zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

Slika 4. Pravovremeno prepoznavanje štetnih djelovanja „mobbinga“ na efikasnost poslovanjaIzvor: Vlastito istraživanjeŠtetno djelovanje „mobbinga“ na efikasno poslovanje poduzeća pravovremeno su prepoznala tripoduzeća dok jedno nije. Sukladno tome menadžeri su iznijeli činjenicu kako se treningomrukovodećih kadrova u tehnikama komunikacije i rješavanju sukoba sprječavaju slučajevi „mobbinga“koji imaju negativnu konotaciju na poslovanje.ZAKLJUČAKBrzina društvenih promjena pred pojedince stavlja sve veće zahtjeve za prilagodbom na njih. Sobzirom na sve veću količinu zahtjeva koji se stavljaju pred zaposlenike pojavljuje se stres koji ondapojedinci često i sami emitiraju prema svojem radnom okruženju radi ostvarenja svojih osobnihprobitaka ili održavanja zauzete pozicije. Posljednjih tridesetak godina značajno se povećao broj osobau poduzećima koji svojim ponašanjem vrijeñaju, omalovažavaju, zastrašuju ili degradiraju odreñenuosobu ili skupinu osoba. Navedena problematika u stručnoj literaturi naziva se „mobbing“ i definira sekao patološka društvena pojava koja može značajno narušiti meñuljudske odnose na radnom mjestu.Kroz njegov negativni utjecaj najbolje se može uočiti društvena i psihološka važnost radnog mjesta zapojedinca.Rezultati provedene ankete pokazali su da je „mobbing“ prisutan i u svakom od ispitanih velikihkarlovačkih poduzeća, a menadžerska struktura tih poduzeća relativno dobro prepoznaje uzroke,izvore, mete i posljedice te nezdrave pojave, bilo po pojedinca ili poduzeće. Svi ispitanici u anketi sumenadžeri niže razine, tzv.“ neposredni menadžeri“, 75% ih je ženskog spola, 50% ima VSS i VŠS a50% SSS, 75% su u dobi od 31 do 50 godina, 25% u dobi od 51 do 60 godina i svi rade u proizvodnimpoduzećima. Indikativan je odgovor svih ispitanika da se on u 100% slučajeva manifestira kroznemogućnost normalne komunikacije dok su ostali važni razlozi kao primjerice napad na nečijisocijalni status ili ugled, ometanje u kvalitetnom izvršavanju rada ostali neprepoznati. Problem jeuočen i u činjenici da niti jedno poduzeće ne provodi istraživanje o zadovoljstvu poslom kod vlastitihzaposlenika iako je 50% ispitanika odgovorilo da „mobbinga“ u njihovom poduzeću nema. Razlozipojave „mobbinga“ prepoznati su u organizacijskim razlozima (50%), a 25% su socijalni što su inajčešći uzroci. Najčešći inicijatori „mobbinga“ u karlovačkim poduzećima u 50% slučajeva sunadreñeni, a 50% suradnici-pojedinci što je slučaj i u ostalim zemljama koje su vršile slične ankete iistraživanja. Iako je 75% anketiranih ženskog spola, niti jedna žena se nije susrela sa seksualnimzlostavljanjem kao oblikom „mobbinga“. Da menadžeri niže razine nisu svjesni svih razornih učinaka„mobbinga“ najbolje odražavaju njihovi odgovori o posljedicama „mobbinga“ na redovnofunkcioniranje poduzeća, samo 25% ih vidi kroz povećanu fluktuaciju radnika što je očiti pokazateljprisutnosti „mobbinga“, 50% uočava nezdravu radnu atmosferu, a 25% se izjašnjava kroz neutralno –drugi razlozi. Za razliku od posljedica za poduzeće, posljedice po pojedinca su bolje detektirane, po25% odgovora su smanjenje motivacije, manjak zadovoljstva i kreativnosti kod zaposlenika, stres idrugo. Nedovoljna briga oko edukacije menadžera, jer samo 50% je odgovorilo da je educirano zarješavanje slučajeva „mobbinga“, a 50% slučajeve „mobbinga“ koje uoči prijavljuje nadležnima,govori da u najvećim karlovačkim poduzećima još nije pridana dovoljna pažnja „mobbingu“ od stranevodećih ljudi u tim poduzećima.M&S 8(2013) 213