zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

Da bi rukovoñenje bilo uspješno provedeno svaki rukovoditelj mora raspolagati vještinama koje muomogućavaju uspješno obavljanje njegovog posla. Osnovne su: tehničke vještine, vještine u ophoñenjus ljudima i konceptualne vještine.Tehničke vještine podrazumijevaju primjenu specifičnih stručnih znanja koja se stječu obrazovanjem iiskustvom. Vještine u ophoñenju s ljudima se odnose na sposobnost rada s ljudima, razumijevanje imotiviranje ljudi, dok se konceptualne vještine odnose na mentalne sposobnosti analize i dijagnozesloženih situacija kako bi svaki rukovoditelj na vrijeme mogao uočiti problem, identificirati mogućarješenja i vrednovati ih, te izabrati najbolja moguća koja će biti u skladu sa ciljevima čitaveorganizacije.Kriteriji kojima se uspješnost rukovoñenja ocjenjuje najčešće su postignuća u radu koja se očituju krozmotivaciju podreñenih članova organizacije, a tada rezultiraju realizacijom postavljenih ciljeva, a s timu svezi i napredak organizacije, zadovoljstvo podreñenih i njihov razvoj, te pozitivna atmosfera unutarorganizacije očitovana željom za radom i novim spoznajama, rješavanjem problema, te formalnom ineformalnom komunikacijom.Ljudi nisu strojevi, imaju emocije, različito reagiraju u odreñenim situacijama ili u odreñenom kruguljudi. Svaki rukovoditelj mora voditi računa o tome da postoje različiti situacijski faktori i različiteljudske osobine koje treba uvažavati ako želi uspješno rukovoditi i time poticati uspješnost svojihpodreñenih. Svaki rukovoditelj priželjkuje imati idealne podreñene koji će u svakom trenutku biti ustanju izvršiti i najzahtjevniji problem, koji će biti kreativni, vedri, a kada treba suzdržani, prijateljskinastrojeni sa težnjom da kroz ispunjenje vlastitih ciljeva ispune i ciljeve organizacije. Takvih ljudinema. Ima onih koji su blizu tom idealu, najčešće u obliku radoholičarstva i perfekcionizma. [4] Da birukovoditelj mogao surañivati sa svima koji jesu i nisu blizu tog ideala mora komunicirati sapodreñenima. Upoznati ih kroz rad i meñusobne razgovore, suradnju na sastancima i kroz projekte, testil rukovoñenja prilagoditi osobinama podreñenih. [7] U suprotnom, govori se o nesavjesnomrukovoñenju što dovodi do pojave općeg nezadovoljstva i negativnih pojava u poslovanju koje će seimplicirati na više strana. Primjerice, loša logistika na financije, reklamirana roba na problemereciklaže i održivog razvoja, ekologiju, a loša komunikacija općim nemirom, nesigurnošću inezadovoljstvom, odljevom kvalitetnog kadra i sigurnost ostalih članova organizacije koji će,revoltirani i nemotivirani narušavati sigurnost i zaštitu poslovnih podataka organizacije, a time ifinancijsko poslovanje.Fizička sigurnost biti će narušena zbog mogućnosti da članovi organizacije zbog svog nezadovoljstva irevoltiranosti prestanu voditi računa o poštovanju propisanih sigurnosnih procedura ili da namjernoprouzroče štetu, bilo nemarom, nehatom ili nepažnjom.Vodeći računa o negativnim pojavama svojih postupaka, rukovoditelj treba usvojenim taktikama iuslužnim rukovoñenjem spriječiti probleme koji se mogu pojaviti uslijed njegovog nemara ili nepažnjeprema podreñenim članovima organizacije.Cilj rada je istražiti povezanost izmeñu stila voñenja i motivacije sudjelovanja članova organizacije uprovoñenju sigurnosnih procedura.U kontekstu istraživane teme postavljena je hipoteza:H1 Stil voñenja utječe na motivacije sudjelovanja članova organizacije u provoñenju sigurnosnihprocedura.Pored provedenih sekundarnih istraživanja, korištene su još i metode komparacije, klasifikacije temetode analize i sinteze.REZULATI I RASPRAVAStilovi voñenja i osobine rukovoditelja kao pretpostavka dobrog rukovoñenjaNe može se reći da postoji najbolji stil voñenja koji će odgovarati svakoj organizaciji. Meñutim, bezobzira o kojem stilu voñenja i kojem području je riječ, činjenica je da stil voñenja utječe i utječe naefikasnost organizacije. Postoje različite definicije stilova voñenja, od načina interakcije izmeñu voñai podreñenih koja uključuje kontrolu, usmjeravanje i ostale tehnike koje se koriste kako bi semotivirali podreñeni da slijede naloge [10] do načina ponašanja koje voñe pokazuju tijekom svog radai rada s drugima. [6]Kategorizacija stilova voñenja najčešće se povezuje s vrstom okoline u kojoj se organizacija nalazi, teo unutarnjim i vanjskim faktorima koji utječu na organizaciju. Mintzberg i Waters objašnjavaju osamstilova, i to: planski, poduzetnički, ideološki, kišobran, procesni, nepovezani, konsenzus i nametnuti218M&S 8(2013)