zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

Posljedice „mobbinga“ višeznačne su i brojne. Manifestiraju se kroz smanjenu učinkovitost, ometanjenapredovanja, učestalost izostanaka s posla, povećanja broja bolovanja, napuštanja radnog mjesta i ukonačnici dobivanja otkaza. Posljedice „mobbinga“ mogu se podijeliti u dvije osnovne grupe i to nazdravstvene posljedice i tzv. „burn out, odnosno izgaranje na radnom mjestu“.[3]Zdravstvene posljedice ogledaju se kroz fizičke poremećaje (kronični umor, nesanica, smanjeniimunitet, povećana potreba za alkoholom, sedativima i cigaretama itd.), emocionalne poremećaje(depresija, emocionalna praznina, osjećaj gubitka životnog smisla, apatija, poremećaj prilagodbe itd.) ibihevioralne simptome (iritabilnost, nekritično rizično ponašanje, gubitak koncentracije,bezosjećajnost, obiteljski problemi, razvod braka, suicid). „Burn out“ predstavlja progresivni gubitakelana, energije, idealizma i smislenosti vlastitog rada koji doživljavaju zaposlenici kao rezultatfrustracije i stresa na poslu.[12] Sam pojam ne može se poistovjetiti s umorom, budući da umor neuključuje promjene stavova prema poslu i ponašanje prema klijentima. „Burn out“ se povezuje smnogim negativnim emocijama kao npr. depresijom, nezadovoljstvom, gubitkom samopouzdanja,emocionalnom iscrpljenošću, a koje se javljaju kao posljedica stalne i dugotrajne izloženosti stresnimsituacijama i depersonalizacijom tj. promijenjenim doživljajem osobnog identiteta.POSLJEDICE „MOBBINGA“ NA POSLOVANJE PODUZEĆA„Mobbing“ dovodi do niza negativnih posljedica kako se zlostavljanu osobu tako i za poduzeće.Negativni učinci „mobbinga“ mogu se uvjetno promatrati kroz direktne i indirektne efekte. Direktniefekti očituju se u smanjenju produktivnosti rada, povećanju apsentizma, grešaka u radu, povećanjumogućnosti ozljeda pri radu, povećanju fluktuacije radnika, povećanju troškova obučavanja novihzaposlenika. Indirektni efekti očituju se kroz smanjenu motivaciju, smanjeno zadovoljstvo ikreativnost zaposlenika, pomanjkanje povjerenja meñu zaposlenicima kao i nepredvidljivo ponašanjepojedinaca. Sve to kao posljedicu ima smanjenje profitabilnosti poduzeća, umanjenje mogućnostirazvoja i investiranja što se očituje kroz smanjenje konkurentske sposobnosti. Velike multinacionalnekompanije prve su uočile kako stres na radnom mjestu uzrokuje znatnu ekonomsku štetu te da je„mobbing“ kao patološka pojava uz to i ekonomska kategorija. Nacionalna studija provedena u SAD-u2007. godine (Corporate leavers survey) otkrila je da oko 2 milijuna menadžera i drugih stručnjakagodišnje napusti svoja radna mjesta zbog maltretiranja i raznih drugih nepravdi na radnom mjestu. Tajsvojevrsni egzodus navedenih zaposlenika košta američko gospodarstvo 64 milijarde dolaragodišnje.[4] Štetni učinci „mobbinga“ vidljivi su i iz istraživanja provedenih od strane poduzeća kojese bave konzultantskim poslovima vezanim za ljudske potencijale i financijski menadžment. Studijaiz 2006. godine poduzeća Watson Waytt pokazala je kako kompanije koje su fokusirane na efektivnofunkcioniranje unutarnjih komunikacija postižu 5% veći prihod i 19% veće tržišne premije te da imajui do pet puta više „vrlo angažiranih zaposlenika“ od kompanija u kojima su komunikacije nedostatnetj. narušene „mobbingom“.[9] Razorne posljedice „mobbinga“ na pojedinca, osim što se apliciraju naposlovanje poduzeća u kojem radi, lančano se šire i na društvenu zajednicu kroz povećane troškovezdravstva i umirovljeničkog fonda, a u konačnici na povećanje broja nezaposlenih. Nezaposlenostuzrokuje daljnje ekonomske probleme kroz izostanak proizvodnje i prihoda, država podnosi visokefiskalne troškove, dolazi do devastacije ljudskog kapitala što uzrokuje sve veću neravnopravnost udruštvu, a kod ljudi osjećaj beskorisnosti, odnosno beznaña.Istraživanje meñunarodne organizacije rada (ILO) pokazala su da se direktni godišnji gubiciuzrokovani „mobbingom“ u poduzeću kreću od 30.000 do 100.000$ po radniku.[9] Gubitak kojegospodarstvo Sjedinjenih Američkih Država ima kao posljedicu „mobbinga“ procjenjuju se na 200milijardi dolara godišnje.Uloga menadžmenta poduzeća u suzbijanju „mobbinga“Uredno funkcioniranje pravne države pretpostavlja donošenje zakonskih i podzakonskih akata kojireguliraju problematiku zaštite na radu na nivou države. Zadatak menadžmenta je da na temelju tihzakonskih akata kao i internih pravilnika osigura radne uvjete koji će omogućiti nesmetano odvijanjeposlovanja i maksimalnu sigurnost i zadovoljstvo radnika.[5]Menadžment poduzeća trebao bi kroz posebno organizirani odjel ljudskih potencijala kontinuiranodjelovati u cilju suzbijanja „mobbinga“. Osnovne mjere za suzbijanje „mobbinga“ su prije svega210M&S 8(2013)