zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

mreže ih kojih su žene isključene, neprihvaćanje žena na nadreñenim položajima i nastavak radnekulture u kojoj se žene ne potiče da uspiju ili se od njih to ne očekuje.Iako je percepcija većine poslodavaca o tome da žene imaju obiteljske obaveze i da nemaju vremenaza karijeru, većina ispitanica nisu osnivanje obitelj smatrale razlogom za veću mogućnost gubitkaposla. Mlañe žene u odnosu na starije imaju neizvjesnije ugovore o radu, a često rade na studentskeugovore i neprijavljene.Dobra korporativna politika treba pružanjem kvalitetne i dostupne usluge omogućiti veću sigurnostiženama u njihovim organizacijama. U tome tvrtkama podršku treba dati i država. Opcije zapoboljšanje te situacije uključuju sljedeće: povećanje izdvajanja za brigu o djeci i drugim uzdržavanimosobama; osiguranje (državnih) poticaja poduzećima za izgradnju i održavanje prostora za brigu odjeci; pružanje podrške poslodavcima koji svojim zaposlenicima nude mogućnost neplaćanog odmora;unapreñenje službi za brigu o djeci i obitelji; te stvaranje liberalnijih uvjeta za pružanje privatnihusluga brige o djeci. U cilju jednakog tretmana žena i muškaraca na radnom mjestu treba ojačatiinstitucionalne mehanizme rodne ravnopravnosti tako da ta tijela imaju ovlasti djelovati u slučajevimadiskriminacije, osigurati potrebna sredstva i provesti reforme pravosuña, npr. na način da se suceobrazuje da postanu rodno osjetljiviji.Organizacije s fleksibilnim mjestima rada i fleksibilnim radnim vremenom koje uključuje: rad kraći odpunog radnog vremena, klizno radno vrijeme, rad u smjenama, rad i komunikacija na daljinu, višeizvršitelja na jednom radnom mjestu, rad od kuće; i fleksibilne ugovore o radu: na odreñeno vrijeme,projektne ugovore, rad preko agencija, slobodno zaposlenje, te postupno umirovljenje, omogućit ćebolje usklañivanje radnog i obiteljskog života.Navedenim je potvrñena i time prihvaćena postavljena hipoteza o važnosti uloge korporativne politikei načinu upravljanja, koja ne čini razliku izmeñu ženskih i muških zaposlenika, za postizanje većesigurnosti žena zaposlenica u njihovim organizacijama.Jedan od prijedloga za daljnju analizu odnosi se na modele kojima bi se olakšala ženama gradnjakarijere i sigurnost na poslu, podjelom poslova u kućanstvima i osiguranjem jednakih mogućnosti natržištu rada (poput rada kod kuće, skraćenog ili fleksibilnog radnog vremena).LITERATURA[1] Abramović, M.: Žene i društvena moć, Plejada Institut za drušvena istraživanja Zagreb, Zagreb,2011; str.122[2] Jelušić, J., Maslić Seršić, D.: Obiteljske i radne okolnosti kao prediktori ravnoteže obiteljskog iposlovnog života zaposlenih majki.// Suvremena psihologija. 8(2005), 1.[3] Kašić, B. Vodič prema politici rodne jednakosti : izazovi i mogućnosti, Zagreb : Centar za ženskestudije, 2005.[4] Kerovec, N. (Ne)jednakost žena na tržištu rada. // Revija za socijalnu politiku, 10(2003), 3/4.[5] Konkurentnost hrvatske radne snage / [urednici Predrag Bejaković, Joseph Lowther]. - Zagreb :Institut za javne financije, 2004.[6] Leinert-Novosel, S. Politika zapošljavanja žena. // Politička misao : Croatian political sciencereview, 40 (2003[i.e. 2004]), 3 ; str. 103-127.[7] Matković, T. Restrukturiranje rada? Transformacija strukture zaposlenosti. // Revija za socijalnupolitiku. 10(2003).[8] Neimanis, A. Uvoñenje načela ravnopravnosti spolova u praksi : priručnik. Zagreb : Centar zaravnopravnost spolova : Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Vlade RH, [2003.].Poslovna žena: društveni položaj, karijera, obitelj/ Fautori Sonia Heptonstall ...et al.G: Krug-Hrvatskaudruga poslovnih žena 2002.[9] Rutkowski, Jan J. Analiza i prijedlozi poboljšanja tržišta rada u Hrvatskoj. // Financijska teorija ipraksa / [glavna urednica Katarina Ott]. - 27(2003), 4.[10]´Vojković, Ž. Jednakost pred zakonom i radni sporovi. // Godišnjak ... : aktualnosti hrvatskogzakonodavstva i pravne prakse, 13 (2006).[11] Zaborski Čunović, K. Žene na tržištu rada. // Kruh & ruže : [feministički časopis Ženske infoteke]/ [glavna i odgovorna urednica, editor-in-chief ðurña Knežević]. - (2003), 21 ; str. 33-40.204M&S 8(2013)