zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

zaposlenicima te se javljaju odreñeni problemi u komunikaciji u vidu konflikata koji često eskalirajukroz razne oblike zlostavljanja. Poseban oblik psihičkog zlostavljanja koji se posljednjih 30 godinaproučava je „mobbing“. „Mobbing“ predstavlja socijalno-medicinski fenomen moralnog maltretiranjana radnom mjestu koji za posljedicu ima različite psiho-fizičke probleme kod zaposlenika, ali inegativan utjecaj na poslovanje poduzeća.[5] Iz tog razloga, u poduzećima je potrebno sustavnopristupiti rješavanju problema „mobbinga“ kao i mjerama preventive koje uključuju stvaranjepozitivne radne klime, povezanosti i povjerenja meñu zaposlenicima kao i izmeñu menadžera izaposlenika.Vjeruje se da je problem „mobbinga“ u porastu u gotovo svim zemljama Europske unije i svijeta te seiz tog razloga donose zakoni koji se bave problematikom „mobbinga“ kako na razini države tako i narazini Europske unije. Prema istraživanju Europske fondacije za poboljšanje života i uvjeta rada iz2011. godine u Europskoj uniji je 19,3% zaposlenika doživjelo neki oblik zlostavljanja na radnommjestu, što ipak predstavlja smanjenje u odnosu na 2009. godinu kada je preko 27% ispitanihzaposlenika doživjelo neki oblik zlostavljanja.[8] Istraživanje koje je provela Meñunarodnaorganizacija rada, na uzorku od 21.500 zaposlenika u Europskoj uniji, pokazalo je da je 2% ili 3milijuna zaposlenika podvrgnuto fizičkom zlostavljanju na radnom mjestu, 2% ili 3 milijunazaposlenika izloženo je seksualnom zlostavljanju dok je 9% ili 13 milijuna zaposlenika izloženo„mobbingu“.[9] Isto istraživanje pokazalo je da je 15% zaposlenika u Finskoj izloženo „mobbingu“,14% u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj, 12% u Švedskoj, 11% u Belgiji, 5% u Španjolskoj te 4% uPortugalu i Italiji. Razlike u postocima zaposlenika izloženih „mobbingu“ izmeñu različitih zemaljaEU proizlaze iz kulturoloških razlika odnosno, shvaćanja zlostavljanja. Tako npr. u Skandinavskimzemljama i blago podizanje tona nadreñenih smatra se zlostavljanjem dok je temperamentnijakomunikacija u mediteranskim zemljama uobičajena.Predmet ovog rada je istražiti saznanje menadžera o pojavi „mobbinga“ u velikim poduzećima gradaKarlovca, sa ciljem odreñivanja njegovog utjecaja na produktivnost radnika i efikasnost poslovanja.Takoñer će se nastojati ispitati modeli koje menadžeri poduzeća primjenjuju kako bi riješili problem„mobbinga“ u svojim poduzećima. Istraživanje je provedeno u velikim poduzećima grada Karlovca, aispitani su menadžeri u odjelima ljudskih potencijala.Pri izradi teorijskog dijela rada korištene su metode kompilacije, analize, sinteze i deskripcije. Analiza,sinteza te metoda deskripcije i statistička metoda korištene su prilikom prikupljanja i obrade podatakadobivenih anketnim istraživanjem te se tako dobio konkretan uvid o utjecaju „mobbinga“ naefikasnost poslovanja tih poduzeća.POJAM „MOBBINGA“Zlostavljanje na radnom mjestu (eng. „mobbing“ ili „bullying“) je organizacijski fenomen koji seznačajnije počeo proučavati 1980-ih godina 20-tog stoljeća. Predstavlja specifičan oblik meñuljudskihodnosa kojim jedna ili više osoba svojim ponašanjem vrijeñaju, omalovažavaju, zastrašuju ilidegradiraju drugu ili druge osobe. Najčešće se pojavljuje u organizacijama u kojima:[1]• nema primjerenog protoka informacija,• vlada organizacijski kaos,• postoji nejasan sustav delegiranja obveza,• vlada stil upravljanja koji nije fokusiran na zaposlenike,• postoji trend ignoriranja konflikata,• ne postoji pravilan sustav ocjenjivanja zaposlenika.Studije diljem svijeta pokazuju da je „mobbing“ globalno prisutan problem koji proizlazi iznatjecateljskog i stresnog života organizacija. Prvo opsežnije istraživanje „mobbinga“ provedeno je uŠvedskoj pod vodstvom Heinza Leymanna koji ga je definirao kao psihološki teror na radnom mjestukoji se odnosi na neetičnu i neprijateljsku komunikaciju od strane jedne i/ili više osoba na najčešćejednu osobu koja postaje bespomoćna i bez mogućnosti obrane.[10] Takve se aktivnosti odvijajunajmanje jednom tjedno tijekom najmanje šest mjeseci te dovode do psihičkih i socijalnih poremećaja.Zapf je definirao „mobbing“ kao psihološku agresiju koja često uključuje grupu zlostavljača (engl.208M&S 8(2013)