zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti
zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti zbornik radova (.pdf 11,5 MB) - Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti
Vatrogasci moraju raditi vrlo brzo, s punom pozornošću i usklañeno s drugim pripadnicima postrojbe.To su i fizički zahtjevni poslovi, jer treba rukovati vatrogasnom opremom i sredstvima, moraju sepenjati i ulaziti na različita, pa i nepristupačna, mjesta. Katkada su to dugotrajni poslovi gdje se nemože prestati raditi dok se posao ne završi što znači da vrlo često rade i prekovremeno, a da to nemogu unaprijed znati i planirati.Osim operativnih aktivnosti vatrogasci rade na prevenciji požara nanačin da izvode praktične vježbe uporabe vatrogasne opreme, educiraju se i informiraju o novostima uvatrogastvu.Radno vrijeme vatrogasca u prosjeku je 40-42 sata tjedno rasporeñeno u smjene od po dvanaest sati, anakon smjene su slobodni naizmjenice 12 ili 24 sata. Rade danju, noću, vikendima i blagdanima, aslobodne dane koriste prema mogućnostima i potrebama radne organizacije.Zbog izrazitog brojastresora koji mogu štetno djelovati na zdravlje vatrogasca, poslovi vatrogasca su označeni kao poslovisa posebnim uvjetima rada i podvrgnuti su zdravstvenom pregledu svakih 24 mjeseca, a provjeripsihičkih sposobnosti svakih 48 mjeseci.Iz svega navedenoga se može zaključiti da osobe zaposlenena radnom mjestu vatrogasca moraju imati izrazito očuvano kako fizičko tako i psihičko zdravlje.CILJEVIU svrhu procjene utjecaja stresora na radnu sposobnost vatrogasaca postavljeni su sljedeći ciljevi:1.Izrada upitnika za identifikaciju stresora i procjenu utjecaja na radnu sposobnost vatrogasaca2.Primjena načinjenog upitnika u svrhu procjene utjecaja stresora na radnu sposobnost vatrogasaca3.Procjene utjecaja stresora na radnu sposobnost vatrogasaca4.Izrada preporuka za preventivne mjere u svrhu smanjenja razine stresa kod vatrogasacaMETODEU ispitivanju utjecaja stresora na radnu sposobnost izradili smo upitnik koji je sadržavao pitanja osociodemografskim podatcima, skraćeni i prilagoñeni Upitnik o stresorima na radnom mjestu Finskoginstituta za medicinu rada (Occupational Stress Questionnaire OSQ ) i Upitnik za odreñivanje indeksaradne sposobnosti ( Work Ability Index ) takoñer Finskog instituta za medicinu rada.OSQ upitnik jestandardizirani upitnik koji sadrži pitanja vezana za 35 stresora na radnom mjestu vatrogasca. Pitanjase odnose na organizaciju rada, smjenski rad, napredovanje u struci, edukaciju, meñuljudskukomunikaciju, na strah od mogućih ozljeda pri intervencijama i strah od štetnosti kojima su izloženina radnom mjestu. Ispitanici su svoj doživljaj odreñenog stresora ocijenili na Likertovoj ljestviciocjenama od 1 ( nije uopće stresno ), 2 ( rijetko je stresno ), 3 ( ponekad je stresno ), 4 ( stresno je ), 5( izrazito je stresno ).Izračunavanje Indeksa radne sposobnosti u svijetu je prihvaćena metoda samoprocjene radnesposobnosti koja uzima u obzir kako fizičke tako i psihičke kapacitete osobe. Radna sposobnost seutvrñuje pomoću upitnika koji