zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

općeg dobra)? Koja opcija me vodi da djelujem kao osoba koja želim biti (pristup vrlina) 4. Faza Učiniodluku i testiraj je: Uzimajući u obzir sve pristupe, koja opcija se najbolje odnosi na situaciju? Ako binekome koga poštujem (ili televizijskoj publici) trebam reći što sam izabrao, što bi oni rekli? 5. Faza:Djeluj i razmisli o ishodu: Kako se moja odluka može implementiati s najvećom brigom i pažnjom nadobrobit svih interesnih dionika? U što se razvila moja odluka i što sam naučio iz te specifičnesituacije?Kristijan Krkač u svojem radu „Temeljna pitanja korporacijske društvene odgovornosti“ objavljenoj uknjizi „Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost“ odgovara na pitane: Kakodonijeti odluku u etičkom slučaju navoñenjem niza praktičnih pitanja-smjernica: 1. Postoje li nekiekonomski ili poslovni razlozi koji dovode do mogućnosti izbora nemoralnog načina djelovanja? 2.Postoje li pravna ograničenja pod koja bi djelovanje moglo potpasti ako bi se izvelo na odreñeninačin? 3. Posjeduje li korporacija etički kodeks s obzirom na ovaj tip djelovanja? 4. Je li ovaj načinposlovanja uobičajen u vašoj grani poslovanja (trgovanja, proizvodnje, pružanja usluga)? 5. Bi li vašekolege, podreñeni i nadreñeni, pa i vlasnici podržali ovaj smjer djelovanja? 6. U kojem je odnosu tajsmjer djelovanja prema vašim osobnim vrijednostima i stavovima? Zaključno autor navodi da seetička odluka donosi prema nekom općem mjerilu iz neke od normativnih moralnih teorija.Cilj ovog istraživanja je utvrditi da li metoda koja se predlaže pri upravljanju promjenama ukorporaciji može spriječiti provoñenje neetičke prakse odnosno na primjeru iz novije povijesti seistražuje da li bi do svjetske ekonomske krize koja još uvijek traje došlo da su njezini akteripravovremeno propitivali svoju savjest prema predloženom modelu. Hipoteza koja se u radu iznosi jeda do krize ne bi došlo da je financijski sektor doista zastupao interese investitora te da je imao napameti odreñene standarde ponašanja prema istima. Zadaci su provjeriti na koji način su interesiinvestitora bili loše zastupani i što je do toga doveloMETODAMetoda koja se predlaže pri upravljanju promjenama je preuzeta iz korporativnog svijeta ineurolingvisičkog programiranja, a standardi koje pritom koristi čine ono što se naziva temama etike uposlovanju ili društveno odgovornog poslovanja. Kao takva, metoda je nova po tome što je modelpreuzet iz rada na korporatvinim (SMART model) i osobnim promjenama -Model kreiranja dobropostavljenih ishoda (a ne na promjenama u organizaciji), a standardi su preuzeti iz tema kojima se bavietika u poslovanju i društveno odgovorno poslovanje.Predložena metoda služi vodstvu u dvojbenim situacijama, kao i u moralnim dilemama kao vodič ilibarem pomoć pri donošenju odluka.SMART(ERS) modelPri donošenju odluka važnih za organizaciju vodstvo mora razmisliti o tome kako će promjene utjecatina nju. Stoga se prvenstveno treba posvetiti ciljevima koji se trebaju postići. Kako bi to mogao na štobolji način odmjeriti voña treba postaviti par pitanja vezanih uz svoju odluku. Za potrebekorporativnog sektora formiran je model SMART kako bi im služio kao vodilja [7]. SMART modelciljeva koji već dugo postoji i ističe kakvi trebaju biti ciljevi da bi ih se smatralo dobrima. Oni biprema tom modelu morali biti specifični, mjerljivi, dostižni, relevantni i dobro tempirani. U ovompregledu ishodi ne moraju biti i etični. Meñutim u novijoj literaturi ciljevi trebaju biti odvagani (i) setičkog stajališta, moraju biti takvi da donose nagradu te da podržavaju stratešku viziju [8].230M&S 8(2013)