uglasilima ili isticanjem na vidnim mestima. Na ovaj način se istovremeno utiče na podizanje svesti označaju preventivnog delovanja i na podizanje kulture bezbednosti kod zaposlenih. Zato pratećapermanentna aktivnost svih aktivnosti u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu treba da budeobrazovanje i učenje za bezbednost i zdravlje na radu. Znanja zaposlenih se moraju kontinuirano„osvežavati'“ i „upodobljavati'“ svakoj promeni procesa rada i uslova rada.256M&S 8(2013)

negovanje transformacionog stila) je odličan način da se dopune druge aktivnosti bezbednosti.Tansformacioni lider bezbednosti ostvaruje dobre rezultate jer poseduje odreñene karakteristike:• vizionarstvo – stvara viziju budućnosti koja je prihvatljiva za sledbenike• inspirator – komunicira viziju na ubedljiv način• on je stimulator – obezbeñuje stvaranje novih ideja i programa i nalazi prave načine da seposao bezbedno i efikasno uradi• on je trener koji usmerava zaposlene da preuzmu odgovornost za poboljšanje performansizaštiteTransformacioni lideri, zapravo, modeliraju bezbednosnu kulturu i ponašanje – da bude usaglasnosti sa ciljevima preduzeća i svakodnevnom aktivnošću zaposlenih. Rade konzistentno samoralnim principima i sagledavaju etičke konsekvence svojih odluka. Jukl smatra da se na osnovuličnog iskustva i rezultata istraživanja mogu d a t i odreñene sugestije za veću efektivnosttransformacionog liderstva:• potrebno je da se stvori dobra i privlačna vizija• potrebno je objasniti kako da se vizija ostvari• lider mora da obavlja svoju aktivnost uverljivo i optimistično• on mora da izražava poverenje u svoje sledbenike/zaposlene• sugeriše se korišćenje dramatičnih, simboličkih akcija da se naglase ključne vrednosti• lider treba da vodi dajući primer, po narodnoj „dela govore više od reči“• sugeriše se podšrka i „opunomoćavanje“ zaposlenih da ostvare vizijuEfikasan stil voñstva može da pomogne liderima da razviju timove koji su sposobniji nego sam lider.Samo po sebi, to je odličan početak za transformaciju bezbednosnih performansi. Poslodavci/menadžeri koji kao lideri žele da utiču na bezbednost zaposlenih mogu početi da razvijaju optimalneperformanse bezbednosti razvijajući karakteristike i negujući stil transformacionog liderstva.OBAVEZE I ODGOVORNOSTI MENADŽERA KAO LIDERA ORGANIZACIONOGUČENJA ZA BEZBEDNOST I ZDRAVLJE NA RADU U REPUBLICI SRBIJIU razvijenim državama, nivo bezbednosti zaposlenih predstavlja jedan od najznačajnijih pokazateljaposlovne pouzdanosti i vrednosti kompanije koji je često odlučujući kako pri privlačenju i regrutaciji(staffingu) kadrova tako i prilikom dobijanja poslovnih aranžmana. Menadžment kompanijom kojiuključuje bezbednost i zdravlje na radu kao nerazdvojivu funkciju upravljanja ljudskim resursimadoprinosi podizanju nivoa bezbednosne kulture zaposlenih i ugledu kompanije/poslodavca. Iz ovihrazloga se pri uvoñenju sistema kvaliteta i planiranju dugoročnog razvoja kompanije uključuje i sistembezbednosti i zdravlja na radu čime se kontinuirano obezbeñuje konkurentna prednost na tržištu.Sposobnost menadžerske strukture ceni se na osnovu njihovog pristupa i pažnje koju poklanjaju ovojproblematici. Menadžer će najbolje prezentirati svoje sposobnosti i rezultate delovanja u ovoj oblastiako redovno vrši analize povreda na radu i profesionalnih bolesti zaposlenih, gubitaka i troškova idrugih izdataka koje kompanija ima zbog takvih slučajeva, kao i efekte investiranja u poboljšanjeuslova rada odnosno njihov uticaj na smanjenje nezgoda na radu i finansijskih izdataka. Ukompanijama sa savremenom organizacijom rada dobri rezultati u podizanju nivoa bezbednosti izdravlja na radu prezentiraju se javnosti, poslovnim partnerima i svim zaposlenim, objavljivanjem uglasilima ili isticanjem na vidnim mestima. Na ovaj način se istovremeno utiče na podizanje svesti označaju preventivnog delovanja i na podizanje kulture bezbednosti kod zaposlenih. Zato pratećapermanentna aktivnost svih aktivnosti u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu treba da budeobrazovanje i učenje za bezbednost i zdravlje na radu. Znanja zaposlenih se moraju kontinuirano„osvežavati'“ i „upodobljavati'“ svakoj promeni procesa rada i uslova rada.256M&S 8(2013)

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!