obuhvaća 7 točaka.1.subjektivnu procjenu trenutne radne sposobnosti u usporedbi s najboljom tijekom života;2. subjektivnu procjenu trenutne radne sposobnosti u odnosu na fizičke i mentalne zahtjeve posla;3.broj dijagnosticiranih bolesti;4.subjektivnu procjenu koliko bolest ometa sposobnost za obavljanje posla;5.odsutnost s posla zadnjih godinu dana;6.vlastitu prognozu radne sposobnosti naredne dvije godine;7.psihološke mogućnosti ( uživanje u svakodnevnim aktivnostima, tjelesna i psihička aktivnost ioptimizam u pogledu budućnosti )Dobiveni zbroj bodova u upitniku rangiraju se u četiri bodovne skupine koje opisuju radnu sposobnostod slabe ( 7,0 - 27,4 bodova ), preko dobre ( 27,5 - 36,4 bodova ), vrlo dobre ( 36,5 - 43,5 bodova ) doizvrsne ( 43,5 - 49,0 bodova ).Ispitivanje je provedeno tijekom veljače 2013.godine u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Split. Uključenisu svi vatrogasci koji su bili prisutni na poslu tijekom jednog tjedna, tako da su obuhvaćeni svizaposlenici osim onih koji su koristili bolovanje ili godišnji odmor. Ukupno je obrañeno 79 ispitanikamuškog spola, prosječne dobi 45+/- 12 godina, prosječnog radnog staža 18+/- 10 godina.VećinaM&S 8(2013) 155
ispitanika njih oko 77% je bila srednje stručne spreme, oko 18% ispitanika je imala visoku stručnuspremu, a svega 4% višu stručnu spremu. U obitelji sa djecom živi oko 81% ispitanika, u obitelji bezdjece živi 9% , a 9% ispitanika žive kao samci.Svega 6% ispitanika tijekom tjedna živi odvojeno odsvojih obitelji. 61% ispitanika radi u smjenama, noću i vikendima, 11% ih radi normalno puno radnovrijeme, a oko 6% ispitanika radi u smjenama i noću sa slobodnim vikendima.REZULTATISociodemografski podaci za uključenih 79 ispitanika su prikazani u Tablici 1.Tablica 1:Sociodemografska obilježja ispitanikaDEMOGRAFSKE VARIJABLEISPITANIKAUPOSTOCIMA(%)BROJUKUPAN BROJ MUŠKIHISPITANIKA 79 100DOB (godine starosti)25 - 35 11 1436 - 45 28 3545 - 55 30 3856 - 65 10 13PROSJEČNI RADNI STAŽ RADNISTAŽ (god.) 18 ± 10STRUČNA SPREMAOŠ 1 1SSS 61 77VŠS 3 4VSS 14 18BRAČNO STANJEOŽENJEN 65 82NEOŽENJEN 8 10IZVABRAČNA ZAJEDNICA 2 3RASTAVLJEN 3 4UDOVAC 1 1ŽIVI SA:OBITELJ S DJECOM 64 81OBITEELJ BEZ DJECE 7 9SAMAC 8 10RADNO VRIJEMESMJENE S VIKENDOM 48 61SMJENE BEZ VIKENDA 5 6NORMALNO RADNOVRIJEME 26 33Izvor: vlastiti izvorUkupno je obrañeno 79 ispitanika muškog spola, prosječne dobi 45+/- 12 godina, prosječnog radnogstaža 18+/- 10 godina.Većina ispitanika njih oko 77% je bila srednje stručne spreme, oko 18%ispitanika je imala visoku stručnu spremu, a svega 4% višu stručnu spremu.U obitelji sa djecom živi oko 81% ispitanika, u obitelji bez djece živi 9% , a 9% ispitanika žive kaosamci.Svega 6% ispitanika tijekom tjedna živi odvojeno od svojih obitelji. 61% ispitanika radi usmjenama, noću i vikendima, 11% ih radi normalno puno radno vrijeme, a oko 6% ispitanika radi usmjenama i noću sa slobodnim vikendima.156M&S 8(2013)
- Page 120: [27] Sapkauskiene, A., Leitoniene,
- Page 123 and 124: UVODPredmet istraživanjaKorporativ
- Page 125 and 126: (c) podacima navedenim u članku 9.
