zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti

Prema izvješćima Europske komisije u Europskoj uniji razlika plaća izmeñu žena i muškaraca 16,2%,dok je službena razlika u plaćama u Hrvatskoj 10,6%, naravno razlika je veća u onim poslovima nakojima su pretežito zaposlene žene.[13]Abramović navodi da iako školovanje za tipično ženska zanimanja povezano sa spolno segregiranimzapošljavanjem, dugoročno gledano, teško je optimistično ne zamisliti da će većina profesija ostatiimuna na prodor žena.[1]Često se samozatajnost smatra razlogom slabijeg napredovanja žena, koje će rijetko tražiti razgovor zavećom pozicijom i većom plaćom, nego će očekivati da nadreñeni sam uvidi, te na temelju kvalitetanagradi uloženi trud. Žene će češće prekinuti svoj radni odnos radi planiranja obitelji i susrest će se sotežanim napredovanjem uz iste kvalifikacije koje ima muški kolega.Manja plaća za žene, održavanje obitelji, odgoj djece i rad kod kuće se ne vrednuje, ali je dodatnoiscrpljuje.To može rezultirati manjom mirovinom i većom mogućnosti da žena u odnosu na muškarceu starosti budu izložene siromaštvu. Navedeno pokazuje i procjena Eurostata za 2011. gdje čak 23%žena u dobi od 65 godini su izložene više siromaštvu u odnosu na 7 % muškaraca.[16] Ekonomskanesigurnost žene koja planira obitelj, odgaja djecu, zarañuje manje i ujedno dobiva manju mirovinučini je jako ranjivom i nezaštićenom.Prema Zavodu za statistiku, broj nezaposlenih u siječnju 2012. komparirano sa 2011. porastao je za6%, a broj nezaposlenih žena porastao je za 5,5%. Stopa nezaposlenosti u siječnju 2012. iznosila je19,8%, dok je stopa nezaposlenih žena iznosila 22,2%.[17] Dakle, može se zaključiti da su žene višenezaposlene u odnosu na muške kolege.Zbog ekonomske nepovoljne situaciji kako bi se osigurala dovoljna sredstva za održavanje obiteljipotrebno je da oba supružnika rade. No, zaposlene žene u Hrvatskoj u malom broju tvrtki imajupogodnosti koje bi im omogućile da uz karijeru njeguje majčinstvo, pogotovo što nisu rijetki slučajevidijeljenja otkaza trudnicama. Pogodnosti poput jaslica i vrtića unutar kompanije, veća mogućnostkorištenja godišnjih odmora, boravak uz dijete tijekom bolesti, mogućnost korištenja kraćega radnogvremena, su rijetkost. Iz tog razloga sve veći broj žena radi karijere i želje za ekonomskomneovisnošću, sve kasnije raña, ima manji broj djece, ne udaje se i sve ih se više rastaje.Tvrtke u Hrvatskoj trebaju u cilju usklañivanja obiteljskih i radnih obveza žena, veće sigurnostizaposlenja žena kao i potpore u stvaranju njene karijere, slijediti primjere zapadno-europskihdemokratskih zemalja koje ženama pružaju mogućnost skraćenog i fleksibilnog radnog vremena,porezne olakšica za žene čiji rad kod kuće nije plaćen, porezne olakšice za zaposlene majke,mogućnost ostvarivanja drugog dohotka, fleksibilna rodiljna prava, poticajnu politika kod traženjaposlova, bolju mogućnosti skrbi o djeci i niz drugih mjera.[15]CILJ ISTRAŽIVANJAU radu se naglašava temeljna hipoteza o važnosti uloge korporativne kulture i upravljanja, koja ne činirazliku izmeñu ženskih i muških zaposlenika, za postizanje veće sigurnosti žena zaposlenica unjihovim organizacijama.Stoga su ciljevi istraživanja:1. Utvrditi mogućnosti zapošljavanja i napredovanja žena i muškaraca iste razine znanja.2. Pokazati kolika je mogućnost žena i muškaraca iste razine znanja da sudjeluju u donošenjustrateških odluka tvrtke.3. Utvrditi da li su žene više izložene potencijalnom otkazu u odnosu na muškarce.4. Istaknuti modele koji omogućavaju usklañivanja obiteljskih obveza i karijere žena.METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJAOva studija donosi analizu utjecaja korporativne kulture i upravljanja na sigurnost žena u različitimorganizacijama. Fokusirana je na dva glavna cilja:1. Pružanje dubinskih informacija o pokazateljima sudjelovanja žena na tržištu rada;2. Pružanje dubinskih informacija o sigurnosti žena u organizacijama.Oslanjajući se na kvantitativne i kvalitativne podatke, istraživanje je provedeno tijekom veljače iožujka 2013. godine u Republici Hrvatskoj. Uzorak je obuhvaćao 101 ženu zaposlenu u poduzećimarazličitih djelatnosti. Nastojalo se proporcionalno obuhvatiti velika, srednja i mala poduzeća te privatnii državni sektor.198M&S 8(2013)