zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

menadžera uravnotežiti interese različitih interesnih dionika. Društveno odgovoran menadžer ne smijebiti zainteresiran isključivo za dioničare.Prilikom primjene metode SMART modela i modela kreiranja dobro postavljenih ishoda trebauvažavati interese svih interesnih dionika na koje se odluke menadžera odnose. Prilikom postavljanjapitanja u SMART modelu treba se zapitati o etičnosti same odluke kao i pitanju da li se odlukapoklapa sa strateškom vizijom korporacije. Takoñer potrebno je odmjeriti na koji način će odlukautjecati na sigurnost poslovanja, da li prijete odreñeni financijski gubici, da li će zbog kršenja nečijihprava biti moguće da se pojave sudski sporovi i slično.Pitanja u modelu kreiranja dobro postavljenih ishoda koji se odnose na etiku pretpostavljaju da jeodgovoreno na pitanje da li je cilj ekološki te pretpostavlja postavljanje navedenih potpitanjauvažavajući takoñer interese svih dionika (engl. stakeholders). Naravno, ako bi menadžer propitivao tapitanja oslanjajući se samo na svoje interese bio bi u sukobu interesa gdje bi svoje vlastite probitkestavio ispred interesa organizacije koju vodi i time zloupotrebio ovaj model. I primjenom ovog modelavoña odnosno menadžer mora odvatagati etičku komponentu s obzirom na sigurnost poslovanja,odnosno uvažavajući aspekte gubitaka, povrede prava i i njihove posljedice, kao i utjecaj na širuzajednicu. Ovdije je važno istaknuti da se treba i posvetiti tome kako će javnost reagirati na promjenejer utjecaj medija koji mogu objaviti neku odluku npr. o zatvaranju nekog pogona ili reorganizacije.Lako se može dogoditi da takav primjer pobudi negativan trend u odnosu na buduće (a i sadašnje)investitore, s obzirom da mediji prate takve poteze. Stoga je bitno da su odnosi s javnošću dobri, dauprava ili nadozorni odbor imaju dobru komunikaciju sa medijima i investitorima kako posljedicemedijskih napisa ne bi negativno utjecali na poslovanje.Ciljevi, sredstva i ishodiKako bi došli do zaključka da li odreñena odluka predstavlja etički utemeljenu odluku trebamopromišljati da li je odluka s obzirom na ciljeve kojima je posvećena, s obzirom na sredstva kojima sedolazi do ishoda i sam ishod te odluke etičan. U prikazanim modelima ono što je važno za etičkielement u poslovnom svijetu i ono što predstavlja temu kojoj ćemo se više posvetiti su standardi kojetreba uzimati u obzir prilikom donošenja odluka koje su etički utemeljene. U SMARTers modelu touključje evaluaciju donesene odluke koja je tek nadodana u kasnijim teorijama u ovom modelu ipitanje da li odluka zadovoljava stratešku viziju. U modelu kreiranja dobro postavljenih ciljeva koji jepreuzet iz NLP-ja etičke su komponente prisutne u biranju resursa, u samom kontekstu cilja kao i unajvažnijem pitanju tog modela na kojem ćemo u ovom radu obratiti veću pozornost, a to je pitanje dali je cilj ekološki.REZULTATI I RASPRAVARazrada metode na primjeru- svjetska financijska kriza- kriza identitetaU ovom dijelu rada želim se osvrnuti kako je nastala svjetska financijska kriza te odgovoriti na pitanjekoji su bili njezini uzroci. Teza koja se ovdije pretpostavlja je da je u financijskom sektoru postojalakriza u identitetu etičkih ciljeva i zaštite interesa ulagača kao i cijele ekonomije. Rizici kojima su biliizoženi investitori prelila se na ukupan realni sektor. Činjenica je da nema korporacije na koju se nijeodrazila (i to najčešće na negativan način) svjetska financijska kriza. Ona je utjecala na poslovanjesvih na ovaj ili onaj način.Iako je svjetska financijska kriza neizostavni dio svakodnevnih vijesti koje nas prate unazad pet- šestgodina malo tko od grañana doista razumije kako je ona nastala. Odgovor Alana Greenspana,tadašnjeg šefa FED-a na stagnaciju u američkoj ekonomiji (koja je započela 2000. godine pojavomdot-com krize) bilo je smanjenje eskontne stope po kojoj banke mogu meñusobno posuñivati novac.Ova je odluka, koja je imala svoje opravdanje kao ekspanziaonistička mjera monetarne politike,trebala smanjiti prijeteću nezaposlenost i spasiti zemlju od prijeteće deflacije. Posljedica te odluke(eskontna stopa je smanjivana u jedanaest navrata od 6.5% u svibnju 2000. Do 1.75 u svibnju 2001.)je bilo to što su se svi mogli jefitno zaduživati. [11] U svibnju 2003. FED je tu stopu snizio na 1% štoje bila najniža stopa u zadnjih 45 godina.. Investitori su se masovno odlučili ulagati u drugorazrednehipotekarne kredite. Emisije rugorazrednih hipotekarni kredita su od 173 milijarde u 2001. došle dorekordnog rasta na 665 milijardi u 2005. , što predstavlja rast od gotovo 300%. Jasan je utjecajlikvidnosti, koja je uslijedila nakonreakcije FED-a na tragični 11. rujna 2001. (koji je djelovao na sveburze), sa naglim rastom emisije kredita koji su banke davale smatrajući da mogu dužnicama pružitidovoljno sredstava da steknu kuću. Meñutim, na ovom mjestu je potrebno objasniti dva pojma koji je232M&S 8(2013)