- Page 127 and 128: Zakon o bezbednosti i zdravlju na r
- Page 129 and 130: METODOLOGIJAIstraživački problemI
- Page 131 and 132: • suma (Σ)• aritmetička sredi
- Page 133 and 134: 10. Radno iskustvo na poslovima str
- Page 135 and 136: 23. Ocjena suradnje i podrške radu
- Page 137 and 138: Doprinos odbora za zaštitu na radu
- Page 139 and 140: BIOGRAFIJA PRVOG AUTORAmr. sc. Josi
- Page 142 and 143: Slovenski jezik/Slovenian languageU
- Page 144 and 145: organizacije. Ne nazadnje pa odsotn
- Page 146 and 147: z odgovorom »poročen/-a ali izven
- Page 148 and 149: Tabela 6: Usklajevanje poklicno dru
- Page 150 and 151: ZAKLJUČEKUsklajevanje dela in dru
- Page 152: BIOGRAPHY OF THE FIRST AUTHORZrinka
- Page 155 and 156: potvrñuje da menadžerima svi najv
- Page 157 and 158: −−osobnih podataka, zaštita ta
- Page 159 and 160: Vrste moći u području voñenja u
- Page 161 and 162: sigurnošću statistički značajne
- Page 163 and 164: Rezultati provedenog istraživanja
- Page 165 and 166: predlaže se detaljnija analiza sva
- Page 167 and 168: PODACI O SUATORIMA (DATA ON CO-AUTH
- Page 169: pojedinca. Zbog takvog objašnjena,
- Page 173 and 174: Tablica 3: Stresori ocijenjeni kao
- Page 175 and 176: stres nosi posljedično. Dakle, cil
- Page 178 and 179: Hrvatski jezik/Croatian languageUDK
- Page 180 and 181: koristi osobna zaštitna sredstva i
- Page 182 and 183: H2-U većini slučajeva ( više od
- Page 184 and 185: Slika 2. Kako je u vašoj tvrtci po
- Page 186 and 187: Graf 5. Poštivanje pravila radnih
- Page 188 and 189: Stav radnika o upotrebi osobne zaš
- Page 190 and 191: Tablica 4. Ocjena respekta radnika
- Page 192 and 193: Relativno visokom prosječnom ocjen
- Page 194: BIOGRAPHY OF THE FIRST AUTHORMiho M
- Page 197 and 198: Ponuda brodskih kapaciteta za kruž
- Page 199 and 200: ispitanika, iz različitih gradova
- Page 201 and 202: Graf br.5: Kako se osjećate nakon
- Page 203 and 204: C. NE, NIKADA - 18%Graf br.9: Dali
- Page 205 and 206: Pitanje br.14: Dali bi vam smetalo
- Page 207 and 208: Pitanje br. 18: SpolGraf br 18: Spo
- Page 209 and 210: stupnju sigurnosti putovanja brodom
- Page 212 and 213: Draženka Ćosić, Jasmina Marić,
- Page 214 and 215: Sukladno tome istraživačke metode
- Page 216 and 217: Na Slici 4. prikazani su rezultati
- Page 218 and 219: Istraživanje je pokazalo da većin
Vatrogasci moraju raditi vrlo brzo, s punom pozornošću i usklañeno s drugim pripadnicima postrojbe.To su i fizički zahtjevni poslovi, jer treba rukovati vatrogasnom opremom i sredstvima, moraju sepenjati i ulaziti na različita, pa i nepristupačna, mjesta. Katkada su to dugotrajni poslovi gdje se nemože prestati raditi dok se posao ne završi što znači da vrlo često rade i prekovremeno, a da to nemogu unaprijed znati i planirati.Osim operativnih aktivnosti vatrogasci rade na prevenciji požara nanačin da izvode praktične vježbe uporabe vatrogasne opreme, educiraju se i informiraju o novostima uvatrogastvu.Radno vrijeme vatrogasca u prosjeku je 40-42 sata tjedno rasporeñeno u smjene od po dvanaest sati, anakon smjene su slobodni naizmjenice 12 ili 24 sata. Rade danju, noću, vikendima i blagdanima, aslobodne dane koriste prema mogućnostima i potrebama radne organizacije.Zbog izrazitog brojastresora koji mogu štetno djelovati na zdravlje vatrogasca, poslovi vatrogasca su označeni kao poslovisa posebnim uvjetima rada i podvrgnuti su zdravstvenom pregledu svakih 24 mjeseca, a provjeripsihičkih sposobnosti svakih 48 mjeseci.Iz svega navedenoga se može zaključiti da osobe zaposlenena radnom mjestu vatrogasca moraju imati izrazito očuvano kako fizičko tako i psihičko zdravlje.CILJEVIU svrhu procjene utjecaja stresora na radnu sposobnost vatrogasaca postavljeni su sljedeći ciljevi:1.Izrada upitnika za identifikaciju stresora i procjenu utjecaja na radnu sposobnost vatrogasaca2.Primjena načinjenog upitnika u svrhu procjene utjecaja stresora na radnu sposobnost vatrogasaca3.Procjene utjecaja stresora na radnu sposobnost vatrogasaca4.Izrada preporuka za preventivne mjere u svrhu smanjenja razine stresa kod vatrogasacaMETODEU ispitivanju utjecaja stresora na radnu sposobnost izradili smo upitnik koji je sadržavao pitanja osociodemografskim podatcima, skraćeni i prilagoñeni Upitnik o stresorima na radnom mjestu Finskoginstituta za medicinu rada (Occupational Stress Questionnaire OSQ ) i Upitnik za odreñivanje indeksaradne sposobnosti ( Work Ability Index ) takoñer Finskog instituta za medicinu rada.OSQ upitnik jestandardizirani upitnik koji sadrži pitanja vezana za 35 stresora na radnom mjestu vatrogasca. Pitanjase odnose na organizaciju rada, smjenski rad, napredovanje u struci, edukaciju, meñuljudskukomunikaciju, na strah od mogućih ozljeda pri intervencijama i strah od štetnosti kojima su izloženina radnom mjestu. Ispitanici su svoj doživljaj odreñenog stresora ocijenili na Likertovoj ljestviciocjenama od 1 ( nije uopće stresno ), 2 ( rijetko je stresno ), 3 ( ponekad je stresno ), 4 ( stresno je ), 5( izrazito je stresno ).Izračunavanje Indeksa radne sposobnosti u svijetu je prihvaćena metoda samoprocjene radnesposobnosti koja uzima u obzir kako fizičke tako i psihičke kapacitete osobe. Radna sposobnost seutvrñuje pomoću upitnika koji obuhvaća 7 točaka.1.subjektivnu procjenu trenutne radne sposobnosti u usporedbi s najboljom tijekom života;2. subjektivnu procjenu trenutne radne sposobnosti u odnosu na fizičke i mentalne zahtjeve posla;3.broj dijagnosticiranih bolesti;4.subjektivnu procjenu koliko bolest ometa sposobnost za obavljanje posla;5.odsutnost s posla zadnjih godinu dana;6.vlastitu prognozu radne sposobnosti naredne dvije godine;7.psihološke mogućnosti ( uživanje u svakodnevnim aktivnostima, tjelesna i psihička aktivnost ioptimizam u pogledu budućnosti )Dobiveni zbroj bodova u upitniku rangiraju se u četiri bodovne skupine koje opisuju radnu sposobnostod slabe ( 7,0 - 27,4 bodova ), preko dobre ( 27,5 - 36,4 bodova ), vrlo dobre ( 36,5 - 43,5 bodova ) doizvrsne ( 43,5 - 49,0 bodova ).Ispitivanje je provedeno tijekom veljače 2013.godine u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Split. Uključenisu svi vatrogasci koji su bili prisutni na poslu tijekom jednog tjedna, tako da su obuhvaćeni svizaposlenici osim onih koji su koristili bolovanje ili godišnji odmor. Ukupno je obrañeno 79 ispitanikamuškog spola, prosječne dobi 45+/- 12 godina, prosječnog radnog staža 18+/- 10 godina.VećinaM&S 8(2013) 155